Eurobarometar: Europljani smatraju da su klimatske promjene najveći globalni problem

Čak 90 % Europljana slaže se da bi se politički odgovor Unije trebao usredotočiti na što veće smanjenje emisija stakleničkih plinova i kompenziranje preostalih emisija kako bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost. Gotovo isti broj (87 %) smatra da je važno postaviti ambiciozne ciljeve za povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, a isto toliko ispitanika misli da je za poboljšanje energetske učinkovitosti važna potpora EU-a.

Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio je: Usprkos pandemiji i ekonomskim poteškoćama, Europljani i dalje podržavaju mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Shvaćaju da su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti dugoročan problem te očekuju da industrija, vlade i Unija nešto poduzmu. I političari i poduzeća trebali bi povesti računa o rezultatima istraživanja Eurobarometra. Oni motiviraju i Komisiju da dovrši rad na zakonodavnom paketu za cilj od 55 % („Fit for 55”), koji ćemo predstaviti u narednim tjednima, kako bismo bili sigurni da ćemo ostvariti klimatske ciljeve.

Većina građana EU-a (64 %) već nastoji smanjiti vlastiti negativni utjecaj na klimu i svjesno odabire održiv način života. Na pitanje o tome tko je odgovoran za borbu protiv klimatskih promjena građani su istaknuli da su, uz individualno djelovanje, važne strukturne reforme na razini vlada (63 %), poduzeća i industrije (58 %) te EU-a (57 %). Čak 81 % slaže se da je potrebno izdvojiti više javnih financijskih sredstava za čistu energiju, čak i ako se zbog toga smanje subvencije za fosilna goriva, a tri četvrtine smatra da bi se ulaganja u gospodarski oporavak trebala prije svega iskoristiti za novo zeleno gospodarstvo.

Slažu se da borba protiv klimatskih promjena donosi i nove mogućnosti građanima EU-a i njegovom gospodarstvu. Naime, njih 78 % slaže se da će ona biti plodno tlo za inovacije zbog kojih će europska poduzeća biti konkurentnija. Jednak broj ispitanika slaže se da promicanje stručnosti EU-a u području čistih tehnologija izvan Unije može ići u prilog povećanju zaposlenosti u EU-u, dok 70 % vjeruje da smanjenje uvoza fosilnih goriva može biti korisno za gospodarstvo. Nešto više ispitanika (74 %) slaže se da financijske posljedice štete koja će nastati zbog klimatskih promjena znatno nadilaze ulaganja potrebna za zelenu tranziciju.

Kontekst

U posebnom istraživanju Eurobarometra 513, provedenom od 15. ožujka do 14. travnja 2021., ispitano je mišljenje 26 669 građana iz različitih socijalnih i demografskih skupina i svih 27 država članica. Kad je to bilo moguće s ispitanicima se razgovaralo uživo, no neki su od njih zbog pandemije anketu ispunili na internetu.

Europski zeleni plan glavni je politički prioritet Europske komisije. Europski parlament i države članice na temelju prijedloga Komisije obvezale su se da će EU do 2050. biti klimatski neutralan i da će se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanjiti za najmanje 55 % u odnosu na 1990. Te su obveze sadržane u europskom propisu o klimi, koji je potpisan 30. lipnja 2021.

Kako bi se one ispunile, Komisija će 14. srpnja 2021. predstaviti paket zakonodavnih prijedloga za cilj od 55 %. Riječ je o sveobuhvatnoj reformi zakonodavstva u području klime i energije, koja će uključivati revizije postojećih propisa i niz novih instrumenata.

Više informacija dostupno je na poveznicama:

Posebno istraživanje Eurobarometra o klimatskim promjenama

Informativni članci po državama članicama

Europski zeleni plan

Europski propis o klimi