Državna potpora: Komisija odobrila hrvatski program u vrijednosti od 500 milijuna eura za potporu poduzećima

Izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: U ovom razdoblju snažnih poremećaja u funkcioniranju tržišta hrvatskim programom vrijednim do 500 milijuna eura dat će se poticaj privatnim bankama na kreditiranje i tako osigurati potrebna likvidnost poduzećima pogođenima aktualnom geopolitičkom krizom. I dalje smo solidarni s Ukrajinom i njezinim narodom. Ujedno nastavljamo blisko surađivati s državama članicama kako bismo osigurali pravodobnu, koordiniranu i učinkovitu provedbu nacionalnih mjera potpore te zaštitili jednake uvjete na jedinstvenom tržištu.

Hrvatska mjera

Hrvatska je na temelju Privremenog okvira Komisiji prijavila program potpore poduzećima u svim sektorima koja posluju u Hrvatskoj u vrijednosti do najviše 500 milijuna eura u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.

Mjera će biti dostupna poduzećima u svim sektorima pogođenima trenutačnom krizom, osim kreditnim i financijskim institucijama.

U okviru te mjere, koju će provoditi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), potpora će se sastojati od ograničenih iznosa ili potpore likvidnosti u obliku: i. izravnih zajmova, ii. subvencioniranih zajmova ili iii. subvencija kamatnih stopa.

Program je jedna u nizu mjera hrvatske države za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u svojem gospodarstvu. Tom se mjerom želi potaknuti privatne banke na kreditiranje poduzeća koja su teško pogođena aktualnom geopolitičkom situacijom u razdoblju znatno poremećenog funkcioniranja tržišta.

Komisija je utvrdila da je hrvatski program u skladu s uvjetima utvrđenima u Privremenom okviru. Točnije, kad je riječ o ograničenim iznosima potpore, oni: i. neće premašiti 35 000 eura po poduzeću koje posluje u poljoprivredi, ribarstvu ili akvakulturi odnosno 400 000 eura po poduzeću iz bilo kojeg drugog sektora i ii. dodijelit će se najkasnije do 31. prosinca 2022.

Kad je riječ o potpori likvidnosti u obliku subvencioniranih zajmova, najveći je iznos po korisniku: i. 15 % prosječnog ukupnog godišnjeg prometa koji je ostvario u zadnja tri zaključena računovodstvena razdoblja ili ii. 50 % troškova energije tijekom 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za potporu.

Nadalje: i. rok dospijeća zajmova ograničen je na šest godina, ii. godišnje kamatne stope zajmova poštuju minimalne razine iz Privremenog okvira, iii. zajmovi se daju za ulaganja ili obrtni kapital i iv. ugovori o zajmu potpisat će se najkasnije do 31. prosinca 2022.

Iznimno, za poduzeća koja posluju u sektorima koji su osobito teško pogođeni izravnim ili neizravnim posljedicama aktualne geopolitičke krize i povezanim sankcijama, iznos zajma može se povećati tako da pokrije njihove potrebe za likvidnošću: i. u razdoblju od 12 mjeseci ako je riječ o malom ili srednjem poduzeću i ii. u razdoblju od šest mjeseci ako je riječ o velikom poduzeću.

Usto, javna potpora podliježe uvjetima kojima se ograničava neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja. Za zajmove preko financijskih posrednika to uključuje zaštitne mjere kojima je svrha da ti posrednici pogodnosti mjere maksimalno prenesu na krajnje korisnike.

Komisija je zaključila da je hrvatski program potreban, primjeren i proporcionalan za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu države članice u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima utvrđenima u Privremenom okviru.

Stoga je odobrila tu mjeru potpore na temelju pravila EU-a o državnim potporama.

Kontekst

Komisija je 23. ožujka 2022. donijela Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama kako bi državama članicama omogućila da iskoriste fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama radi potpore gospodarstvu u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.

