18.05.2022.
Preobrazba
europskog energetskog sustava hitna je iz dvaju razloga: da bi prestala
ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima, koja se upotrebljavaju kao
ekonomsko i političko oružje i koja europske porezne obveznike stoje gotovo 100
milijardi eura na godinu, i da bismo se uhvatili ukoštac s problemom
klimatske krize. Složnim djelovanjem Europa može ubrzati postupno ukidanje
ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. 85 %
Europljana smatra da bi radi potpore Ukrajini EU trebao što prije
smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti. Mjere iz plana REPowerEU mogu
biti odgovor na tu ambiciju, i to uštedama energije, diversifikacijom
opskrbe energijom i ubrzanim uvođenjem energije iz obnovljivih izvora kako
bi se zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji
energije.
Zelenom
preobrazbom ojačat će se gospodarski rast, sigurnost i borba protiv
klimatskih promjena Europe i naših partnera. Mehanizam za oporavak i
otpornost (RRF) temelj je plana REPowerEU jer se njime potiču koordinirano
planiranje i financiranje prekogranične i nacionalne infrastrukture te
energetskih projekata i reformi. Komisija je predložila ciljane izmjene Uredbe
o Mehanizmu za oporavak i otpornost kako bi se u postojeće planove
država članica za oporavak i otpornost uključila posebna poglavlja koja se
odnose na plan REPowerEU, uz velik broj relevantnih reformi i ulaganja već
obuhvaćenih planovima za oporavak i otpornost. Taj će se postupak temeljiti na
preporukama za države članice u ciklusu europskog semestra 2022.
Štednja
energije
Štednja
energije najbrži je i najjeftiniji način za rješavanje aktualne energetske
krize i smanjenje računa. Komisija je predložila poboljšanje dugoročnih mjera
energetske učinkovitosti, uključujući povećanje obvezujućeg cilja
energetske učinkovitosti s 9 % na 13 % u okviru paketa
„Spremni za 55 %” iz europskog zelenog plana. Štednja energije pomoći će
nam da se pripremimo za moguće izazove sljedeće zime.
Stoga
je Komisija objavila i „Komunikaciju
EU-a o štednji energije” u kojoj govori o kratkoročnim promjenama
ponašanja kojima bi se potražnja za plinom i naftom mogla smanjiti za 5 % te
potiče države članice da komunikacijske kampanje usmjere na kućanstva i
industriju. Državama članicama predlaže i primjenu fiskalnih mjera za
poticanje štednje energije, npr. snižavanje stope PDV-a na energetski
učinkovite sustave grijanja, toplinsku izolaciju zgrada i uređaje i proizvode.
Komisija je utvrdila i izvanredne mjere za slučaj ozbiljnog
poremećaja u opskrbi, a izdat će i smjernice o kriterijima za određivanje
prioriteta za potrošače i omogućiti pripremu koordiniranog plana smanjenja
potražnje na razini EU-a.
Diversifikacija
opskrbe i potpora međunarodnim partnerima
EU
već nekoliko mjeseci surađuje s međunarodnim partnerima na
diversifikaciji opskrbe te je osigurao uvoz rekordnih količina
ukapljenog prirodnog plina i veće isporuke plina iz plinovoda.
Novoosnovana energetska
platforma EU-a, uz potporu regionalnih radnih skupina, omogućit će dobrovoljnu
zajedničku nabavu plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika udruživanjem
potražnje, optimizacijom upotrebe infrastrukture i koordinacijom informiranja
dobavljača. Kao sljedeći korak, s istom ambicijom kao i kod zajedničkog
programa nabave cjepiva, Komisija će razmotriti uspostavu „zajedničkog
mehanizma nabave” koji će pregovarati i ugovarati kupnju plina u ime država
članica sudionica. Komisija će razmotriti i zakonodavne mjere kojima bi se od država
članica zahtijevalo da s vremenom diversificiraju opskrbu plinom. Ta će
platforma omogućiti i zajedničku nabavu vodika iz obnovljivih izvora.
