Govor predsjednika EV Charlesa Michela s prioritetima EU-a

Hvala vam što ste mi dali priliku da se obratim vašoj skupštini. Prvi put - u listopadu 2020. - bili smo usred pandemije i bili smo svedeni na virtualni način rada...

Europski gospodarsko socijalni odbor (EGSO)  nosi glas socijalnih partnera i civilnog društva. Kao takvi, važni ste za demokratsko zakonodavno odlučivanje.

Prolazimo kroz ključno razdoblje u povijesti svijeta. I mi to osjećamo..., naše odluke će odrediti tijek događaja, bez mogućeg povratka. Zahtjev lucidnosti nas obvezuje da gledamo i analiziramo stvarnost oslobađajući se naočala prošlosti kako bismo pogledali današnju Europu... I da gradimo hrabre odluke za Europu sutrašnjice.

Za početak, pogledajmo izvanredno razdoblje kroz koje prolazimo. I o tome kako Europska unija reagira na to.

Zatim ću s vama podijeliti neka uvjerenja o budućnosti europskog kontinenta. I u okviru Europske unije i njezina proširenja... i u okviru europske geopolitičke zajednice koje je na nama da je osmislimo.

Ključno razdoblje u povijesti

Ovo ključno razdoblje u našoj povijesti počelo je prije nekoliko godina. I vidim tri važna, ako ne i konstitutivna elementa. Svaki od njih je pojačao imperativ strateške autonomije Europske unije.

Prvi su bili izbori u Sjedinjenim Državama. Zato što su naglo i javno učvrstili jednostranu preferenciju – “Amerika na prvom mjestu” – koja je počela prožimati njezinu vladajuću klasu prije nekoliko godina. Više nepredvidivosti u nestabilnom svijetu... Trump nam je zapravo otvorio oči za važnost smanjenja naših ovisnosti. Uključujući i vis-à-vis našeg glavnog saveznika.

Drugi trenutak je Covid-19. Kriza koja je pogodila obitelji i poduzeća. Pandemija je bacila svjetlo na naše kritične slabosti i ovisnosti.

Ova kriza je također otkrila naše kolektivne kapacitete za otpornost i solidarnost. Razvoj i proizvodnja cjepiva, fondovi za oporavak i međunarodna solidarnost obilježje su Europske unije. A okosnica je naš društveni model i dijalog koji ga karakterizira.

Naša reakcija na rat u Ukrajini

Prije 83 dana, 24. veljače, osam godina nakon aneksije Krima i invazije na Donbas, Rusija je ispalila 160 projektila na cijelu Ukrajinu. I pokreće svoju vojsku da osvoji Kijev. Novi napad. Neopravdano i neopravdano. Kršenje svih međunarodnih pravila koje provodi stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda protiv druge suverene države.

Ovaj napad otvara novo poglavlje u povijesti Europe...

Iste večeri, na moj poziv, 27 europskih čelnika sastalo se u Bruxellesu. Predsjednik Zelensky nam se obraća video porukom. Opisuje veličinu oružane agresije i osjećamo njegovu apsolutnu odlučnost i njegovu fizičku hrabrost kada nam doziva: "Možda ćete me vidjeti posljednji put živog".  Ali to nas nadilazi i deseterostruko umnožava našu odlučnost.

I te smo večeri odlučili za strategiju Europske unije: masovnu potporu Ukrajini, teške sankcije Kremlju i nepogrešivo jedinstvo između nas i naših saveznika.

Manje od 48 sati kasnije, provodimo povijesnu odluku: isporuku oružja, od kojih će prvo stići u subotu 26. navečer u Ukrajinu. Ova je odluka nedvojbeno bila presudna u prvim danima ukrajinskog otpora... Od tada je isporučeno ili je u procesu isporuke 2 milijarde eura opreme, uz pojedinačne odluke naših država članica.

Versailles: čin suvereniteta

Petnaest dana kasnije, na summitu u Versaillesu, napravili smo još jedan korak prema europskom suverenitetu. Zato što se odlučujemo baviti se na europskoj razini strateškim pitanjima koja su do sada u biti bila nacionalna: energetika i obrana.

Odlučujemo stati na kraj našoj ovisnosti o ruskim ugljikovodicima. I nalažemo Komisiji da bez odlaganja predloži operativne mjere. I ova odluka je savršeno u skladu s našim ciljem klimatske neutralnosti.

