Programski prioriteti
Programski prioriteti rada u 2015. godini definirani su zahtjevima Udruge malih i srednjih poduzetnika u Bijeloj knjizi HUP-a, podijeljeni na opće i specifične ciljeve rada.
Opći ciljevi razvoja malih i srednjih poduzeća
Pet izazova/problema presudnih za rast malih poduzeća – temeljem EU Zakona o malom poduzetništvu i Strategije razvoja poduzetništva RH 2013-2020
1. Poboljšati pristup financijskim sredstvima: iako postoje naznake pozitivnih izgleda, malim i srednjim poduzećima još su itekako potrebna pristupačna rješenja za njihove financijske potrebe;
2. Poboljšati pristup tržištima/internacionalizacija: kako bi MSP-ovi mogli rasti, potrebno je istraživati mogućnosti širenja poslovanja na nova tržišta;
3. Promocija poduzetništva: trajna potpora potencijalnim poduzetnicima od ključne je važnosti zbog neprekidno visoke razine nezaposlenosti, osobito među mladima;
4. Poboljšati poslovno okruženje - bolje donošenje propisa: smanjenje administrativnog opterećenja i dalje predstavlja važan cilj, unatoč određenom ograničenom napretku koji je postignut u tom području;
5. Poboljšati poduzetničke vještine kao i vještine zaposlenika: kako bi gospodarstvo moglo rasti, poduzetnici moraju posjedovati vještine i raspolagati kvalificiranim osobljem. To uključuje uvođenje poduzetništva kao temeljne kompetencije u kurikulume srednjih škola, uvođenje dualnog Sistema obrazovanja u strukovno obrazovanje te poboljšanje imidža obrtničkih kvalifikacija i tehničkih radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima.
Specifični zahtjevi HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika
1. Društveno je potrebno osmisliti provedivu pronatalitetnu politiku, jer će u budućnosti u RH će nedostajati radne snage
2. Društveno je dugoročno potrebno promijeniti paradigmu, tj. premjestiti fokus sa raspodjele na stvaranje nove vrijednosti, u tom cilju potrebno je smanjiti troškove odnosno rashode države za najmanje 30%, kako bi teza o velikoj, a neučinkovitoj administraciji imala realizaciju, kako na nacionalnoj tako i lokalnoj i regionalnoj razini, a s krajnjim ciljem da javni servis bude učinkovit i pravičan, posebno pravosuđe
3. Prilikom smanjenja troškova države, bilo na nacionalnoj i lokalnoj razini, tj restrukturiranje javne uprave, ne rukovoditi se principom smanjenja broja zaposlenih ili plaća linearno za sve, jer rezultira nemotiviranošću, nekompetentnošću i potplaćenim javnim sektorom, što nije cilj, nego učinkovita i kompetentna administracija. U sadašnjem stanju prevladava stav zaposlenih u javnoj administraciji da je bolje ne raditi nego potencijalno završiti u zatvoru (naročito je vezano uz poslove koji nisu visoko plaćeni, a predstavljaju veliku materijalnu odgovornost)
4. Kontinuirano osigurati statističke i valjane podatke o MSP, kako bi se osiguralo poznavanje ciljane populacije za koju se donose politike, strategije, aktivnosti i mjere
5. S ciljem povećanja učinkovitosti administracije uvesti načelo „šutnja je pristanak“- ako odgovorna uprava ne donese mišljenje, odluku ili drugo rješenje u predviđenom roku, šutnja administracije smatra se pozitivnim rješenjem
6. Inzistirati na kontinuiranoj primjeni procjene učinaka propisa, koja sada ima svoju ograničenu primjenu, ali samo za manji dio zakonskih rješenja kao i ona koja imaju mogućnost vremenskog provođenja, dok se za veći dio zakonskih rješenja ne primjenjuje, nego i dalje u prevelikoj mjeri postoji sustav ad-hoc donošenja zakona. U skladu s time, inzistirati na uvođenju principa Think small first, što pretpostavlja uvažavanje činjenice da ako i najmanje poduzeće može apsorbirati i primijeniti zakon, odredbu ili rješenje, moći će i sva poduzeća veća od njega
7. Olakšati pristup financiranju i povećati sheme mikrokreditiranja- iako je navedeno i kao opći, generalni cilj, ovdje treba dati naglasak na specifična dio potrebe za financiranjem, posebno mikropoduzetnika. Najznačajniji dio malih i srednjih poduzetnika, upravo je u ovoj kategoriji, mikropoduzetnika, onih s do 10 zaposlenih. Često trebaju manja, brza i jeftina sredstva. Pristup financiranju iz EU fondova, iako vrlo značajan u obimu sredstava, nije za ovu kategoriju poduzetnika dobro rješenje, tj zahtjevne, dugotrajne administrativne procedure, kao i pisanje projekta za dobivanje darovnica iz Eu fondova nisu rješenje za potrebe mikropoduzetnika. Zato treba osigurati čim veći broj shema mikrokreditiranja.
