08.07.2021.
HUP je do sada bio konstruktivan u svojim prijedlozima
poboljšanja NPOO koji, u kombinaciji s VFO i drugim instrumentima, zaista čini
priliku generacije za našu zemlju. Republika Hrvatska se suočava s problemom
demografije i ako želimo osigurati održiv oporavak i odgovoriti na izazove
smanjenja broja mladih i porasta broja umirovljenika moramo u kratkom roku
stvoriti 60.000 - 100.000 kvalitetnih radnih mjesta za što nam je potrebno
između 10 i 12 milijardi eura investicija u privatnom sektoru. Planom oporavka
će se i dalje moći upravljati, prije svega kroz rebalanse ovog programa, stoga
se nadamo da ćemo tim izmjenama pristupiti partnerski te da će nas Vlada
uključiti u konzultacije od samoga početka kako bi se veći broj sredstava
usmjerio privatnom sektoru koji je jedini generator rasta i razvoja u društvu.
U protivnom se bojimo da efekt na oporavak gospodarstva neće biti dovoljan za
nadići posljedice koje je ostavila koronakriza. Svi želimo bolje društvo, veće
plaće, bolja radna mjesta, a to nam je jedino ostvarivo uz rast utemeljen na
zdravom gospodarstvu koje je samoodrživo i sposobno za kontinuirani rast i
razvoj.
To je važan korak za isplatu bespovratnih sredstava EU-a u
iznosu od 6,3 milijarde eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
Sredstva su ključna kako bi Hrvatska uspješno svladala krizu uzrokovanu bolešću
COVID-19.
Mehanizam za oporavak i otpornost okosnica je instrumenta
NextGenerationEU, a u okviru njega će se za potporu ulaganjima i reformama u
cijeloj Uniji osigurati 800 milijardi eura (u tekućim cijenama). Hrvatski
plan dio je nezabilježenog koordiniranog odgovora Unije na krizu uzrokovanu
bolešću COVID-19 radi svladavanja zajedničkih europskih izazova kao što su zelena
i digitalna tranzicija, jačanje gospodarske i socijalne otpornosti te kohezija
jedinstvenog tržišta.
Komisija je hrvatski plan ocijenila na temelju kriterija iz
Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Komisija je u svojoj analizi
posebno razmatrala podupiru li se ulaganjima i reformama iz hrvatskog plana
zelena i digitalna tranzicija, pridonosi li se učinkovitom svladavanju izazova
utvrđenih u okviru europskog semestra te jača li se potencijal rasta, otvaranje
radnih mjesta i gospodarska i socijalna otpornost.
Zelena i digitalna tranzicija u Hrvatskoj
Komisija je pri ocjenjivanju utvrdila da je 40 %
sredstava u hrvatskom planu namijenjeno mjerama za potporu klimatskim ciljevima,
a one uključuju reforme i ulaganja radi promicanja uporabe obnovljivih izvora
energije, energetske učinkovitosti, obnove nakon potresa te održive mobilnosti.
Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama uključuju unaprjeđenje upravljanja
vodnim resursima i zaštitu od poplava. Planom će se poboljšati i zaštita velike
bioraznolikosti Hrvatske obnavljanjem prirodnih funkcija rijeka, poplavnih
područja i jezera. Programima potpore ulaganjima poduprijet će se poduzeća u
zelenoj tranziciji, uključujući MSP-ove.
Komisija je pri ocjenjivanju plana utvrdila da je Hrvatska
20 % svih rashoda namijenila mjerama potpore digitalnoj tranziciji,
što uključuje ulaganja i reforme za potporu gigabitnoj povezivosti te
digitalizaciji javne uprave, prometa, pravosuđa i visokog obrazovanja. Mjere su
namijenjene i povećanju pokrivenosti širokopojasnim mrežama radi smanjenja
digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja te potpori poduzećima,
uključujući MSP-ove, da poslovanje prilagode digitalnom okruženju, čime bi
povećala konkurentnost.
Jačanje gospodarske i socijalne otpornosti Hrvatske
Komisija smatra da hrvatski plan sadržava opsežan skup reformi i
ulaganja koji se međusobno dopunjuju i koji pridonose djelotvornom svladavanju
svih ili znatnog dijela gospodarskih i socijalnih izazova navedenih u
preporukama koje je Vijeće uputilo Hrvatskoj u okviru europskog semestra u
2019. i 2020.
Planom se odgovara na preporuke da se provede reforma sustava
obrazovanja mjerama za dopunu kurikuluma, poboljšanje pristupa ranom i
predškolskom odgoju i obrazovanju te uvođenje jednosmjenske cjelodnevne
nastave. Nove aktivne politike tržišta rada za zelene i digitalne vještine i
radna mjesta bit će usmjerene na najranjivije skupine, čime će se pridonijeti
povećanju niske stope zaposlenosti u Hrvatskoj. Problemi hrvatskog sustava
socijalne skrbi rješavaju se mjerama za poboljšanje obuhvata, adekvatnosti i
usmjerenosti socijalnih naknada i mjerama kojima se omogućuje razvoj novih
socijalnih usluga. Planom bi se trebala unaprijediti javna uprava i poslovno
okruženje u Hrvatskoj te ukloniti prepreke rastu i ulaganjima, kako je u više
navrata utvrđeno u preporukama Vijeća. U planu su predviđene mjere za povećanje
učinkovitosti pravosuđa i navedene konkretne obveze skraćenja trajanja sudskih
postupaka, smanjenja broja neriješenih sudskih predmeta i nastavka
digitalizacije pravosuđa. Predviđa se i unaprjeđenje sprječavanja i
sankcioniranja korupcije.
