EK: Ljetna gospodarska prognoza 2021.: ponovno otvaranje potiče oporavak

07.07.2021.

U  danas (7.7. 2021.) objavljenoj Ljetnoj ekonomskoj prognozi Europska komisija predviđa  da će se europsko gospodarstvo oporavljati brže nego što se očekivalo jer je aktivnost u prvom tromjesečju godine premašila očekivanja, a poboljšana zdravstvena situacija potaknula je u drugom tromjesečju brže ublažavanje ograničenja vezanih uz kontrolu pandemije. 

Ponovno otvaranje gospodarstava i optimističniji pokazatelji gospodarske klime donose brži gospodarski rast

Prema privremenoj ljetnoj gospodarskoj prognozi 2021. gospodarstvo EU-a i europodručja trebalo bi ove godine rasti za 4,8 %, a 2022. za 4,5 %. U usporedbi s prethodnom prognozom u proljeće stopa rasta za 2021. znatno je viša u EU-u (+0,6 postotnih bodova) i europodručju (+0,5 postotnih bodova), dok je za 2022. neznatno viša u oba područja (+ 0,1 postotni bod). Predviđa se da će se realni BDP u posljednjem tromjesečju 2021. i u EU-u i europodručju vratiti na razinu iz razdoblja prije krize. Kad je riječ o europodručju, to je jedno tromjesečje ranije nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi.

Jačanje rasta očekuje se zbog nekoliko čimbenika. Kao prvo, aktivnost u prvom tromjesečju godine premašila je očekivanja. Kao drugo, učinkovita strategija suzbijanja virusa i napredak u cijepljenju doveli su do pada broja novih slučajeva zaraze i hospitalizacija, što je pak državama članicama EU-a omogućilo da u sljedećem tromjesečju ponovno otvore svoja gospodarstva. Otvaranje je osobito pogodovalo poduzećima u uslužnom sektoru. Optimistični rezultati anketa među potrošačima i poduzećima te podaci o praćenju mobilnosti pokazuju da je već u tijeku snažan oporavak privatne potrošnje. Osim toga, podaci potvrđuju ponovno pokretanje turističke aktivnosti unutar EU-a, čemu bi trebao dodatno pogodovati početak primjene EU digitalne COVID potvrde od 1. srpnja. Očekuje se da će ti čimbenici zajedno nadjačati negativan učinak privremenog manjka inputa i povećanih troškova s kojima se suočavaju dijelovi proizvodnog sektora.

Očekuje se da će glavni pokretači rasta biti privatna potrošnja i ulaganja, a podupirat će ih stopa zaposlenosti, za koju se očekuje da će se kretati paralelno s gospodarskom aktivnosti. Snažan rast glavnih trgovinskih partnera EU-a trebao bi pogodovati izvozu robe iz EU-a, dok se očekuje da će izvoz usluga i dalje biti pogođen još uvijek postojećim ograničenjima za međunarodni turizam.

Očekuje se da će Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) znatno pridonijeti rastu. Ukupne koristi od RRF-a tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom trebale bi iznositi približno 1,2 % realnog BDP-a EU-a za 2019. Očekivan iznos njegova poticaja rastu uglavnom je nepromijenjen u odnosu na prethodnu prognozu jer informacije iz planova za oporavak i otpornost koji su službeno dostavljeni posljednjih mjeseci uglavnom potvrđuju proljetnu procjenu.

Stopa inflacije nešto je viša, no 2022. bit će umjerenija

Prognoza inflacije za ovu i sljedeću godinu također je revidirana naviše. Povećanje cijena energije i robe, zastoji u proizvodnji zbog ograničenih kapaciteta, nedostatak nekih sastavnica inputa i sirovina te snažna potražnja na domaćem i međunarodnom tržištu trebali bi tijekom ove godine djelovati u smjeru povećanja potrošačkih cijena. Taj bi se utjecaj tijekom 2022. trebao postupno smanjivati kako se budu uklanjala ograničenja u proizvodnji, a ponuda i potražnja približavale ravnoteži.

U skladu s time, sada se predviđa da će inflacija u EU-u ove godine iznositi 2,2 % (+0,3 postotna boda u odnosu na proljetnu prognozu), a 2022. 1,6 % (+0,1 postotni bod). U europodručju se predviđa prosječna inflacija od 1,9 % 2021. (+0,2 postotna boda) i 1,4 % 2022. (+0,1 postotni bod). 

Znatni rizici

Neizvjesnost i rizici u pogledu izgleda za rast veliki su, ali uglavnom uravnoteženi.