8. Povećati potporu poduzetnicima u mogućnosti povlačenja EU sredstava – potrebno je osigurati značajniju pomoć poduzetnicima. Unatoč brojnim edukacijama koje se poduzetnicima nude kao i brojnim dostupnim informacijama, a vezano uz pripremu EU projekata, tvrtke trebaju pomoć u pripremi samih projekata, poslovnih planova, investicijskih planova, i za to im je potrebno osigurati pomoć. Tržište konzultantskih usluga vrlo je neujednačeno u standardima i kvaliteti, kao i cijenama i unatoč nekoliko inicijativa pokrenutih od strane države, da se ono uredi, izostalo je uređenje ovog dijela tržišta. Istovremeno, postoji značajna podrška poduzetnicima u smislu infrastrukturnih, soft institucija, i njihova je brojnost zadovoljavajuća. No, izostaje specijalizacija, tj prevladava dojam da svi rade sve ili nitko ništa. Način financiranja tih institucija utječe na vrstu i cijenu usluge koje nude poduzetnicima, neke institucije posluju na slobodnom tržištu i nude tržišne cijene dok se druge financiraju i iz proračuna, pa mogu dijelom nuditi i besplatne usluge. U mnoštvu institucija koje postoje, poduzetnici najčešće ipak ne znaju kako i gdje doći do kvalitetne pomoći u pripremi EU projekata, a osim rijetkih primjera, sami poduzetnici, neovisno o veličini, ne mogu sami pripremiti dokumentaciju i projekt za financiranje iz EU fondova
9. U cilju rješenja prethodnog zahtjeva, razmotriti mogućnost da HUP, kao udruga, postane Posredničko tijelo za pojedine natječaje, počevši od objave natječaja, ili njihove evaluacije, a po uzoru pojedinih udruga u drugim zemljama i polazeći od činjenice da su poslovna udruženja prvo mjesto kojem se poduzetnici obraćaju s pitanjima
10. Smanjiti cijenu cijena rada (doprinose na plaće) u cilju povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
11. Smanjiti PDV u cilju povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
12. Smanjiti neporezne namete (npr. Fond za zaštitu okoliša, spomenička renta, ZAMP itd.)
13. Uvesti učinkovitije mjere u borbi protiv sive ekonomije - izmjenom Zakona o sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti te korištenjem iskustva i prijedloge Carinske uprave koja provodi nadzor u sprečavanju sive ekonomije
14. Percepcija korupcije veća je nego ranijih godina, u cilju sprečavanja i prevencije, provoditi jasne i predvidive aktivnosti te rigorozno kažnjavati
15. Započeti reformu sustava javne nabave, s ciljem uvrštenja odredbi tri EU direktive o javnoj nabavi, jasnijeg definiranja tehničkih specifikacija, dokaza sposobnosti, korištenja jedinstvenog dokumenta, jasnijeg definiranja zakonskih odredbi većeg korištenja kriterija ekonomski najpovoljnije cijene (ENC), umjesto najniže cijene, jednostavnijeg i jasnijeg postupka javne nabave i dr.
