19.08.2021.
Izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja
Margrethe Vestager izjavila je: „Ovaj novi proizvod znatno će
pridonijeti ukupnom cilju da se iz Europskog jamstvenog fonda mobilizira 200
milijardi eura za europsko gospodarstvo jer će pokrenuti barem 13 milijardi
eura novih kredita financijskih posrednika MSP-ovima, koji su ozbiljno pogođeni
pandemijom koronavirusa. Europski jamstveni fond, kojim upravlja Grupa Europske
investicijske banke, objedinjuje potporu 22 države članice i dopunjuje
nacionalne programe potpore. Nastavljamo blisko surađivati s državama članicama
i europskim institucijama kako bismo iznašli izvediva rješenja za ublažavanje
gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa, pazeći da pritom zaštitimo
jednake uvjete na jedinstvenom tržištu.”
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za
gospodarstvo u interesu građana, izjavio je: „I dalje radimo na ostvarenju
našeg cilja – da pomognemo poduzetnicima iz Unije, osobito MSP-ovima, da
prebrode krizu. Zahvaljujući novom proizvodu sintetske sekuritizacije u okviru
Europskog jamstvenog fonda, nova će financijska sredstva u obliku novih kredita
početi pritjecati poduzetnicima u Uniji kojima su zaista potrebna. Europski
jamstveni fond treća je zaštitna mreža koju je Vijeće odobrilo. Potičemo države
članice da nastave koristiti sva tri krizna instrumenta i što više pomognu
svojim radnicima i poduzetnicima.”
Europsko vijeće je u travnju 2020. podržalo osnivanje Europskog
jamstvenog fonda („Fond”) pod upravom Grupe EIB-a, kao čimbenika sveukupnog
odgovora EU-a na pandemiju koronavirusa. Fond je jedna od tri sigurnosne mreže
koje je Europsko vijeće odobrilo s ciljem ublažavanja gospodarskih posljedica
za radnike, poduzetnike i zemlje. EIB i EIF su dosad u okviru Fonda odobrili
projekte ukupne vrijednosti 17,8 milijardi eura kojima bi se trebalo
mobilizirati oko 143,2 milijarde eura ulaganja.
Nakon obavijesti od država članica sudionica, Komisija je 14.
prosinca 2020. u skladu s pravilima Unije o državnim potporama
odobrila osnivanje Fonda, doprinose Fondu od, u to vrijeme, 21 države članice
sudionice i naknadne intervencije u obliku jamstava za dužničke instrumente
(kao što su krediti). Komisija je 16.
travnja 2021. u skladu s pravilima Unije o državnim potporama
Sloveniji odobrila sudjelovanje u Fondu i njezin relativni doprinos u obliku
jamstava za dužničke instrumente. Iz Fonda se daju jamstva i za vlasničke
instrumente, no oni nisu bili obuhvaćeni odlukom iz prosinca 2020.
Novi proizvod iz Fonda
U skladu s pravilima Unije o državnim potporama, 22 države
sudionice obavijestile su Komisiju o uvođenju novog proizvoda sintetske
sekuritizacije u okviru Fonda. Cjelovita obavijest zaprimljena je 9. kolovoza
2021., uz formalnu obavijest od zadnje države članice sudionice.
Sintetska sekuritizacija je financijska tehnika kojom inicijator
(npr. banka) utvrđuje skup postojeće imovine (npr. portfelj kredita) koji drži
u svojoj bilanci, iz njega kreira tranše različitog profila/prinosa, a zatim
dio rizika koji proizlaze iz tog skupa imovine prenosi kupnjom zaštite za
određenu tranšu (npr. dobivanjem jamstva za relevantnu tranšu rizika) od
prodavatelja zaštite. Inicijator zauzvrat prodavatelju zaštite plaća premiju.
U novom će proizvodu Grupa EIB-a biti prodavatelj zaštite i
financijskom će posredniku omogućiti zaštitu u obliku jamstva za određenu
tranšu rizika za portfelj postojećih imovine, pod uvjetom da taj portfelj
ispunjava određene uvjete u smislu maksimalne veličine i da sadržava samo
prihodonosne izloženosti. Grupa EIB-a će financijskom posredniku obračunati
subvencioniranu naknadu za jamstvo.
Financijski posrednik će financijsku korist ostvarenu od
transakcije u najvećoj mogućoj mjeri preusmjeravati krajnjim korisnicima novog
instrumenta odnosno MSP-ovima koji će dobiti nove kredite. Financijski
posrednik će regulatorni kapital koji će se osloboditi zahvaljujući jamstvu
Fonda iskoristiti za kreiranje novog portfelja imovine (npr. portfelj kredita)
za likvidnosne potrebe MSP-ova, pri čemu moraju biti ispunjeni određeni uvjeti
u smislu rizičnosti, volumena i dospijeća novih kredita. Osim te obveze, uvjeti
svake transakcije bit će poticaj financijskom posredniku za novo kreditiranje.
