09.07.2021.
Glavni nalazi ESDE pregleda su:
·
Zaposlenost je rasla
na poslovima koji su kritični, mogu se obavljati od kuće i zahtijevaju nisku
socijalnu interakciju. To je bio slučaj na
primjer u sektorima osiguranja, računalnog programiranja i telekomunikacija.
Poslovi koji se nisu mogli obavljati od kuće zabilježili su pad zaposlenosti.
To je bilo najviše u sektorima koji su najteže pogođeni mjerama zaključavanja,
kao što su smještaj, hrana i putovanja. Pad je bio manje izražen na kritičnim
radnim mjestima s visokom socijalnom interakcijom, poput liječnika, medicinskih
sestara, osobne njege i radnika u brizi za djecu.
·
Zemljopisni utjecaj
krize COVID-19 bio je neujednačen i može proširiti regionalne nejednakosti koje
su već postojale prije pandemije. Gubici posla bili su
pet puta veći u ruralnim područjima nego u gradovima. U zemljama članicama
EU-a, mediteranske su regije bile najviše pogođene gubicima posla, također
povezanim s većim udjelom ljudi koji se bave turizmom.
·
Regije koje su se
pokazale otpornijima na šok COVID-19 imaju tendenciju
dijeljenja karakteristika kao što su visoka regionalna produktivnost, visoka
razina kvalificiranog stanovništva, velika ulaganja u istraživanje i razvoj,
kvalitetne lokalne javne institucije i solidna digitalna infrastruktura.
Sveukupno, pokazalo se da su tržišta rada s dobrom izvedbom bila bolje
zaštićena od gospodarskog pada.
·
Učinak krize na nacionalni
socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje varirao je među zemljama EU-a. Zemlje s jakim institucijama socijalnog dijaloga favorizirale
su rano uključivanje socijalnih partnera u osmišljavanje i primjenu mjera
odgovora kao što su kratki radni programi. U nekim zemljama EU zdravstveni
problemi ograničavali su tradicionalne postupke kolektivnog pregovaranja, dok
se u drugim povećalo uključivanje socijalnih partnera u svjetlu hitnih javnih
intervencija.
·
Pad stope zaposlenosti
u EU-u bio je nešto veći kod muškaraca nego kod žena. Međutim, učinak krize na rodne nejednakosti ovisi o različitim
dimenzijama, a pandemija je istaknula dugogodišnje rodne nejednakosti. Žene su
u drugom tromjesečju 2020. doživjele strmiji pad radnog vremena od muškaraca,
budući da su na neke sektore koje karakterizira velika zaposlenost žena (npr.
Smještaj i uslužne djelatnosti) snažno utjecali zaključavanja. Također, žene su
i dalje preuzimale najveći dio brige i suočavale se s izazovima u usklađivanju
posla i privatnog života.
·
Radnici na daljinu
zadovoljni su radom od kuće kad dobiju
informatičku i ostalu opremu koja im je potrebna za obavljanje posla, kada ne
moraju raditi znatno duže radno vrijeme i kada posao ne ometa obiteljsko
vrijeme.
Povjerenik za radna mjesta i socijalna prava, Nicolas Schmit,
rekao je: „Pregled zaposlenosti i socijalnih kretanja za 2021. godine
dokazuje da je pandemija na različite načine utjecala na ljude i regije. To
moramo imati na umu dok oblikujemo oporavak koji je inkluzivan i održiv. S
velikim prijelazima koji su tek pred nama, potrebna nam je politika tržišta
rada koja favorizira mobilnost, pruža svim radnicima najbolju moguću priliku,
stvara kvalitetna radna mjesta i pomaže tvrtkama da pronađu najbolje
kvalificirane ljude. "
Pozadina
Godišnji pregled zaposlenosti i socijalnih kretanja u Europi
koji je pripremila Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i
inkluziju pruža najnoviju ekonomsku analizu zapošljavanja i socijalnih
trendova u Europi te raspravlja o srodnim političkim opcijama. Riječ je o
vodećem analitičkom izvješću Europske komisije u području zapošljavanja i
socijalnih pitanja, obveznim člancima 151., 159. i 161. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije (UFEU).
Ovogodišnje izdanje naslovljeno je „Prema snažnoj socijalnoj
Europi nakon krize COVID-19: smanjenje razlika i rješavanje utjecaja
distribucije“. Pokazuje blagodati mjera odgovora koje je EU uvela. To
uključuje SURE, instrument vrijedan 100 milijardi eura za zaštitu radnih
mjesta i prihoda tijekom krize COVID-19. U 2020. godini podrška SURE dosegla je
između 25 i 30 milijuna ljudi. Nalazi također podupiru naglasak Komisije na
zapošljavanju i vještinama mladih kroz paket potpore za zapošljavanje mladih i
Europsku agendu vještina.
Iako je koordinirani odgovor na EU i nacionalnoj razini uspio
ublažiti socijalno-ekonomski udar pandemije COVID-19, neke skupine
stanovništva, zanimanja i regije suočavaju se s posebnim izazovima. Da ne bi
ugrozio uspjeh odgovora EU-a na pandemijsku krizu, jaka socijalna dimenzija
mora pratiti ulaganja i reforme potrebne za dugotrajan gospodarski oporavak.
Akcijski plan Europskog stupa socijalnih prava, predstavljen u
ožujku 2021. godine, definira ambiciozne ciljeve na područjima zaposlenosti,
vještina i siromaštva na razini EU-a za 2030. godinu i utvrđuje sveobuhvatan
politički program za njihovo postizanje.
Opredjeljenje za jaku socijalnu Europu obnovljeno je na
najvišoj političkoj razini, angažirajući socijalne partnere i civilno
društvo na socijalnom summitu u Portu u 7-8. svibnja 2021. i Europskom vijeću u
lipnju.
Novi poticaj za socijalna prava iskoristit će i ojačati
zamah stvoren ambicioznim dugoročnim proračunom EU-a u iznosu od 1,8 bilijuna
eura i instrumentom oporavka NextGenerationEU. Oni će pružiti mogućnosti
financiranja zemljama EU-a za potporu snažnoj socijalnoj Europi.
Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:
Employment
and Social Developments in Europe (ESDE) review
Employment
and Social Analysis section on the DG EMPL website