07.07.2021.
Ponovno otvaranje gospodarstava i optimističniji pokazatelji
gospodarske klime donose brži gospodarski rast
Prema privremenoj ljetnoj gospodarskoj prognozi 2021. gospodarstvo
EU-a i europodručja trebalo bi ove godine rasti za 4,8 %, a 2022. za
4,5 %. U usporedbi s prethodnom prognozom u proljeće stopa rasta za
2021. znatno je viša u EU-u (+0,6 postotnih bodova) i europodručju (+0,5
postotnih bodova), dok je za 2022. neznatno viša u oba područja (+ 0,1
postotni bod). Predviđa se da će se realni BDP u posljednjem tromjesečju 2021.
i u EU-u i europodručju vratiti na razinu iz razdoblja prije krize. Kad je
riječ o europodručju, to je jedno tromjesečje ranije nego što se očekivalo u
proljetnoj prognozi.
Jačanje rasta očekuje se zbog nekoliko čimbenika. Kao prvo, aktivnost u
prvom tromjesečju godine premašila je očekivanja. Kao drugo, učinkovita
strategija suzbijanja virusa i napredak u cijepljenju doveli su do pada broja
novih slučajeva zaraze i hospitalizacija, što je pak državama članicama EU-a
omogućilo da u sljedećem tromjesečju ponovno otvore svoja gospodarstva.
Otvaranje je osobito pogodovalo poduzećima u uslužnom sektoru. Optimistični
rezultati anketa među potrošačima i poduzećima te podaci o praćenju mobilnosti
pokazuju da je već u tijeku snažan oporavak privatne potrošnje. Osim toga,
podaci potvrđuju ponovno pokretanje turističke aktivnosti unutar EU-a, čemu bi
trebao dodatno pogodovati početak primjene EU digitalne COVID potvrde od 1.
srpnja. Očekuje se da će ti čimbenici zajedno nadjačati negativan učinak
privremenog manjka inputa i povećanih troškova s kojima se suočavaju dijelovi
proizvodnog sektora.
Očekuje se da će glavni pokretači rasta biti privatna potrošnja
i ulaganja, a podupirat će ih stopa zaposlenosti, za koju se očekuje da će se
kretati paralelno s gospodarskom aktivnosti. Snažan rast glavnih trgovinskih
partnera EU-a trebao bi pogodovati izvozu robe iz EU-a, dok se očekuje da će
izvoz usluga i dalje biti pogođen još uvijek postojećim ograničenjima za
međunarodni turizam.
Očekuje se da će Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF)
znatno pridonijeti rastu. Ukupne koristi od RRF-a tijekom razdoblja obuhvaćenog
prognozom trebale bi iznositi približno 1,2 % realnog BDP-a EU-a za 2019.
Očekivan iznos njegova poticaja rastu uglavnom je nepromijenjen u odnosu na
prethodnu prognozu jer informacije iz planova za oporavak i otpornost koji su
službeno dostavljeni posljednjih mjeseci uglavnom potvrđuju proljetnu procjenu.
Stopa inflacije nešto je viša, no 2022. bit će umjerenija
Prognoza inflacije za ovu i sljedeću godinu također je
revidirana naviše. Povećanje cijena energije i robe, zastoji u proizvodnji zbog
ograničenih kapaciteta, nedostatak nekih sastavnica inputa i sirovina te snažna
potražnja na domaćem i međunarodnom tržištu trebali bi tijekom ove godine
djelovati u smjeru povećanja potrošačkih cijena. Taj bi se utjecaj tijekom
2022. trebao postupno smanjivati kako se budu uklanjala ograničenja u
proizvodnji, a ponuda i potražnja približavale ravnoteži.
U skladu s time, sada se predviđa da će inflacija u EU-u ove
godine iznositi 2,2 % (+0,3 postotna boda u odnosu na proljetnu
prognozu), a 2022. 1,6 % (+0,1 postotni bod). U europodručju se predviđa
prosječna inflacija od 1,9 % 2021. (+0,2 postotna boda) i 1,4 % 2022.
(+0,1 postotni bod).
Znatni rizici
Neizvjesnost i rizici u pogledu izgleda za rast veliki su, ali
uglavnom uravnoteženi.
Rizici povezani s pojavom i širenjem varijanti virusa bolesti
COVID-19 ističu važnost daljnjeg ubrzanja kampanja cijepljenja. Gospodarski
rizici posebno se odnose na odgovor kućanstava i poduzeća na promjene ograničenja.