Jučer
donesenom vanjskom
energetskom strategijom EU-a olakšat će se energetska diversifikacija
i izgradnja dugoročnih partnerstava s dobavljačima, pa i suradnja u području
vodika i drugih zelenih tehnologija. U skladu sa strategijom Global Gateway prioriteti
su globalna zelena i pravedna energetska tranzicija EU-a,
povećanje ušteda energije i energetske učinkovitosti radi smanjena pritiska na
cijene, jačanje razvoja u području energije iz obnovljivih izvora i vodika te
jačanje energetske diplomacije. Glavni koridori za vodik bit će sagrađeni u
Sredozemnom i Sjevernom moru. Unatoč ruskoj agresiji, EU će pomoći
Ukrajini, Moldovi, zemljama zapadnog Balkana i zemljama Istočnog partnerstva,
kao i našim najugroženijim partnerima. Nastavit ćemo suradnju s Ukrajinom
kako bismo osigurali pouzdanu opskrbu i funkcionalnost energetskog sektora, a
istovremeno pripremili teren za buduću trgovinu električnom energijom i vodikom
iz obnovljivih izvora i obnovili energetski sustav u okviru inicijative REPowerUkraine.
Brže
uvođenje obnovljivih izvora energije
Veliko povećanje
i ubrzavanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji
energije, industriji, građevinarstvu i prometu ubrzat će našu neovisnost,
potaknuti zelenu tranziciju i s vremenom smanjiti cijene. Komisija predlaže
povećanje glavnog cilja za 2030. za obnovljive izvore energije s
40 % na 45 % u okviru paketa „Spremni za 55 %”.
Takvim
ukupnim povećanjem cilja stvorit će se okvir za druge inicijative, među kojima
su:
- Namjenska strategija
EU-a za solarnu energiju kojoj je cilj udvostručenje
solarnih fotonaponskih kapaciteta do 2025. i ugradnja 600 GW do
2030.
- Inicijativa Solarni krovovi s
postupnim uvođenjem pravne obveze ugradnje solarnih ploča na
nove javne i poslovne zgrade i nove stambene zgrade.
- Udvostručenje stope korištenja toplinskih pumpi i
mjere za integraciju geotermalne i solarne toplinske energije u
modernizirane regionalne i komunalne sustave grijanja.
- Preporuka Komisije za
rješavanje problema sporog i kompliciranog izdavanja dozvola
za velike projekte u području obnovljivih izvora energije i
ciljana izmjena
Direktive o energiji iz obnovljivih izvora kako bi se obnovljiva
energija prepoznala kao važan javni interes. Države članice bi trebale
uspostaviti posebna područja za proizvodnju energije iz
obnovljivih izvora, sa skraćenim i pojednostavnjenim postupkom
izdavanja dozvola, u područjima s manjim rizicima za okoliš. Da bi
ubrzala identifikaciju takvih područja, Komisija na raspolaganje stavlja
svoje podatke o ekološki osjetljivim područjima kao dio svojeg digitalnog
alata za mapiranje za geografske podatke povezane s energijom,
industrijom i infrastrukturom.
- Postavljanje cilja domaće proizvodnje 10 milijuna tona
vodika iz obnovljivih izvora te uvoza
daljnjih 10 milijuna tona, do 2030., kako bi se u industrijama i prometnim
sektorima koje je teško dekarbonizirati zamijenili prirodni plin, ugljen i
nafta. Suzakonodavci bi trebali postići dogovor o povećanju podciljeva za
određene sektore da bi se brže ojačalo tržište vodika. Kako bi proizvodnja
sigurno vodila do neto dekarbonizacije, Komisija objavljuje i dva
delegirana akta o definiciji i proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora.
Da bi se ubrzali projekti u području vodika, za istraživanja je izdvojeno
dodatnih 200 milijuna eura, a Komisija se obvezala do ljeta dovršiti
procjenu prvih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa.
- Akcijskim
planom za biometan utvrđeni su instrumenti, uključujući novi
industrijski savez za biometan, i financijski poticaji da bi se do 2030.
proizvodnja povećala na 35 milijardi m3, među ostalim u okviru
zajedničke poljoprivredne politike.
Smanjenje
potrošnje fosilnih goriva u industriji i prometu
Zamjenom
ugljena, nafte i prirodnog plina u industrijskim procesima smanjit će se
emisije stakleničkih plinova i ojačati sigurnost i konkurentnost. Štednjom
energije, energetskom učinkovitošću, zamjenom goriva, elektrifikacijom i
pojačanim uvođenjem korištenja vodika iz obnovljivih izvora, bioplina i
biometana u industriji moglo bi se do 2030. uštedjeti do 35 milijardi m3 prirodnog
plina, dodatno uz uštede iz prijedloga „Spremni za 55 %”.