Privremeni okvir državama članicama omogućuje dodjelu sljedećih vrsta potpora:

• ograničeni iznosi potpore, u bilo kojem obliku, u iznosu od najviše 35 000 eura po poduzeću pogođenom krizom koje posluje u sektorima poljoprivrede, ribarstva i akvakulture te do 400 000 eura po poduzeću pogođenom krizom koje posluje u drugim sektorima gospodarstva
• potpora za likvidnost u obliku državnih jamstava i subvencioniranih zajmova i
• potpora za kompenzaciju visokih cijena energije, koja se može dodijeliti u bilo kojem obliku te će poduzećima, a posebno onima koja su veliki potrošači energije, djelomično nadoknaditi dodatne troškove zbog iznimnih povećanja cijena plina i električne energije. Ukupna potpora po korisniku ni u jednom trenutku ne smije prijeći 30 % prihvatljivih troškova do najviše dva milijuna eura. Ako poduzeće pretrpi poslovne gubitke, može biti potrebna dodatna potpora kako bi se osigurao nastavak gospodarske aktivnosti.  Stoga je intenzitet potpore veći za velike potrošače energije, pa im države članice mogu dodijeliti potporu koja premašuje te gornje granice, u vrijednosti do 25 milijuna eura, a poduzećima koja posluju u osobito pogođenim sektorima i podsektorima do 50 milijuna eura.

Iz područja primjene tih mjera isključeni su sankcionirani subjekti pod ruskom kontrolom.

Privremeni okvir sadržava niz zaštitnih mjera:

• proporcionalnu metodologiju, odnosno zahtjev da postoji veza između potpore koja se poduzećima može dodijeliti i opsega njihove gospodarske aktivnosti i izloženosti gospodarskim učincima krize
• uvjete prihvatljivosti, na primjer definiranjem velikih potrošača energije kao poduzeća kojima nabava energenata iznosi najmanje 3 % vrijednosti proizvodnje i

Privremeni okvir primjenjivat će se do 31. prosinca 2022. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, Komisija će prije tog datuma procijeniti treba li ga produljiti. Usto, tijekom razdoblja primjene Komisija će preispitivati sadržaj i opseg okvira s obzirom na kretanjâ na energetskim tržištima i drugim tržištima ulaznih elemenata te s obzirom na opću gospodarsku situaciju.

Privremenim okvirom dopunjuje se širok spektar mogućnosti za države članice da osmišljavaju mjere u skladu s postojećim pravilima EU-a o državnim potporama.  Na primjer, pravila Unije o državnim potporama omogućuju im da pomognu poduzećima kojima manjka likvidnosti i koja trebaju hitnu potporu za sanaciju. Nadalje, na temelju članka 107. stavka 2. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije države članice mogu poduzećima nadoknaditi štetu izravno uzrokovanu izvanrednim događajima, kao što je ona uzrokovana aktualnom krizom.

Povrh toga, Komisija je 19. ožujka 2020. donijela privremeni okvir u kontekstu pandemije koronavirusa. Privremeni okvir u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 ažuriran je 3. travnja, 8. svibnja, 29. lipnja i 13. listopada 2020. te 28. siječnja i 18. studenoga 2021. Kako je najavljeno u svibnju 2022., taj okvir nije produljen nakon utvrđenog datuma isteka 30. lipnja 2022., uz određene iznimke. Točnije, mjere potpore za ulaganja i solventnost još se mogu primjenjivati do 31. prosinca 2022. odnosno 31. prosinca 2023., kako već omogućuju postojeća pravila. Usto, taj okvir već omogućuje fleksibilnu tranziciju, uz jasne zaštitne mjere, osobito za mogućnosti konverzije i restrukturiranja dužničkih instrumenata, kao što su zajmovi i jamstva, u druge oblike potpore, primjerice izravna bespovratna sredstva, do 30. lipnja 2023.

Verzija odluke koja nije povjerljiva bit će objavljena pod brojem predmeta SA.103003 u registru državnih potpora na internetskim stranicama Komisije posvećenima tržišnom natjecanju nakon što budu riješena eventualna pitanja u pogledu povjerljivosti podataka. Popis novih odluka o državnim potporama objavljenih na internetu i u Službenom listu dostupan je u elektroničkom biltenu Competition Weekly e-News.

Više informacija o Privremenom okviru i ostalim Komisijinim mjerama za ublažavanje gospodarskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu možete pronaći ovdje.