Rizici povezani s pojavom i širenjem varijanti virusa bolesti COVID-19 ističu važnost daljnjeg ubrzanja kampanja cijepljenja. Gospodarski rizici posebno se odnose na odgovor kućanstava i poduzeća na promjene ograničenja.

Inflacija bi mogla biti viša od predviđene ako ograničenja ponude budu ustrajnija te se pritisak na cijene izraženije prelije na potrošačke cijene.

Izjave članova Kolegija

Izvršni potpredsjednik zadužen za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Europsko gospodarstvo snažno se oporavlja kako stvari dolaze na mjesto. Zahvaljujući učinkovitoj strategiji suzbijanja virusa i napredovanju cijepljenja, gospodarstva su se otvorila brže od očekivanog. Trgovina se također uspješno održala, a kućanstva i poduzeća bolje su se od očekivanog prilagodila životu u pandemijskim uvjetima. Nakon dugih mjeseci obilježenih ograničenjima povjerenje potrošača i turizam u porastu su, iako ćemo morati pažljivo postupati u pogledu prijetnje nove varijante da bi putovanja bila sigurna. Ovu ohrabrujuću prognozu možemo zahvaliti i pravodobnim odluka u pogledu politika te je ona dio velikog poticaja koji će Mehanizam za oporavak i otpornost tijekom sljedećih mjeseci ponuditi našim gospodarstvima. Morat ćemo pozorno pratiti rastuću inflaciju, u kojoj je važan čimbenik veća domaća i inozemna potražnja. Kao i uvijek, ne smijemo zaboraviti nejednakosti: u nekim državama članicama gospodarska proizvodnja vratit će se na razinu na kojoj je bila prije krize već do trećeg tromjesečja 2021., što je velik uspjeh, no drugi će na to morati još pričekati. Moramo nastaviti s poticajnim politikama dok god to bude potrebno, a države bi trebale polako krenuti u smjeru diferenciranijih fiskalnih pristupa. U međuvremenu, ne smije biti popuštanja u radu na cijepljenju Europljana kako bi se varijante zadržale pod kontrolom.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Gospodarstvo EU-a trebalo bi ove godine zabilježiti najveću stopu rasta posljednjih desetljeća, iza čega stoji snažna potražnja na domaćem i svjetskom tržištu te ponovno otvaranje uslužnog sektora koje se od proljeća odvija brže od očekivanog. Budući da su ograničenja u prvim mjesecima ove godine imala manji utjecaj na gospodarsku aktivnost od očekivanog, revidirali smo prognozu rasta za 0,6 postotnih bodova. To je najveća revizija naviše u više od deset godina, a u skladu je s optimizmom poduzećâ koji je zadnjih mjeseci na rekordno visokoj razini. S početkom primjene Mehanizma za oporavak i otpornost Europa ima jedinstvenu priliku za otvaranje novog poglavlja snažnijeg, pravednijeg i održivijeg rasta. Da bismo održali oporavak, važno je zadržati potporu u obliku politika koliko god to bude potrebno. Osobito je važno pojačati rad na cijepljenju i nastaviti s izvrsnim rezultatima ostvarenima zadnjih mjeseci. Širenje varijante delta ozbiljan je podsjetnik da je prijetnja pandemije još uvijek prisutna.

Kontekst

Prognoza se temelji na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 26. lipnja. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o državnim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 28. lipnja, uključujući i taj datum. Osim ako su nove politike uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, u projekcijama se pretpostavlja da se politike neće mijenjati.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregate za EU i europodručje.

Sljedeća je gospodarska prognoza Europske komisije jesenska gospodarska prognoza 2021., koja bi trebala biti objavljena u studenome 2021.

Cjeloviti dokument dostupan je na poveznci: 

·         Ljetna gospodarska prognoza 2021.

Ukratko to izgleda ovako: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/economy-finance/overview_table2_0.jpg

 

Hrvatska je predstavljena ovom tablicom:

Indicators

2019

2020

2021

2022

GDP growth (%, yoy)

2,9

-8,0

5,0

6,1

Inflation (%, yoy)

0,8

0,0

1,3

1,3

Unemployment (%)

6,6

7,5

7,2

6,6

General government balance (% of GDP)

0,3

-7,4

-4,6

-3,2

Gross public debt (% of GDP)

72,8

88,7

85,6

82,9

Current account balance (% of GDP)

3,1

-1,1

-2,0

-0,7

 

  

 

 

 

 

vrh stranice