Vjerujem da je Versailles početna točka za pravu energetsku uniju: zajedničko stvaranje i upravljanje dionicama, grupne kupnje, zajednička ulaganja u interkonekcije ili nove infrastrukture, kao što su terminali za tekući plin.

Od Baltika do Balkana, mnoge su konkretne operacije već materijalizirane. U to integriramo naše partnere, primjerice spajanjem Moldavije i Ukrajine na naše električne mreže. Ili otvaranjem nove platforme za zajedničku kupnju plina, tekućeg plina i vodika zemljama Zapadnog Balkana kao i pridruženim zemljama Istočnog partnerstva.

Spriječiti ili okončati prehrambenu krizu

Djelovati kao geopolitička sila znači brinuti se o sebi. Ali to je i brinuti se o drugima, a posebno o našim najranjivijim susjedima.

Ovog 9. svibnja u Odesi sam mogao vidjeti milijune tona pšenice i drugih žitarica, zaglavljenih u silosima i kontejnerima zbog ruskih ratnih brodova. Zaista je ruski agresor taj koji jedini snosi odgovornost za nadolazeću glad.

I ovdje smo ponovno odlučni djelovati kako bismo spriječili ovaj ozbiljan rizik. To je smisao inicijative FARM koju vodi Francuska i koju podupiru Europsko vijeće i G7.

To je također značenje posebnih objekata za Afrički rog i Sahel. To je također smjer suradnje s Afričkom unijom. I zahvaljujem EGSO-u na vašem sudjelovanju na summitu EU-AU početkom godine.  

Konačno, podržavamo diplomatske napore UN-a za otvaranje pomorskih koridora koji bi omogućili nastavak ukrajinskog izvoza.

Zapravo, Vladimir Putin je već gubitnik ovog rata. Kremlj je ozbiljno pogriješio: o vlastitim vojnim sposobnostima, o ukrajinskim snagama otpora, o europskoj odlučnosti i jedinstvu. I uspio je podvig buđenja NATO-a, koji će se uskoro širiti, da pojača europsku obranu i da ojačati transatlantsku vezu kao nikada od Drugog svjetskog rata.

EU nije samo gospodarski savez

Europska integracija temelji se na dvostrukom obećanju očeva utemeljitelja: miru i prosperitetu, i njihovih neotuđivih saveznika: slobodi i temeljnim pravima. Danas to vidimo, kako bi ispunila ovo obećanje, Europa se mora pokazati moćnom. Strateški kompas i europske obrambene sposobnosti komplementarne NATO-u su više nego ikad uvjet.

 Nalazimo se u ključnom trenutku. Nedavno su bivši talijanski premijer Enrico Letta i predsjednik Macron razgovarali o svojim idejama o proširenju i odnosima s našim susjedima. Ovom se temom bavi i konferencija o budućnosti Europe.

I mislim da je sada vrijeme da djelujemo na ovom području.

I želio bih s vama podijeliti neka uvjerenja. I kako namjeravam organizirati ovu raspravu u Europskom vijeću.

Jačanje procesa proširenja

Prije svega, moramo učiniti proces proširenja učinkovitijim i življim.

Ovaj proces je trenutno igra na „sve ili ništa". I to stvara veliko razočarenje na obje strane. Devetnaest (19) godina je prošlo od Soluna, gdje smo krenuli u perspektivu proširenja na zapadni Balkan. Pregovori o proširenju se odugovlače... Iz dobrih i loših razloga. A sada imamo zahtjeve iz Ukrajine, Republike Moldavije i Gruzije.

Hitno je stvoriti novi zamah za poticanje reformi i unapređenje europskih integracija.

Mislim da bismo proces trebali učiniti bržim, postupnim i reverzibilnim.

Našim partnerima možemo ponuditi konkretne društveno-ekonomske pogodnosti tijekom pristupnih pregovora umjesto da čekamo do samog kraja.   

Rješenje bi bilo u progresivnoj i postupnoj integraciji, već tijekom procesa pristupanja.  Primjerice, kada država ispuni potrebne standarde u određenom sektoru, mogla bi aktivno sudjelovati sa savjetodavnim glasom u radu Vijeća ministara ovisno o dnevnom redu. 

