Klimatske promjene: Zastupnici u Europskom parlamentu zalažu se za poticanje obnovljivog vodika i integraciju energetskih sustava

Ukratko:

• Obnovljivi vodik ključan je za europsku energetsku tranziciju.
• Vodik na bazi fosilnih goriva trebao bi biti što prije ukinut.
• Poziv na povezivanje nosača energije i infrastrukture radi jačanja dekarbonizacije

Izvješća su odgovor Parlamenta na strategije integracije vodika i energetskog sustava Europske komisije kojima je cilj utrti put prema učinkovitijem i međusobno povezanom energetskom sektoru vođen dvostrukim ciljevima čišćeg planeta i jače ekonomije.

Vodik proizveden iz obnovljivih izvora ključan je za europsku energetsku tranziciju, jer samo obnovljivi vodik može dugoročno održivo doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti, kažu europarlamentarci u izvješću usvojenom s 411 glasova za, 135 i 149 suzdržanih. Vodik, međutim, još nije konkurentan, a Komisija i države članice trebale bi poticati lanac vrijednosti, kada se proizvodi iz obnovljivih izvora energije, kažu oni.
Pozdravljaju mišljenje Komisije o različitim poticajima na strani potražnje. Potražnja za vodikom trebala bi biti usredotočena na sektore za koje je njegova upotreba blizu konkurentnosti ili koji se ne mogu dekarbonizirati drugim tehnološkim rješenjima.

Prema klasifikaciji različitih vrsta vodika

Zastupnici u Europskom parlamentu ističu potrebu klasifikacije različitih vrsta vodika. Neophodan je brzi dogovor o jedinstvenoj terminologiji za cijelu EU, a razlika bi trebala biti potpuno jasna između obnovljivog i nisko-ugljičnog vodika. Obnovljivi vodik može se proizvesti iz vjetra, sunca i hidroenergije . Vodik na fosilnoj osnovi trebalo bi postupno ukidati. Shema bi se trebala primijeniti i na uvezeni vodik kako bi se izbjeglo istjecanje ugljika, a također bi pomogla informiranju potrošača, kaže se u tekstu.

Izvještaj također poziva na procjenu mogućnosti prenamjene postojećih plinovoda za transport i podzemno skladištenje vodika. Prenamjena plinske infrastrukture može biti relevantna u određenim sektorima industrija s intenzivnim emisijama, a svaka potencijalna buduća plinska infrastruktura trebala bi biti kompatibilna s čistim vodikom.

Tekst također poziva Komisiju da iznese strategiju EU-a za čisti čelik koja bi trebala sadržavati odgovarajući fokus na uporabu obnovljivog vodika.

Integracija energetskog sustava

Odvojeno izvješće usvojeno u srijedu s 542 glasa za, 111 i 42 suzdržanih zagovara integraciju energetskih sustava - kada se sustav planira i funkcionira u cjelini, povezujući različite energetske prijevoznike, infrastrukture i sektore potrošnje - u cilju poboljšanja energije učinkovitost i smanjiti troškove za društvo.

Zastupnici kažu da će dvostruki zeleni i digitalni prijelazi energetskih mreža zahtijevati javno i privatno ulaganje bez presedana u modernizaciju infrastrukture i razvoj nove infrastrukture, kao i ulaganja u obnovu zgrada i istraživanje i razvoj.

Ova bi strategija, posebno nakon pandemije COVID-19, trebala podržati klimatski neutralno gospodarstvo, ojačati energetsku sigurnost, ojačati radna mjesta i zaštititi zdravlje i okoliš, kažu eurozastupnici. Utvrđuju mjere za optimizaciju, dekarbonizaciju i uravnoteženje energetskih sustava, između ostalog kroz povećanje energetske učinkovitosti, dekarbonizaciju transporta i grijanja, te daljnji razvoj međusobnih veza između električnih mreža država članica.

Zastupnici u EP-u također ističu prednosti 'višesmjernog' sustava u kojem potrošači igraju aktivnu ulogu u opskrbi energijom. Države članice osigurat će da svi građani imaju pravo proizvoditi, trošiti i skladištiti vlastitu energiju pojedinačno ili kao zajednica.

Pozadina

Europski zeleni sporazum, objavljen 11. prosinca 2019., postavlja cilj Europi da postane klimatski neutralna do 2050. godine, a jedan od stupova postizanja toga je kroz mogućnost pružanja potpore i napora za opskrbu čistom, pristupačnom i sigurnom energijom. Jedan izazov suštinski je povezan s proizvodnjom i potrošnjom energije, koja je u 2018. godini predstavljala 75% emisija stakleničkih plinova u EU, dok su se energetske potrebe EU oslanjale na uvoz od 58%, uglavnom nafte i plina.

Kako bi se riješio ovaj izazov, energetski sustav treba transformirati na takav način da postane zelen, održiv, pristupačan, učinkovit i kružan. Promjena bi se trebala dogoditi u obliku upotrebe otpada i proizvoda za proizvodnju energije; povećanje upotrebe električne energije iz obnovljivih izvora; i korištenje goriva s niskim udjelom ugljika - poput vodika - gdje električna energija nije rješenje.

Vodik danas predstavlja oko 2% energenta Unije, od čega 95% proizvode fosilna goriva, oslobađajući 70 - 100 milijuna tona CO2 godišnje, dok je na globalnoj razini odgovoran za 2,5% emisija stakleničkih plinova, a manje od 1% trenutne proizvodnje vodika koristi se kao nosač energije. Istraživanja pokazuju da bi obnovljivi izvori energije mogli opskrbiti do 100% europskog energetskog miksa 2050. godine, od čega bi vodik mogao činiti do 20%, između 20% i 50% potražnje za energijom u prometu i između 5% i 20 % u industriji.

Potražnja za vodikom gotovo se u cijelosti oslanja na fosilnim gorivima, pri čemu 6% globalnog prirodnog plina i 2% ugljena u svijetu ide u proizvodnju vodika, dok manje od 0,1% globalne namjenske proizvodnje vodika danas dolazi od elektrolize vode.