Transeuropska prometna mreža: nova direktiva o racionalizaciji mjera za unapređenje realizacije programa TEN-T

14.06.2021.

EU ubrzava završetak transeuropske prometne mreže (TEN-T) pojednostavljujući svoje postupke izdavanja dozvola. Nova pravila „pametnog TEN-T“ koja je danas (14. 6. 2021.) usvojilo Vijeće također pojašnjavaju postupke koje nositelji projekata trebaju slijediti u vezi s davanjem dozvola i javnom nabavom za prekogranične projekte. Sada slijedi usvajanje od strane Europskog parlamenta.

Transeuropska prometna mreža temelj je prometne politike EU-a i ključna je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Ovi učinkovitiji postupci ubrzat će njegov razvoj i osigurati uglađeniju i održiviju mobilnost za ljude i tvrtke diljem Europe. Usvajanje od strane Vijeća pod portugalskim predsjedanjem znači da smo sada vrlo blizu korištenja prednosti ove direktive, koja će značajno doprinijeti dovršetku temeljne i sveobuhvatne TEN-T mreže do 2030. i 2050. godine .

Nova pravila

Direktiva će obuhvatiti projekte koji su dio unaprijed identificiranih dijelova jezgre mreže TEN-T. Obuhvatit će i druge projekte na koridorima jezgre mreže, čiji ukupni trošak prelazi 300 milijuna eura. Projekti koji se odnose isključivo na telematiku i druge nove tehnologije neće biti obuhvaćeni direktivom, jer njihova primjena nije ograničena na osnovnu mrežu TEN-T. Međutim, države članice mogu primijeniti direktivu na druge projekte na jezgri i sveobuhvatnoj TEN-T mreži kao dio šireg, usklađenijeg pristupa projektima prometne infrastrukture.

Projekti obuhvaćeni direktivom imat će prioritetni tretman od strane vlasti država članica ako je takav tretman predviđen u njihovim nacionalnim pravnim okvirima.

Kako bi postupci bili učinkovitiji i transparentniji, države članice odredit će tijelo koje će biti kontaktna točka za nositelje svakog projekta. Vlast će nositelju projekta pružiti smjernice za predaju dokumenata i druge informacije. Države članice mogu odlučiti imenovati isto tijelo za sve projekte ili imati različita tijela kao imenovano tijelo, ovisno o kategoriji projekata, načinu prijevoza ili zemljopisnom području.

Primjenjivat će se maksimalni  limit od četiri godine na cjelokupni postupak izdavanja dozvola. To se razdoblje može dva puta produžiti u opravdanim slučajevima.

Što se tiče pravnog formata teksta, suzakonodavci su se složili da bi to trebala biti direktiva, a ne uredba kako je predložila Komisija. To će državama članicama pružiti potrebnu fleksibilnost da iskoriste svoje postojeće postupke za izdavanje dozvola.

Postupak i sljedeći koraci

Direktivu o „pametnom TEN-T“ privremeno su usuglasili predsjedništvo Vijeća i Europski parlament 8. lipnja 2020., a veleposlanici država članica odobrili su je 17. lipnja 2020. Međutim, nije  mogla biti usvojena prije usvajanja programa Instrumenta za povezivanje Europe (CEF 2.0), budući da je dodatak pametnoj TEN-T direktivi s popisom unaprijed identificiranih dijelova jezgre mreže TEN-T povezan s odgovarajućim dodatkom CEF-u 2.0.

·         Današnje glasanje o pametnoj TEN-T direktivi znači da je Vijeće usvojilo svoje stajalište u prvom čitanju. 

·         Europski parlament sada treba usvojiti pravni akt u drugom čitanju prije objavljivanja u Službenom listu EU. 

·         Direktiva će stupiti na snagu dvadeset dana nakon objave.

·         Države članice imat će dvije godine od stupanja na snagu direktive da svoje odredbe ugrade u nacionalno pravo.

Struktura i rokovi TEN-T

TEN-T mreža ima dva sloja: sveobuhvatnu mrežu koja osigurava povezanost za sve regije EU i jezgru mreže koja se sastoji od onih elemenata sveobuhvatne mreže koji su od najveće strateške važnosti za EU. Jezgra mreže trebala bi biti dovršena do 2030. godine, a sveobuhvatna mreža do 2050. godine.

vrh stranice