Komisija
će uvesti ugovore za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik kako bi potaknula
uvođenje zelenog vodika u industriji i namjensko financiranje plana REPowerEU u
okviru Inovacijskog fonda, koristeći prihode od trgovine emisijama kako
bi poduprla oslobađanje od ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Komisija daje
i smjernice o sporazumima o energiji iz obnovljivih izvora i kupnji
električne energije, a u suradnji s Europskom investicijskom bankom
osigurat će tehnički savjetodavni instrument. Kako bi se zadržao ili ponovno
stekao vodeći položaj u području tehnologije i industrije u područjima kao što
su solarna energija i vodik te kako bi se pružila potpora radnoj snazi,
Komisija predlaže osnivanje Saveza EU-a za solarnu industriju i opsežnog
partnerstva za vještine. Komisija će pojačati i rad na opskrbi kritičnim sirovinama
te pripremiti zakonodavni prijedlog.
Kako
bi se povećale uštede energije i učinkovitost u prometnom sektoru te
ubrzao prijelaz na vozila s nultom stopom emisija, Komisija će predstaviti
paket mjera za ekologizaciju prijevoza tereta, s ciljem bitnog povećanja
energetske učinkovitosti u tom sektoru, te razmotriti zakonodavnu inicijativu
da se poveća udio vozila bez emisija u javnim i korporativnim voznim parkovima.
Komunikacija EU-a o štednji energije sadržava i brojne preporuke gradovima,
regijama i nacionalnim tijelima kako učinkovito doprinijeti zamjeni fosilnih
goriva u prometnom sektoru.
Pametna
ulaganja
Za
ostvarenje ciljeva plana REPowerEU potrebna su do 2027. dodatna
ulaganja od 210 milijardi eura. To je akontacija za neovisnost i sigurnost.
Smanjenjem uvoza ruskih fosilnih goriva možemo i uštedjeti gotovo 100
milijardi eura na godinu. Ta su ulaganja nužna i u privatnom i u javnom
sektoru, na nacionalnoj i prekograničnoj razini te na razini EU-a.
Za
potporu planu REPowerEU već je dostupno 225 milijardi eura u zajmovima
u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Komisija je danas donijela
propis i smjernice za države članice o tome kako izmijeniti i dopuniti svoje
planove za oporavak i otpornost u kontekstu plana REPowerEU. Osim toga,
Komisija predlaže da se financijska omotnica Mehanizma za oporavak i
otpornost poveća za 20 milijardi eura bespovratnih
sredstava od prodaje emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje
emisijama koje se trenutačno drže u rezervi za stabilnost tržišta, i
koje bi bile prodane na dražbi, na takav način da se ne narušava tržište. Kao
takav, sustav za trgovanje emisijama smanjuje emisije i upotrebu fosilnih
goriva, a prikuplja i potrebna sredstva za postizanje energetske neovisnosti.
Aktualnim
VFO-om već je predviđeno da se u okviru kohezijske politike podupiru projekti
dekarbonizacije i zelene tranzicije sredstvima u iznosu do 100 milijardi eura i
to ulaganjem u obnovljivu energiju, vodik i infrastrukturu. Još 26,9
milijardi eura iz kohezijskih fondova moglo bi se staviti
na raspolaganje dobrovoljnim prijenosima u Mehanizam za oporavak i
otpornost. I iz zajedničke poljoprivredne politike dobrovoljnim
prijenosima u Mehanizam za oporavak i otpornost na raspolaganje je stavljeno
još 7,5 milijardi eura. Komisija će ove jeseni udvostručiti (na oko
tri milijarde eura) sredstva dostupna za Poziv na podnošenje prijedloga za
velike projekte u okviru Inovacijskog fonda za 2022.
