12.11.2021.
Europsko gospodarstvo vratilo se na put rasta brže od očekivanog
U drugom tromjesečju 2021. stopa rasta BDP-a u Uniji iznosila je
na godišnjoj razini rekordnih 14 %, jednako koliko i rekordni pad BPD-a u istom
razdoblju prošle godine tijekom prvog vala pandemije. U trećem tromjesečju
2021. gospodarstvo Unije dosegnulo je razinu proizvodnje prije pandemije i iz
oporavka prešlo u rast.
Očekuje se da će se taj rast i dalje temeljiti na domaćoj
potražnji. Poboljšanje stanja na tržištima rada i predviđeno smanjenje štednje
trebali bi pridonijeti kontinuiranom rastu osobne potrošnje. Osim toga, provedba
Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) počinje imati važnu ulogu u poticanju
privatnih i javnih ulaganja.
Ipak, trend rasta suočava se s novim preprekama. Uska grla i
poremećaji u globalnoj opskrbi negativno utječu na aktivnost u Uniji, posebno
na vrlo integrirani proizvodni sektor. Osim toga, nakon naglog pada u 2020.
cijene energenata, posebno prirodnog plina, prošli su mjesec vrtoglavo narasle
i sada su znatno iznad razina prije pandemije. To će se odraziti na potrošnju i
ulaganja.
Stanje na tržištu rada trebalo bi se nastaviti poboljšavati
Stanje na tržištima rada u Uniji znatno se poboljšalo
zahvaljujući ublažavanju ograničenja u djelatnostima usmjerenima na potrošače.
U drugom tromjesečju ove godine u gospodarstvu Unije otvorilo se oko 1,5 milijuna
radnih mjesta, mnogi su radnici napustili programe zadržavanja radnih mjesta, a
stopa nezaposlenosti se smanjila. Međutim, ukupan broj zaposlenih u Uniji i
dalje je bio za 1 % niži od razine prije pandemije.
Nezaposlenost se otad dodatno smanjila. U kolovozu je stopa
nezaposlenosti u Uniji iznosila 6,8 %, neznatno više nego krajem 2019. Podaci
objavljeni nakon zadnjeg dana prognoze pokazuju da se u rujnu još malo
smanjila. Komisijina poslovna istraživanja upućuju na novi manjak radne snage u
određenim područjima, posebno u sektorima u kojima aktivnost najviše raste. Što
taj problem dulje potraje, to je veći rizik da će ograničiti aktivnost i
potaknuti inflaciju zbog pritiska na plaće.
U prognozi se predviđa rast zaposlenosti u Uniji po stopi od 0,8
% ove godine, 1 % 2022. i 0,6 % 2023. Očekuje se da će sljedeće godine
zaposlenost premašiti razinu iz razdoblja prije krize i početi rasti 2023.
Predviđa se da će se nezaposlenost u Uniji s ovogodišnjih 7,1 % smanjiti na 6,7
% u 2022. i 6,5 % u 2023. Za europodručje se za te tri godine predviđa stopa
nezaposlenosti od 7,9 %, 7,5 % odnosno 7,3 %.
Deficiti niži od očekivanih
Bolji izgledi za rast upućuju na niže deficite u 2021. nego što
se očekivalo u proljeće. Nakon što u 2020. dosegne 6,9 % BDP-a, ukupni
deficit u Uniji trebao bi se 2021. neznatno smanjiti na 6,6 % kao rezultat još
uvijek visoke fiskalne potpore s početka godine.
S obzirom na popuštanje mjera potpore i djelovanja automatskih
stabilizatora ako se gospodarski rast nastavi, predviđa se da će se ukupni
deficit u Uniji prepoloviti na oko 3,6 % BDP-a u 2022. te da će se u 2023.
dodatno smanjiti na 2,3 % BDP-a.
Nakon što dosegne oko 92 % u Uniji (99 % u europodručju),
očekuje se da će se ukupni udio duga u BDP-u općenito stabilizirati ove godine
i početi smanjivati u 2022. te iznositi 89 % BDP-a u 2023. (97 % u
europodručju).
Zbog privremenih globalnih cjenovnih pritisaka inflacija je
dosegnula najvišu razinu u zadnjih deset godina
Nakon nekoliko godina niske inflacije, snažni oporavak
gospodarske aktivnosti u Uniji i mnogim naprednim gospodarstvima prati ponovni
rast inflacije koji je premašio predviđanja.
Godišnja inflacija u europodručju povećala se s negativne stope
od –0,3 % u zadnjem tromjesečju 2020. na 2,8 % u trećem tromjesečju 2021.
Inflacija je u listopadu iznosila 4,1 %, a tu je stopu prethodno dosegnula samo
jedanput od početka objavljivanja podataka o inflaciji 1997.
Taj skok inflacije uglavnom je uzrokovan naglim povećanjem
cijena energenata, ali i raznim gospodarskim prilagodbama nakon pandemije, što
upućuje na zaključak da je trenutačno povećanje stope uglavnom privremeno.
Budući da bi se cijene energenata trebale postupno uravnotežiti,
predviđa se da će inflacija u europodručju dosegnuti vrhunac od 2,4 % u 2021.,
a zatim se smanjiti na 2,2 % u 2022. i 1,4 % u 2023. Očekuje se da će inflacija
u Uniji iznositi 2,6 % u 2021., 2,5 % u 2022. i 1,6 % u 2023.
Nesigurnost i rizici koji utječu na izglede za rast i dalje su
vrlo visoki
Iako je učinak pandemije na gospodarsku aktivnost znatno oslabio,
COVID-19 još nije pobijeđen, a oporavak uvelike ovisi o razvoju te bolesti u
Uniji i ostatku svijeta. S obzirom na nedavni porast broja slučajeva u mnogim
zemljama, ne može se isključiti ponovno uvođenje ograničenja koja će utjecati
na gospodarsku aktivnost. U Uniji je taj rizik posebno prisutan u državama
članicama s relativno niskom stopom cijepljenja.
Gospodarski rizici povezani su i s mogućim dugotrajnim učinkom
trenutačnih ograničenja u opskrbi i uskih grla.
Glavni rizik koji pozitivno utječe na izglede za rast odnosi se
na moguće povećanje učinkovitosti i trajno poboljšanje produktivnosti zbog
strukturnih promjena potaknutih pandemijom. U tom pogledu ključna će biti
ulaganja potaknuta Mehanizmom za oporavak i otpornost i pratećim strukturnim
reformama. Općenito, u prognozi pretežu negativni rizici.
Inflacija bi mogla biti viša od predviđene ako ograničenja
ponude budu ustrajnija i ako se povećanje plaća iznad razine produktivnosti
prelije na potrošačke cijene.
Cijeli dokument dostupan je na poveznici:
Jesenska
gospodarska prognoza 2021.