Nova strategija za povećanje održivosti financijskog sustava EU-a i novi europski standard za zelene obveznice

Tim se inicijativama ističe globalno vodstvo EU-a u utvrđivanju međunarodnih standarda za održivo financiranje. Komisija namjerava blisko surađivati sa svim međunarodnim partnerima na izgradnji pouzdanog međunarodnog sustava održivog financiranja, među ostalim u okviru Međunarodne platforme za održivo financiranje.

 Nova strategija za održivo financiranje

EU posljednjih godina ulaže znatno veće napore u borbu protiv klimatskih promjena. Komisija je već poduzela dosad nezabilježene mjere ne bi li postavila temelje za održivo financiranje. Održivost je okosnica EU-ova oporavka od pandemije bolesti COVID-19, a financijski će sektor najviše pridonijeti ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana.

Ova strategija uključuje šest skupova mjera:

1. proširenje postojećih instrumenata za održivo financiranje ne bi li se olakšao pristup sredstvima za financiranje tranzicije
2. povećanje uključivosti za mala i srednja poduzeća i potrošače pravim alatima i poticajima za pristup financiranju tranzicije
3. povećanje otpornosti gospodarskog i financijskog sustava na rizike za održivost
4. povećanje doprinosa financijskog sustava održivosti
5. osiguranje integriteta financijskog sustava EU-a i praćenje njegove uredne tranzicije prema održivosti
6. rad na međunarodnim inicijativama i standardima za održivo financiranje i potpora partnerskim zemljama EU-a.

Komisija će do kraja 2023. izvijestiti o provedbi strategije i aktivno će podupirati države članice u naporima koje ulažu u održivo financiranje.

Europski standard za zelene obveznice

Komisija je danas donijela i prijedlog uredbe o dobrovoljnom europskom standardu za zelene obveznice. Njime se uvodi kvalitetan dobrovoljni standard, koji će biti dostupan svim (privatnim i državnim) izdavateljima i olakšat će im financiranje održivih ulaganja. Zelene obveznice već se koriste za prikupljanje financijskih sredstava u nekim sektorima, npr. u proizvodnji i distribuciji energije, resursno učinkovitoj stanogradnji i niskougljičnoj prometnoj infrastrukturi. Ulagatelji pokazuju velik interes za takve obveznice. Međutim, ima potencijala za proširenje tržišta zelenih obveznica i jačanje njihovih okolišnih ciljeva. Europski standard za zelene obveznice služit će poduzećima i javnim tijelima kao „zlatni standard” za korištenje zelenih obveznica za prikupljanje sredstava na tržištima kapitala radi financiranja ambicioznih velikih ulaganja, uz ispunjenje strogih zahtjeva u pogledu održivosti i zaštitu ulagatelja od manipulativnog zelenog marketinga. Konkretno:

• Standard će izdavateljima zelenih obveznica omogućiti da dokažu da financiraju zelene projekte koji su usklađeni s taksonomijom EU-a.
• Ulagatelji koji budu kupovali te obveznice moći će lakše odrediti jesu li njihova ulaganja održiva, čime će se smanjiti rizici od manipulativnog zelenog marketinga.

Novi europski standard za zelene obveznice bit će dostupan svim izdavateljima zelenih obveznica, čak i onima izvan EU-a. Predloženim okvirom utvrđena su četiri glavna zahtjeva:

1. Sredstva prikupljena izdavanjem obveznica trebala bi se dodjeljivati isključivo projektima koji su usklađeni s taksonomijom EU-a.
2. Detaljnim zahtjevima za izvještavanje osigurat će se potpuna transparentnost dodjele primitaka ostvarenih od obveznica.
3. Sve europske zelene obveznice moraju provjeriti vanjski ocjenjivači kako bi se osiguralo da budu usklađene s Uredbom i da projekti koji se financiraju budu usklađeni s taksonomijom. U tom je pogledu predviđena posebna, ograničena fleksibilnost za državne izdavatelje.
4. Vanjski ocjenjivači koji pružaju usluge izdavateljima zelenih obveznica EU-a moraju biti registrirani pri Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i poslovati pod nadzorom tog tijela. Time će se zajamčiti kvaliteta i pouzdanost njihovih usluga i ocjena, zaštititi ulagatelje i očuvati integritet tržišta. U tom je pogledu predviđena posebna, ograničena fleksibilnost za državne izdavatelje.

Glavni je cilj uvesti „zlatni standard” za zelene obveznice s kojim će se moći usporediti i potencijalno uskladiti drugi tržišni standardi. Cilj je da se standardom otklone bojazni o manipulativnom zelenom marketingu i integritetu tržišta kako bi se zajamčilo da se financiranim projektima doista nastoje ostvariti okolišni ciljevi. Prijedlog koji je danas donijela Komisija uputit će se na razmatranje suzakonodavcima, Europskom parlamentu i Vijeću.

Održivo financiranje i taksonomija EU-a

Komisija je donijela delegirani akt o dopuni članka 8. Uredbe o taksonomiji, kojim se propisuje da su financijska i nefinancijska poduzeća dužna ulagateljima dostavljati informacije o okolišnoj uspješnosti svoje imovine i ekonomskih djelatnosti. Kako bi se spriječio manipulativni zeleni marketing, tržištima i ulagateljima potrebne su jasne i usporedive informacije o održivosti. Današnjim delegiranim aktom pobliže se određuju sadržaj, metode i prikaz informacija koje su velika financijska i nefinancijska poduzeća dužna objavljivati o udjelu svojeg poslovanja, ulaganja ili kreditiranja koji je usklađen s taksonomijom EU-a.

Nefinancijska poduzeća trebat će objavljivati informacije o udjelu svojih prihoda, kapitala i operativnih rashoda koji se odnosi na okolišno održive ekonomske djelatnosti definirane u Uredbi o taksonomiji i u delegiranom aktu o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, koji je službeno donesen 4. lipnja 2021., te eventualnim budućim delegiranim aktima o drugim okolišnim ciljevima. Financijske institucije, uglavnom velike banke, upravitelji imovine, investicijska društva, društva za osiguranje i društva za reosiguranje, trebat će objavljivati informacije o udjelu okolišno održivih ekonomskih djelatnosti u ukupnoj imovini koju financiraju ili u koju ulažu.

Delegirani akt bit će proslijeđen Europskom parlamentu i Vijeću na kontrolu, koja bi trebala biti dovršena u roku od četiri mjeseca, koji se može jednom produljiti za dva mjeseca.

Kontekst

U europskom zelenom planu jasno je rečeno da su u svim gospodarskim sektorima potrebna znatna ulaganja kako bi se omogućila tranzicija prema klimatski neutralnom gospodarstvu i ostvarili Unijini ciljevi okolišne održivosti. Velik dio tih financijskih tokova morat će doći iz privatnog sektora. Kako bi se zadovoljila ta potreba za ulaganjima, potrebno je preusmjeriti tokove privatnog kapitala prema okolišno održivijim ulaganjima i detaljno preispitati europski financijski okvir. U europskom zelenom planu posebno je istaknuto da bi ulagatelji i poduzeća trebali moći lakše prepoznati okolišno održiva ulaganja i pouzdati se u njihovu vjerodostojnost.

Današnjim prijedlozima Unija poduzima još jedan velik korak prema ostvarenju ciljeva iz zelenog plana, sveobuhvatnim pristupom financiranju zelene tranzicije.

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu

Prijedlog uredbe o europskim zelenim obveznicama

Pitanja i odgovori: Uredba o europskim zelenim obveznicama