16. Uvoditi mjere za stabilnije poslovno okruženje – uvesti postojanost zakona, naročito njihovu provedbu, jer su česti primjeri dobro definiranih zakona, ali nedostaju njihovi provedbeni akti, ili se ne provode, česte su izmjene zakona i pravila poslovanja, a posebno je zabrinjavajuća retrogradna primjena zakona
17. Tema subvencija za poduzetnike ima dva suprotna gledišta od strane poduzetnika, s jedne strane postoji vjerovanje da je potrebno izmijeniti trenutni način subvencioniranja poduzetnika na način da ili sve djelatnosti imaju mogućnost sudjelovanja (percepcija je da svi daju u sredstva za poticaje kroz poreze, a samo neki dobivaju), ili, s druge strane, postoji gledište kako je potrebno ukinuti subvencije. Tj. da se definiraju sektori koji su niskoprofitni ali društveno korisni i jedino njima se omoguće subvencije. U prilog prvom gledanju, gdje se podržava sustav poticanja prema svima, dodatno se predlaže omogućavanja poticaja za jake marketinške aktivnosti proizvoda i usluga, posebice za izlazak na strana tržišta
18. Neovisno o gledištu koje poduzetnici zastupaju vezano za subvencije, slažu se da je potrebno osigurati kontrolu provedbe davanja poticajnih sredstava s ciljem uređenja tržišne utakmice i uvođenja sustava kontrole
19. Ojačati ulogu državne gospodarske diplomacije s ciljem snažnog izlaska na druga tržišta tj. u većoj mjeri osigurati korištenje prilike članstva na EU tržištu
20. Osigurati veću zaštitu vjerovnika u postupcima predstečajnih nagodbi, koje su, iako dobro zamišljene, postale zakonski alat za oprost dugova i neplaćanje, ali ne svima i na isti način
21. Osigurati veću potporu poduzetnicima u rješavanju poduzetničkih problema na lokalnoj razini, temeljem potpisanog sporazuma HUP-a i udruga i zajednica gradova i općina
Koordinacije
Unutar Udruge aktivno djeluju koordinacije radi rješavanja specifične problematike određene grupe poduzeća iste djelatnosti, a temeljem specifičnosti Udruge po svojoj organizaciji, najbrojnijem članstvu, iz gotovo svih djelatnosti te s vrlo različitim interesima.
1. Koordinacija poduzeća iz uslužnih djelatnosti
- započeti izmjene sustava javne nabave kroz izmjenu Zakona o javnoj nabavi, s ciljem definiranja zakonskih odredbi većeg korištenja kriterija ekonomski najpovoljnije ponude (ENP), umjesto najniže cijene
2. Koordinacija priređivača i proizvođača zabavnih igara – specifični ciljevi
- aktualizirati donošenje novog Zakona o zabavnim i posebnim automatima za igru s pripadajućim podzakonskim aktima koji reguliraju rad djelatnosti zabavnih i posebnih igara
- poticati aktivnim gospodarskim mjerama domaću proizvodnju zabavnih automata, naročito izvozni program
- promovirati industriju zabave i zabavnih igara kao sastavni dio turističke i ugostiteljske ponude RH
- jasno definiranje i sređivanje tržišta zabavnih igara naročito korištenja nedozvoljenih automata na tržištu
3. Koordinacija tvrtki iz pčelarske proizvodnje, prerade i trgovine
- smanjiti porezna opterećenja, a povećati obuhvat plaćanja poreza
- smanjiti PDV na hranu, a svakako na pčelinje proizvode (ispod 10%)
4. Koordinacija nebankarskih institucija na financijskom tržištu – Koordinacija djeluje unutar Udruge financijskog poslovanja
- izmjene Zakona o kreditnim unijama na način da omogući kreditiranje i pravnih osoba – novih poduzetnika, društava s ograničenom odgovornošću i jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću, a ne samo fizičkih osoba, trgovaca pojedinaca i obrtnika, kao do sada
Osim toga, Udruga će tijekom 2015. godine aktivno sudjelovati u izradi zakonske regulative koja će biti u proceduri donošenja, a očekuje se i ove godine izrada/donošenje/izmjena oko 300 zakonskih i podzakonskih rješenja. Ovo je ujedno jedna od najznačajnijih načina djelovanja poduzetnika u udrugama poslodavaca jer daje mogućnost aktivnog sudjelovanja u kreiranju politika i aktivnosti za poduzetnike.
Uključenje poduzetnika se realizira ili direktnim radom poduzetnika u izradu pojedinih zakona, ili kroz sudjelovanje predstavnika udruge u radnim skupinama, tijelima, povjerenstvima ili odborima.