Zemlja bi se također postupno integrirala u aktivnosti EU-a, jer se potvrđuje njezina usklađenost s pravnom stečevinom. Na primjer, u određenim područjima unutarnjeg tržišta, roaming području EU-a ili zajedničkog tržišta energije.

A kada zemlja postigne određena mjerila, također bi imala koristi od pristupa europskim programima i financiranju koji svojim građanima nude konkretne koristi.

“Postupno” znači proporcionalnu i upravljanu integraciju.

Načelo reverzibilnosti također treba biti integrirano u ovaj proces. Poništavanje bi imalo izravan utjecaj na razinu integracije zemlje. Na primjer, ako neka zemlja odstupi od vladavine prava, neke od koristi stečenih integracijom mogle bi joj biti oduzete.

Dakle, koje bi bile glavne prednosti ovog novog procesa proširenja? To bi potaknulo i ubrzalo potrebne strukturne reforme i povezivanje ovih zemalja s Europskom unijom. Osim toga, bilateralnim sporovima, često motiviranim pitanjima manjina, treba posvetiti posebnu i neposrednu pozornost.

Europska geopolitička zajednica

Moramo razmišljati i izvan proširenja.

Kako EU preuzima veće geopolitičko vodstvo, međunarodna očekivanja od naše Unije također rastu. Pogotovo od brojnih naših susjeda koji žele novi odnos s nama. To proizlazi iz temeljnog zapažanja: postoji geopolitička zajednica, koja se proteže od Reykjavika do Bakua ili Yerevana, od Osla do Ankare...

Čvrsto sam uvjeren da ovom geografskom prostoru moramo dati političku stvarnost. I to moramo učiniti odmah.

I želim biti vrlo jasan od početka. Ova inicijativa ni na koji način nema namjeru zamijeniti proširenje... Ili pronaći novi izgovor za odugovlačenje. Niti je jamstvo da će oni koji sudjeluju jednog dana biti članovi Europske unije.

Ovaj bi projekt bio posebno koristan za Europsku uniju i za one koji nam se žele pridružiti. A to bi također dalo okvir za političko jačanje odnosa s drugim nama bliskim zemljama.

Pozivam na stvaranje europske geopolitičke zajednice. 

Cilj je ostvariti konvergenciju i produbiti operativnu suradnju radi rješavanja zajedničkih izazova. Promicati mir, stabilnost i sigurnost na našem kontinentu.

Najprije nam pada na pamet Zapadni Balkan, pridružene zemlje našeg Istočnog partnerstva i druge europske zemlje s kojima imamo bliske odnose. Šefovi država ili vlada zemalja sudionica preuzeli bi vodstvo i sastajali bi se najmanje dva puta godišnje. Vanjska politika bila bi glavno područje suradnje unutar ove Zajednice.

Ministri vanjskih poslova redovito bi se pridruživali Vijeću za vanjske poslove EU. I druge formacije Vijeća mogle bi slijediti isti primjer. 

Naglasak bi se također stavio na povezivanje sa socio-ekonomskim programima koji ne zahtijevaju regulatorno usklađivanje, ali mogu donijeti konkretnu obostranu korist. Na primjer, Erasmus, program istraživanja i razvoja Horizon ili prometna i energetska infrastruktura.

Počeo sam konzultirati 27 čelnika o ovoj temi. Stavit ću ga na dnevni red našeg Europskog vijeća u lipnju. I predložit ću održavanje konferencije oko ljeta. Okupit će čelnike EU i zainteresiranih zemalja partnera kako bi razgovarali o konkretnim opcijama ovog novog zajedničkog projekta.

I organizirat ću, u koordinaciji s francuskim predsjedanjem, sastanak s čelnicima EU-a i zapadnog Balkana u lipnju, na marginama našeg Europskog vijeća.

Živimo u odlučujućem trenutku. Ključni trenutak u našoj povijesti. Nemamo mjesta za pogreške. Ono što je bitno je bitno: vrijednosti dostojanstva i slobode, demokratska načela. Ono što je u pitanju je pravda, vladavina prava. Ovo je zakletva položena iz pepela dva svjetska rata: mir i prosperitet.

Mi smo djeca Schumana, de Gasperija i Adenauera. Sada je na nama da ne propustimo susret s poviješću.

Hvala vam.