Plan je sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na
ekonomsku i socijalnu situaciju u Hrvatskoj i time na odgovarajući način
pridonosi svih šest stupova iz Uredbe o RRF-u.
Potpora vodećim projektima ulaganja i reformi
U hrvatskom se planu predlažu projekti u svih sedam
najvažnijih europskih područja. To su posebni projekti ulaganja usmjereni
na svladavanje izazova koji su zajednički svim državama članicama u područjima
u kojima se otvaraju radna mjesta i ostvaruje rast i potrebni su za zelenu i
digitalnu tranziciju. Hrvatska je primjerice predložila izdvajanje
789 milijuna eura za sveobuhvatnu obnovu privatnih i javnih zgrada,
usavršavanje i obrazovanje radnika i stručnjaka za energetsku obnovu i obnovu
nakon potresa te uspostavu jedinstvenih kontaktnih točaka, čime bi se smanjilo
administrativno opterećenje u postupku obnove.
Ocjenom je utvrđeno da nijedna mjera iz plana ne nanosi bitnu
štetu okolišu, što je u skladu sa zahtjevima iz Uredbe o Mehanizmu za oporavak
i otpornost.
Smatra se da su sustavi kontrole u Hrvatskoj prikladni za
zaštitu financijskih interesa Unije. U planu je dovoljno detaljno opisan način
na koji će nacionalna tijela sprječavati, otkrivati i suzbijati sukob interesa,
korupciju i prijevare povezane s uporabom sredstava.
Izjave članova Kolegija
Predsjednica Ursula von der Leyen izjavila
je: Europska komisija danas je dala zeleno svjetlo hrvatskom planu za
oporavak i otpornost. U odnosu na veličinu svojega gospodarstva, Hrvatska
će dobiti najveći iznos sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, i
to 6,3 milijarde eura. Hrvatskim planom poduprijet će se najvažnije mjere
za izgradnju zelenije i digitalnije budućnosti za sve građane Hrvatske, a uključuju
reforme i ulaganja radi promicanja energetske učinkovitosti, održive
mobilnosti, poboljšanja povezivosti, unaprjeđenja digitalizacije javnih i
privatnih sektora te povećanja učinkovitosti pravosuđa. Hrvatska će u
svakoj fazi imati našu podršku kako bi se projekti iz plana u potpunosti
proveli.
Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u
interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Nakon
teških posljedica krize i razornih potresa Hrvatska će zahvaljujući ovom planu
krenuti putem oporavka. Promicanjem zelene i digitalne tranzicije, s
posebnim naglaskom na malim poduzećima, Hrvatska će se lakše pripremiti za
budućnost. Zahvaljujući planu unaprijedit će se poslovno okruženje i ukloniti
prepreke rastu i ulaganjima. Promicat će se uporaba energije iz obnovljivih
izvora, održivi prijevoz i energetska učinkovitost u obnovi zgrada nakon
potresa te će se poboljšati zaštita velike bioraznolikosti zemlje. Cilj je i
poboljšanje digitalne povezivosti u cijeloj zemlji i digitalizacija javne
uprave, uz prijeko potrebno unaprjeđenje pravosuđa i borbu protiv
korupcije. Hrvatska će provedbom plana svoje gospodarstvo lakše pripremiti
i za uspješan ulazak u europodručje.
Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio
je: Nakon što joj je gospodarstvo bilo teško pogođeno pandemijom,
Hrvatska sada ima povijesnu priliku za gospodarski oporavak. Hrvatska će
za uspješnu provedbu plana za oporavak i otpornost dobiti 6,3 milijarde
eura, što je čak 11,6 % njezina BDP-a iz 2019. Ta su sredstva namijenjena
za najvažnije mjere za unaprjeđenje hrvatske digitalne konkurentnosti,
modernizaciju njezine energetske, prometne i vodoopskrbne infrastrukture te
ubrzanje klimatske tranzicije i zaštitu okoliša.
Sljedeći koraci
Komisija je danas donijela prijedlog odluke o isplati
bespovratnih sredstava Hrvatskoj u iznosu od 6,3 milijarde eura u okviru
Mehanizma za oporavak i otpornost. Vijeće bi u pravilu trebalo prijedlog
Komisije odobriti u roku od četiri tjedna.
Ako Vijeće odobri plan, Hrvatskoj bi se u obliku
pretfinanciranja isplatilo 818 milijuna eura, što je 13 %
bespovratnih sredstava namijenjenih Hrvatskoj.
Komisija će odobravati daljnje isplate, što će ovisiti o
ispunjavanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti navedenih u Provedbenoj
odluci Vijeća, a koje su povezane s napretkom u provedbi ulaganja i reformi.
Dodatne informacije
Pitanja
i odgovori: Europska komisija potvrdila hrvatski plan za oporavak i otpornost
Mehanizam
za oporavak i otpornost: Pitanja i odgovori
Informativni
članak o hrvatskom planu za oporavak i otpornost
Prijedlog
provedbene odluke Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost
Hrvatske
Prilog
Prijedlogu provedbene odluke Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i
otpornost Hrvatske
Dokument
službi Komisije priložen Prijedlogu provedbene odluke Vijeća
Mehanizam
za oporavak i otpornost
Uredba
o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost