27.04.2021.
Riječ je o instrumentu koji je namijenjen javnim subjektima te
nudi povlaštene uvjete kreditiranja za projekte koji ne ostvaruju dovoljno
prihoda da bi bili financijski održivi. Pritom će se uz zajmove Europske
investicijske banke (10 milijardi eura) dodjeljivati i potpora u obliku
bespovratnih sredstava iz proračuna EU-a (1,5 milijardi eura) kako bi
se smanjilo financijsko opterećenje korisnika i povećala atraktivnost tih
ulaganja. Korisnicima će se pružati potpora savjetodavnog centra u okviru
programa InvestEU.
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira rekla
je: Taj instrument upotpunjuje skup mjera za stjecanje novih vještina
te otvaranje novih poduzeća i radnih mjesta u regijama i zajednicama u kojima
je potrebno osigurati pravednu tranziciju kako bi se lakše suočile s izazovima
klimatske tranzicije. Bilo je vrlo važno da to učinimo danas, samo nekoliko
dana nakon dogovora o propisu o klimi. Tako ćemo smanjiti cijenu tranzicije i
pomoći cijelom EU-u u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. Nakon
donošenja uredbe pogođene regije dodatna će sredstva namijenjena kohezivnoj
tranziciji moći iskoristiti za novi početak.
Taj će instrument pomoći u provedbi europskog zelenog plana i
rješavanju socioekonomskih poteškoća koje nastaju pri tranziciji na klimatsku
neutralnost u područjima koja su njome najviše pogođena, i to u skladu s
teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju. On dopunjava druga dva stupa
mehanizma za pravednu tranziciju: Fond za pravednu tranziciju i posebni program
za pravednu tranziciju u okviru programa InvestEU. Očekuje se da će se tijekom sljedećih sedam godina mobilizirati
od 25 do 30 milijardi eura javnih ulaganja. Pritom će EIB biti glavni partner u
financiranju, no Uredbom je predviđena i mogućnost suradnje s drugim partnerima
u slučaju povećanja sredstava. Komisija i Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i
okoliš (CINEA) izravno će upravljati instrumentom, a potpora će se pružati
putem pojedinačnih ili okvirnih zajmova.
Glavni su elementi kompromisa sljedeći:
- sredstva:
1,525 milijardi eura bespovratnih sredstva iz proračuna EU-a i
10 milijardi eura zajma Europske investicijske banke
- cilj:
potpora javnim subjektima u rješavanju socioekonomskih poteškoća u
područjima koja su najviše pogođena klimatskom tranzicijom, u skladu s
teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju
- bespovratna
sredstva dodjeljuju se u okviru izravnog upravljanja
- bespovratna
sredstva dodjeljuju se u dva koraka: bespovratna sredstva na temelju
poziva na podnošenje prijedloga koja ne prelaze nacionalne udjele i
bespovratna sredstva dodijeljena na natjecateljskoj osnovi na razini Unije
dok se ne iscrpe preostala sredstva
- potpora
savjetodavnog centra u okviru programa InvestEU za pripremu, razvoj i
provedbu prihvatljivih projekata
- kriteriji
prihvatljivosti te kriteriji za odabir projekta i određivanje prioriteta
ako potražnja premašuje sredstva dodijeljena na nacionalnoj razini,
utvrđeni u programima rada
- kriteriji
za dodjelu, koji će se uzeti u obzir ako ne bude dovoljno sredstava za sve
prihvatljive projekte, a pobliže će se definirati u programima rada;
prioritet će imati korisnici iz manje razvijenih regija
- popis
horizontalnih načela koja treba poštovati pri ulaganju, uključujući
temeljna prava, rodnu ravnopravnost, načelo nediskriminacije te socijalnu
zaštitu i zaštitu okoliša, kao i načelo nenanošenja bitne štete
- više
bespovratnih sredstava za manje razvijene regije, do 25 % zajma
- više
sredstava za tehničku pomoć, od kojih će koristi imati nositelji projekata
u manje razvijenim regijama.
Sljedeći koraci
Da bi Uredba stupila na snagu, potrebno je prethodno odobrenje
Europskog parlamenta i Vijeća nakon što se tekst tehnički finalizira u skladu s
političkim dogovorom. Uredba o Fondu za pravednu tranziciju mora se istodobno
objaviti u Službenom listu, a teritorijalni planovi za pravednu tranziciju
trebaju se dostaviti Komisiji, koja ih zatim donosi. Prvi pozivi na podnošenje
prijedloga trebali bi biti objavljeni u drugoj polovini 2021.
Kontekst
Instrument za kreditiranje u javnom sektoru, koji je Komisija
predložila 28. svibnja 2020., jedan je od triju stupova mehanizma za pravednu
tranziciju u okviru europskog zelenog plana i dio nastojanja da se do 2050. u
EU-u postigne klimatska neutralnost. Ostala dva stupa su Fond za pravednu tranziciju, o kojem su
suzakonodavci postigli politički dogovor u prosincu 2020., i posebni program za
pravednu tranziciju u okviru programa InvestEU, o kojem je postignut dogovor
17. ožujka 2021. u okviru Uredbe o programu InvestEU. Teritorijalni planovi za pravednu tranziciju okosnica su okvira
za upravljanje mehanizmom za pravednu tranziciju. U njima države članice
utvrđuju područja najteže pogođena tranzicijom na klimatsku neutralnost do
2050. i ulaganja koja će potaknuti socioekonomske promjene u tim područjima. Teritorijalni planovi jedan su od glavnih uvjeta programiranja i
provedbe resursa Fonda za pravednu tranziciju i ostalih stupova mehanizma za
pravednu tranziciju. Svaka država članica priprema svoj plan s relevantnim
domaćim partnerima i uz dijalog s Komisijom te osigurava njegovu usklađenost sa
strategijama regionalne pametne specijalizacije i nacionalnim energetskim i
klimatskim planom. Komisija te planove donosi zajedno s programima koji
uključuju potporu iz Fonda za pravednu tranziciju.
Više informacija dostupno je na poveznici:
Fond
za pravednu tranziciju