27.04.2021.
Instrument će koristiti regijama koje su najviše pogođene
prijelazom prema klimatskim ciljevima EU-a za 2030. godinu i cilju klimatske
neutralnosti EU-a do 2050. godine. Podržavat će širok spektar održivih
investicijskih projekata koji se bave razvojnim potrebama ovih regija koje
proizlaze iz klimatske tranzicije. To uključuje projekte u područjima kao
što su energetska i prometna infrastruktura, mreže grijanja, mjere energetske
učinkovitosti i socijalna infrastruktura.
Mehanizam pravedne tranzicije pomoći će ranjivim zajednicama da
naprave skok čistoj energiji
Instrument će osigurati 1,5 milijardi eura bespovratnih
sredstava iz proračuna EU u kombinaciji s do 10 milijardi eura zajmova koje
daje Europska investicijska banka (EIB). Zajedno se očekuje da će
mobilizirati do 25-30 milijardi eura ulaganja u korist dotičnih regija. Ta se mogućnost
također može proširiti i na financiranje partnera koji nisu EIB, pod određenim
uvjetima. Da bi se osigurala mobilizacija dodatnih ulaganja, prihvatljivi
će biti samo oni projekti koji ne stvaraju dovoljan tok vlastitih prihoda.
Glavni dodatni elementi o kojima su se dogovorili predsjedništvo
Vijeća i pregovarači Europskog parlamenta uključuju sljedeće:
- Kako
bi se osiguralo da sve države članice mogu imati koristi od komponente
bespovratnih sredstava, nacionalne omotnice bit će namijenjene do kraja
2025. Nakon tog datuma, preostali resursi dostupni za komponentu
bespovratnih sredstava osigurat će se na konkurentnoj osnovi na razini
EU-a.
- U
slučaju da nema dovoljno sredstava za potporu prihvatljivim projektima, kriteriji
za dodjelu trebali bi dati prednost projektima koji se nalaze u manje
razvijenim regijama, projektima koji izravno doprinose klimatskim
ciljevima EU-a i projektima koje promiču javni subjekti koji su odobrili
planove dekarbonizacije.
- Omotnica
za savjetodavnu potporu za pripremu, razvoj i provedbu prihvatljivih
projekata povećana je na 35 milijuna eura. Barem 10 milijuna eura tih
sredstava podržat će administrativni kapacitet korisnika, posebno u manje
razvijenim regijama, putem savjetodavnog čvorišta uspostavljenog pod
InvestEU.
- Za
manje razvijene regije maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji se
pružaju u okviru ovog pogona povećat će se na 25% iznosa zajma.
- Instrument
neće podržavati aktivnosti isključene iz opsega potpore iz Fonda pravedne
tranzicije. To uključuje ulaganja u nuklearne elektrane, duhanske
proizvode i fosilna goriva.
- Tijekom
pripreme, provedbe i ocjene prihvatljivih projekata morat će se poštivati
niz horizontalnih načela. To uključuje poštivanje temeljnih prava,
posebno ravnopravnosti spolova i nediskriminacije. Ciljevi
postrojenja također će se slijediti u skladu s UN-ovim ciljevima održivog
razvoja, Europskim stupom socijalnih prava, načelom onečišćivač plaća,
pariškim klimatskim sporazumom i načelom "ne nanosi značajnu štetu".
Sljedeći koraci
Ovaj postignuti privremeni sporazum sada trebaju potvrditi obje
institucije. Nakon što bude potvrđena, očekuje se usvajanje uredbe o
uspostavljanju instrumenta koja će stupiti na snagu sljedećih tjedana. Za provedbu instrumenta, Komisija i EIB morat će potpisati
upravni sporazum i trebat će odobriti pravedne planove tranzicije država
članica. Očekuje se da će prvi pozivi za projekte biti objavljeni na
jesen.
Pozadina
Kreditiranje javnog sektora treći je stup Mehanizma pravedne tranzicije,
koji je stvoren za rješavanje socijalnih i ekonomskih posljedica cilja
postizanja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. godine i klimatskih ciljeva
EU-a za 2030. godinu. Druga dva stupa mehanizma su Fond pravedne
tranzicije i namjenska shema pravednog prijelaza u okviru InvestEU. Sva ulaganja u okviru Mehanizma pravedne tranzicije, uključujući
zajam za javni sektor, provode se na temelju teritorijalnih planova pravedne
tranzicije država članica, koje je odobrila Komisija. Teritorijalni
planovi tranzicije identificiraju najugroženija područja koja bi trebala biti
podržana u svakoj državi članici i prioritetna područja politike za svaku
regiju.