Gospodarsko socijalno vijeće – predstavnici Udruge sudjelovat će u radu Povjerenstava za obrazovanje, zapošljavanje i usklađivanje s tržištem rada, te radu GSV-a na županijskim razinama. Svojim radom, u tijelima GSV-a članovi Udruge imaju mogućnost sudjelovanja u procesu donošenja odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Radni ručak
Udruga će tijekom 2015. godine nastaviti provoditi organizaciju Radnog ručka na kojima će i dalje kao glavni govornici biti najviše rangirani predstavnici državnih i ostalih institucija važnih za kreiranje i provođenje politika razvoja malog i srednjeg poduzetništva.
Radni ručak je aktivnost koja, pravilnim odabirom govornika, pruža poduzetnicima priliku iznošenja ključnih problema za poslovanje poduzetnika, priliku aktivnog utjecanja na donošenje politika te mogućnost ostvarivanja novih poslovnih kontakata.
O svojim aktivnostima te svim aktualnostima vezanima uz sektor Udruga će informirati putem medija koji se dostavljaju u e-izdanju svim članovima HUP-a, E-bilten-a i drugih oblika komunikacije s članovima.
IZ IZVJEŠĆA O RADU UDRUGE U 2014 GODINI
SUDJELOVANJE U IZRADI ZAKONSKE REGULATIVE
Hrvatska je još 2006. godine započela proces usklađenja zakonodavstva s zakonodavstvom EU, te se svake godine donosi/mijenja oko 400 zakona i podzakonskih akata u čiju izradu se Udruga se aktivno uključuje. Ovo je ujedno najvažniji način rada poduzetnika u udrugama poslodavaca, način rada koji daje mogućnost aktivnog sudjelovanja u kreiranju politika i aktivnosti za poduzetnike.
Ovaj način rada podrazumijeva ili direktno uključenje poduzetnika u izradu pojedinih zakona, ili kroz sudjelovanje predstavnika udruge u radnim skupinama, tijelima, povjerenstvima ili odborima. Posebno se mogu naglasiti radno zakonodavstvo, planovi i politike zapošljavanja, zakon o poticanju malog gospodarstva, strategija razvoja poduzetništva do 2020. godine, nacionalna strategija inovacija, EU Akt o malom gospodarstvu (SBA- Small Business Act), jamstveni programi HAMAG-a, potpore za poduzetnike, javna nabava, suzbijanje sive ekonomije, porezni zakoni, ocjena suglasnosti zakona o porezu na dohodak s Ustavom RH (ocjena ustavnosti), zakon o financijskom poslovanju i drugi financijski zakoni.
SPECIFIČNI SADRŽAJI ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE
Radni ručak
Udruga malih i srednjih poduzetnika još od 2004. godine provodi ciklus pod nazivom Radni ručak s malim i srednjim poduzetnicima, u prosjeku 4 godišnje, a ukupno je do sada organizirano više od 50 i na kojima je sudjelovalo više od 10.000 poduzetnika. Glavni govornici na ovim događanjima uvijek su pomno odabrani najviše rangirani predstavnici donositelja odluka, ministri i drugi dužnosnici, a važni za sektor malog i srednjeg poduzetništva. U prosjeku na svakom događanju sudjeluje 150 poduzetnika iz svih udruga HUP-a.
Radni ručak je aktivnost koja, osim što pruža poduzetnicima priliku iznošenja ključnih problema za poslovanje poduzetnika, daje i priliku aktivnog utjecanja na donošenje politika tako i mogućnost ostvarivanja novih poslovnih kontakata.
Radni ručak – deset godina
Udruga malih i srednjih poduzetnika od 2004. godine provodi događanje Radni ručak s malim i srednjim poduzetnicima kojima je cilj direktan poslovni susret poduzetnika s donositeljima politika za malo i srednje poduzetništvo, pa je 2014. godina većim dijelom bila obilježena proslavom desetog rođendana ovog događanja. Tom prilikom uručene su nagrade poduzetnicima koji se odazvali na sva dosadašnja događanja, a i snimljen je promotivan film o Radnom ručku. U 2014. i 2015. godini održano je 5 Radnih ručaka, a posljednja tri pod pokroviteljstvom Sberbanke:
- 11. ožujka 2014. godine s guvernerom Hrvatske narodne banke, Borisom Vujčićem
- 21. svibnja 2014. godine s Ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem
- 20. listopada 2014. godine s Ministrom financija, Borisom Lalovcem
- 17. ožujka 2015. godine s Goranom Matešićem, predsjednikom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
- 11. lipnja 2015. godine s Andreom Kovacs - Woehry, predsjednicom Uprave Sberbank d.d.