Svrha je novog proizvoda pomoći financijskim posrednicima u
novom, rizičnijem kreditiranju MSP-ova. Cilj je osloboditi kapacitete
financijskih posrednika za kreditiranje i spriječiti da se njihova sredstva,
umjesto na kredite MSP-ovima, preusmjeravaju na nerizičnu imovinu. Rizik takvog
preusmjeravanja postoji zbog gospodarske krize uzrokovane pandemijom
koronavirusa koja bi očekivano mogla smanjiti kvalitetu postojećeg kreditnog
portfelja financijskih posrednika i rezultirati zahtjevima za povećanje njihova
regulatornog kapitala.
Komisijina procjena državne potpore
Komisija je novi proizvod sintetske sekuritizacije procijenila
na temelju članka
107. stavka 3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije
(UFEU), kojim je Komisiji omogućeno da odobri mjere državne potpore koje države
članice provode radi otklanjanja ozbiljnih poremećaja u svojem gospodarstvu.
Komisija je zaključila da će proizvod sintetske sekuritizacije
pridonijeti uklanjanju gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa u 22
države članice sudionice. Potreban je, primjeren i razmjeran za otklanjanje
ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom
(b) UFEU-a.
Komisija je na toj osnovi odobrila jamstva Fonda za tranše
sintetske sekuritizacije u skladu s pravilima Unije o državnim potporama.
Kontekst
Cilj je Fonda koordinirano odgovoriti na financijske potrebe
europskih poduzeća (uglavnom MSP-ova) koja bi dugoročno mogla biti održiva, ali
se u aktualnoj krizi u cijeloj Europi suočavaju s poteškoćama. Objedinjavanjem
kreditnog rizika svih država sudionica, ukupni učinak Fonda može se maksimalno
povećati, a da pritom prosječni troškovi Fonda budu znatno niži u odnosu na
nacionalne programe.
U Fondu mogu sudjelovati sve države članice. Zasad su 22 države
članice odlučile sudjelovati i zajednički jamčiti za operacije Fonda. One
sudjeluju u upravljanju Fondom putem takozvanog Odbora doprinositelja, koji
donosi odluke o korištenju jamstva. Države sudionice su Austrija, Belgija,
Bugarska, Hrvatska, Cipar, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska,
Italija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija,
Španjolska i Švedska.
U osobito teškoj gospodarskoj situaciji, u kakvoj su trenutačno
sve države članice zbog kontinuirane pandemije koronavirusa, pravila Unije o
državnim potporama omogućuju državama članicama dodjelu potpore radi
otklanjanja ozbiljnih poremećaja u svojem gospodarstvu, što je predviđeno
člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a.
Komisija je 19. ožujka 2020. donijela Privremeni
okvir za mjere državne potpore koji državama članicama omogućuje da
iskoriste punu fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama radi
potpore gospodarstvu u kontekstu pandemije koronavirusa.
Privremeni okvir dopunjuje mnoge druge mogućnosti koje su državama
članicama na raspolaganju radi ublažavanja socioekonomskih posljedica pandemije
koronavirusa, u skladu s pravilima Unije o državnim potporama. Komisija je 13.
ožujka 2020. donijela Komunikaciju
o koordiniranom gospodarskom odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19, u
kojoj su utvrđene te mogućnosti. Na primjer, države članice mogu u korist
poduzeća donijeti općenite mjere koje su izvan područja primjene pravilâ o
državnim potporama (npr. odgoda plaćanja poreza ili subvencioniranje rada sa
skraćenim radnim vremenom u svim sektorima). Poduzećima mogu dodijeliti i
naknadu za pretrpljenu štetu koju je izazvala pandemija koronavirusa ili je
nastala kao njezina izravna posljedica.
Privremeni okvir primjenjivat će se do kraja prosinca 2021.
Komisija će dotad radi pravne sigurnosti procijeniti treba li produljiti rok
njegove primjene.
Verzija ove odluke koja nije povjerljiva bit će objavljena pod
brojem predmeta SA.63422-SA.63443 u registru državnih
potpora na internetskim stranicama Komisije posvećenima tržišnom natjecanju kad
se riješe moguća pitanja u pogledu povjerljivosti podataka.
Više informacija o Privremenom okviru i ostalim Komisijinim
mjerama za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa možete
pronaći ovdje.