Inflacija bi mogla biti viša od predviđene ako ograničenja
ponude budu ustrajnija te se pritisak na cijene izraženije prelije na
potrošačke cijene.
Izjave članova Kolegija
Izvršni potpredsjednik zadužen za gospodarstvo u interesu
građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Europsko
gospodarstvo snažno se oporavlja kako stvari dolaze na mjesto. Zahvaljujući
učinkovitoj strategiji suzbijanja virusa i napredovanju cijepljenja,
gospodarstva su se otvorila brže od očekivanog. Trgovina se također uspješno održala,
a kućanstva i poduzeća bolje su se od očekivanog prilagodila životu u
pandemijskim uvjetima. Nakon dugih mjeseci obilježenih ograničenjima povjerenje
potrošača i turizam u porastu su, iako ćemo morati pažljivo postupati u pogledu
prijetnje nove varijante da bi putovanja bila sigurna. Ovu ohrabrujuću prognozu
možemo zahvaliti i pravodobnim odluka u pogledu politika te je ona dio velikog
poticaja koji će Mehanizam za oporavak i otpornost tijekom sljedećih mjeseci
ponuditi našim gospodarstvima. Morat ćemo pozorno pratiti rastuću inflaciju, u
kojoj je važan čimbenik veća domaća i inozemna potražnja. Kao i uvijek, ne
smijemo zaboraviti nejednakosti: u nekim državama članicama gospodarska
proizvodnja vratit će se na razinu na kojoj je bila prije krize već do trećeg
tromjesečja 2021., što je velik uspjeh, no drugi će na to morati još pričekati.
Moramo nastaviti s poticajnim politikama dok god to bude potrebno, a države bi
trebale polako krenuti u smjeru diferenciranijih fiskalnih pristupa. U
međuvremenu, ne smije biti popuštanja u radu na cijepljenju Europljana kako bi
se varijante zadržale pod kontrolom.
Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio
je: Gospodarstvo EU-a trebalo bi ove godine zabilježiti najveću stopu
rasta posljednjih desetljeća, iza čega stoji snažna potražnja na domaćem i
svjetskom tržištu te ponovno otvaranje uslužnog sektora koje se od proljeća
odvija brže od očekivanog. Budući da su ograničenja u prvim mjesecima ove
godine imala manji utjecaj na gospodarsku aktivnost od očekivanog, revidirali
smo prognozu rasta za 0,6 postotnih bodova. To je najveća revizija naviše u
više od deset godina, a u skladu je s optimizmom poduzećâ koji je zadnjih
mjeseci na rekordno visokoj razini. S početkom primjene Mehanizma za oporavak i
otpornost Europa ima jedinstvenu priliku za otvaranje novog poglavlja
snažnijeg, pravednijeg i održivijeg rasta. Da bismo održali oporavak, važno je
zadržati potporu u obliku politika koliko god to bude potrebno. Osobito je
važno pojačati rad na cijepljenju i nastaviti s izvrsnim rezultatima
ostvarenima zadnjih mjeseci. Širenje varijante delta ozbiljan je podsjetnik da
je prijetnja pandemije još uvijek prisutna.
Kontekst
Prognoza se temelji na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s
tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 26. lipnja. Za sve ostale
ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o državnim politikama, u ovoj se
prognozi uzimaju u obzir podaci do 28. lipnja, uključujući i taj datum.
Osim ako su nove politike uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno
pojedinosti, u projekcijama se pretpostavlja da se politike neće mijenjati.
Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne
prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu).
Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i
inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregate za EU i
europodručje.
Sljedeća je gospodarska prognoza Europske komisije jesenska
gospodarska prognoza 2021., koja bi trebala biti objavljena u
studenome 2021.
Cjeloviti dokument dostupan je na poveznci:
·
Ljetna
gospodarska prognoza 2021.
Ukratko to izgleda ovako: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/economy-finance/overview_table2_0.jpg
Hrvatska je predstavljena
ovom tablicom:
Indicators
|
2019
|
2020
|
2021
|
2022
|
GDP growth (%, yoy)
|
2,9
|
-8,0
|
5,0
|
6,1
|
Inflation (%, yoy)
|
0,8
|
0,0
|
1,3
|
1,3
|
Unemployment (%)
|
6,6
|
7,5
|
7,2
|
6,6
|
General government
balance (% of GDP)
|
0,3
|
-7,4
|
-4,6
|
-3,2
|
Gross public debt (% of
GDP)
|
72,8
|
88,7
|
85,6
|
82,9
|
Current account balance
(% of GDP)
|
3,1
|
-1,1
|
-2,0
|
-0,7
|