AKTIVNOSTI UDRUGE U LOBIRANJU ZA MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO
Tema malog i srednjeg poduzetništva u središtu je svih političkih i gospodarskih politika posljednjih desetak godina. Zbog te činjenice kao i zbog toga što je HUP - Udruga malih i srednjih poduzetnika reprezentativan predstavnik socijalnih partnera za malo i srednje poduzetništvo te opinion maker, Udruga godišnje dobije i prihvati više desetaka zahtjeva za sudjelovanjem u različitim oblicima lobiranja (zagovaranja) tj iznošenjem stavova i preporuka za razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Zahtjevi se odnose na vrlo zahtjevne vrste sudjelovanja, od konzultacija i upita za sudjelovanjem u istraživanjima na temu poduzetništva u Hrvatskoj sa davanjem stručnim preporuka za razvoj, od domaćih i stranih institucija, pa do aktivnog sudjelovanja na manifestacijama vezanima uz malo i srednje poduzetništvo.
Vrlo značajan obim aktivnosti i angažmana Udruge odvija se i kroz sudjelovanje predstavnika Udruge na konferencijama, okruglim stolovima, forumima, savjetovanjima i drugim oblicima poslovnih susretanja na kojima se traži uključenje Udruge malih i srednjih poduzetnika. Aktivno sudjelovanje podrazumijeva iznošenje stavova i preporuka Udruge prvenstveno za poduzetništvo ali i o svim drugim temama vezanima uz poduzetništvo, poput obrazovanja, zapošljavanja, financiranja, transfera poslovanja, ženskog poduzetništva i sl.
Posebno treba naglasiti kako ovakvo angažiranje zahtjeva široko poznavanje tema i dobru informiranost kao i stalnu edukaciju te traži puno angažmana u vremenskom smislu.
Donosimo pregled aktivnosti tijekom 2014 godine:
Aktivnosti Udruge u istraživanjima i konzultacijama na temu razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj odvijale su se kroz sudjelovanje u devet istraživanja i konzultacija različitih vrsta u 2014. godini. To uključuje tri studije o MSP-u koje je provela Europska komisija (SME Performance Review, SBA Croatia Study, Survey on enhancing competitiveness of EU enterpises), istraživanje o konkurentnosti, provedbi SBA, izvozu za mala poduzeća, programiranju za EU fondove 2014.- 2020, stvaranju radnih mjesta u MSP, izvozu u USA te mogućnostima razvoja MSP-a i povezivanja sa španjolskim poduzećima.
Druga vrlo značajna aktivnost Udruge u lobiranju za malo i srednje poduzetništvo te davanjem preporuka za razvoj je sudjelovanje na konferencijama, okruglim stolovima i drugim događanja na temu razvoja malog i srednjeg poduzetništva.
Tako je udruga tijekom 2014. godine sudjelovala na osamnaest konferencija/okruglih stolova na teme MSP, obrazovanje, zapošljavanje, obiteljsko poduzetništvo, potporna infrastruktura, financiranje MSP-a, administrativne barijere, izvoz, medijacija, učenje za poduzetništvo, korupcija, banke i MSP.
PROJEKTI
Udruga malih i srednjih poduzetnika, kao socijalni partner i krajnji korisnik aktivno je uključena u provođenje svih EU projekata, čiji su nositelji državna tijela ali vrlo često i članovi- poduzeća.
Odnosi Udruge s javnošću
Udruga malih i srednjih poduzetnika u časopisu Poslovni dnevnik, E-biltenu i web stranici informira članove ali i ostalu javnost o svojim aktivnostima. Veći broj članova Izvršnog odbora Udruge ali i ostalih članova aktivno priprema članke za Poslovni dnevnik, pa ih je objavljeno oko sedamdeset u kojima se promovira Udruga ili njene aktivnosti. Predsjednik Udruge i članovi IO sudjelovali su u konferencijama za medije, TV emisijama, objavljivali intervjue, objavljivali novinske članke, a posebno vezano uz problematiku ekonomskog stanja i sektora malog i srednjeg poduzetništva.