Transeuropske
energetske mreže (TEN-E) pridonijele su stvaranju otporne i međusobno povezane
plinske infrastrukture EU-a. Ograničena dodatna plinska infrastruktura,
a procjenjuje se da za nju treba oko 10 milijardi eura ulaganja, nužna je
dopuna postojećeg popisa projekata od zajedničkog interesa da bi se u
potpunosti nadoknadio budući gubitak uvoza ruskog plina. Potrebe
koje se odnose na zamjenu goriva u sljedećem desetljeću mogu se zadovoljiti bez
ovisnosti o fosilnim gorivima, stvaranja neupotrebljive imovine ili ugrožavanja
klimatskih ambicija. Za prilagodbu elektroenergetske mreže našim budućim
potrebama bit će nužno ubrzati projekte od zajedničkog interesa u području
električne energije. Tomu će pridonijeti Instrument za povezivanje
Europe, a Komisija danas objavljuje novi poziv na podnošenje
prijedloga s proračunom od 800 milijuna eura, a idući će objaviti
početkom 2023.
Kontekst
Zbog
ruske invazije na Ukrajinu Komisija je 8. ožujka 2022. predložila nacrt
plana prema kojem bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima
znatno prije 2030. Na sastanku Europskog vijeća 24. i 25. ožujka čelnici EU-a
postigli su dogovor o tom cilju i od Komisije zatražili da predstavi detaljni
plan REPowerEU koji je danas donesen. Nedavni prekidi
opskrbe Bugarske i Poljske plinom dokaz su potrebe da se hitno riješi
problem nepouzdanosti opskrbe energijom iz Rusije.
Kao
odgovor na rusku agresiju na teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i sve brojnije
zločine protiv ukrajinskih civila i gradova, Komisija je donijela pet opsežnih
i dosad nezabilježenih paketa sankcija.
Uvoz ugljena već je obuhvaćen režimom sankcija, a o Komisijinim prijedlozima da
se do kraja godine postupno ukine uvoz nafte sada raspravljaju države članice.
Europski
zeleni plan dugoročni je plan rasta EU-a, kako bi do 2050. Europa
postala klimatski neutralna. Taj je cilj utvrđen u europskom
propisu o klimi, kao i pravno obvezujuća obveza smanjenja neto emisija
stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razinu iz 1990.
Za provedbu tih ciljeva Komisija je u srpnju 2021. predstavila
zakonodavni paket
Spremni za 55 %; tim bi se prijedlozima potrošnja plina do 2030. već
smanjila za 30 %, a više od trećine te uštede ostvarilo bi se
ispunjavanjem cilja energetske učinkovitosti EU-a.
Europsko
vijeće pozvalo je 25. siječnja 2021. Komisiju i Visokog predstavnika da
pripreme novu vanjsku
energetsku strategiju. Strategija povezuje energetsku sigurnost s globalnim
prelaskom na čistu energiju putem vanjske energetske politike i diplomacije,
što je odgovor na energetsku krizu izazvanu ruskom invazijom na Ukrajinu i na
egzistencijalnu prijetnju klimatskih promjena. EU će i dalje podupirati
energetsku sigurnost i zelenu tranziciju Ukrajine, Moldove i partnerskih
zemalja u svojem neposrednom susjedstvu. Ta strategija potvrđuje da ruska
invazija na Ukrajinu ima globalni učinak na energetska tržišta te posebno
utječe na partnerske zemlje u razvoju. EU će i dalje podupirati sigurnu,
održivu i cjenovno pristupačnu energiju diljem svijeta.
Dodatne
informacije dostupne su na poveznicama:
Komunikacija
REPowerEU
Prilozi
Komunikaciji REPowerEU
Dokument
službi Komisije Potrebe za ulaganjima, akcelerator vodika i plan za biometan
Komunikacija
EU-a o štednji energije
Strategija
EU-a za vanjsko djelovanje u području energije
Strategija
EU-a za solarnu energiju
Izmjene
direktiva o energiji iz obnovljivih izvora, o energetskoj učinkovitosti zgrada
i o energetskoj učinkovitosti
Preporuka
o postupcima izdavanja dozvola i ugovorima o kupnji električne energije
Uredba
o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost
Prijedlog
uredbe o poglavljima plana REPowerEU u planovima za oporavak i otpornost
Smjernice
o planovima za oporavak i otpornost u kontekstu plana REPowerEU
Pitanja
i odgovori o planu REPowerEU
Informativni
članak o planu REPowerEU
Informativni
članak o financiranju plana REPowerEU
Informativni
članak o vanjskoj energetskoj strategiji EU-a