COVID-19: Instrument Europske unije za hitnu potporu u sektoru zdravstvene skrbi - 3 milijarde EUR

Konkretnije, Komisija je kao prvi korak sastavila početnu procjenu potreba te će u suradnji s državama članicama točnije procijeniti situaciju i odrediti prioritete.

Komisija je za financiranje tih mjera mobilizirala tri milijarde eura iz proračuna EU-a. Od tog će iznosa 2,7 milijardi eura ići kroz Instrument za hitnu potporu, a 300 milijuna eura kroz medicinski kapacitet sustava rescEU. Bit će mogući i dodatni doprinosi država članica te pojedinaca i zaklada pa čak i putem skupnog financiranja.

Komisija će tako moći

• u ime država članica izravno obaviti hitnu nabavu ili kupnju i distribuirati medicinsku opremu kao što su maske i specijalne maske
• financijski podupirati i koordinirati hitne potrebe kao što je prijevoz medicinske opreme i pacijenata u prekograničnim regijama
• pomagati u gradnji poljskih bolnica.

Kako bi maksimalno povećala učinkovitost i uspostavila ekonomiju razmjera, Komisija će izravno provoditi javnu nabavu u ime država članica i usmjeriti pomoć tamo gdje je najpotrebnija.

Srednjoročno i dugoročno, zahvaljujući tim instrumentima, EU će državama članicama moći pomoći u jačanju kapaciteta za testiranje i u svakom relevantnom medicinskom istraživanju. Komisija će tako pružati odgovor na razini EU-a za trajanja ove zdravstvene krize, sve do njezina završetka.

Komisija će u provedbi inicijative surađivati s nacionalnim zdravstvenim tijelima država članica, međunarodnim organizacijama i nevladinim sektorom.

Mjere ovog instrument za hitnu potporu

Instrument za hitnu potporu omogućuje EU-u da pruža koordinirani odgovor u različitim fazama krize.

Konkretne mjere ovise o potrebama država članica. Primjerice, Komisija će nastojati:

• pomoći oko uvoza, prijevoza i raspodjele zaštitne opreme, osobito u najteže pogođena područja
• pomoći oko prijevoza bolesnika u prekogranične bolnice koje imaju slobodne kapacitete
• potaknuti brži razvoj metoda liječenja i testiranja.

Bit će moguće i druge mjere, ovisno o potrebama država članica, bolnica, liječnika i pacijenata, koje se mogu mijenjati.

Financiranje inicijative

Komisija se za potrebe financiranja u potpunosti oslanja na proračun EU-a za razdoblje 2014. – 2020. te mobilizira sve dostupne resurse u okviru ograničenja potrošnje za 2020.

Zato je Komisija danas pripremila i nacrt izmjene proračuna – prijedlog o reorganizaciji dijela rashoda EU-a za ovu godinu u skladu s najnovijim prioritetima – kako bi osigurala:

• 300 milijuna eura za instrument RescEU, za nabavu i raspodjelu dodatne medicinske opreme u državama članicama EU-a To će biti dodatna sredstva, uz onih 80 milijuna eura već dodijeljenih u ožujku.
• 2,7 milijardi eura izravno u instrument Europske unije za hitnu potporu, čija je glavna svrha dopuniti druge instrumente EU-a kad ne mogu djelovati samostalno, i to izravnim odgovorom na krizne situacije diljem EU-a. Tim će se sredstvima taj instrument i prilagođavati korištenju u pandemiji koronavirusa.

Komisija će za financiranje ove operacije aktivirati preostala sredstva iz aktualnog dugoročnog proračuna – pričuve koje premašuju godišnje gornje granice.

Dodatna sredstva

S obzirom na srednjoročnu i dugoročnu perspektivu predloženih mjera, Komisija će istražiti i druge mogućnosti financiranja. To uključuje donacije pojedinaca, zaklade, čak i skupno financiranje. Komisija razmatra uspostavu svih potrebnih modaliteta kako bi se omogućilo brzo prikupljanje doprinosa i donacija. Sredstva bi se mogla dodatno povećati na taj način, ali i novim odobrenim sredstvima iz proračuna za 2021. nakon što se proračun za 2021. odobri (na temelju sporazuma o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027.).

Cilj inicijative bit će da se pruži ciljana potpora najpogođenijim državama članicama i regijama.

S obzirom na brz razvoj zdravstvene krize u Uniji, nije moguće unaprijed utvrditi dodjelu sredstava po državama članicama. Tim koji upravlja inicijativom pratit će razvoj situacije i postupati na temelju relativne ozbiljnosti krize u različitim državama članicama te na temelju već postojećih mjera i instrumenata.

Komisija je već započela suradnju s nacionalnim zdravstvenim tijelima država članica kako bi utvrdila najhitnije potrebe država članica EU-a i usmjerila sredstva tamo gdje je potrebno. Ovom preliminarnom procjenom utvrdit će se prve mjere i odluke koje treba donijeti. U obzir će se uzeti i dodatna savjetovanja s državama članicama i njihovi posebni zahtjevi.

Provedba inicijative

Središnju ulogu u provedbi inicijative imat će Komisija. Komisija u tu svrhu osniva radnu skupinu koju će činiti djelatnici njezinih raznih službi koja će neprestano raditi na tome da se ideje realiziraju. U tom će timu biti stručnjaci u području upravljanja krizama, zdravstvene politike, prometa, javne nabave u EU-u i financijskog upravljanja.

Jasno je da će Komisija blisko surađivati s nacionalnim tijelima država članica, s međunarodnim organizacijama i nevladinim sektorom.

Sljedeći koraci

Komisija je jučer (2. travnja 2020.)  iznijela sveobuhvatan zakonodavni prijedlog financiranja i provedbe mjera za izravnu potporu zdravstvenim sektorima država članica.

Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da što brže podrže tu inicijativu.

Komisija će u međuvremenu raditi na utvrđivanju i pripremi prvih mjera koje treba poduzeti da bi provedba mogla započeti odmah nakon donošenja zakonodavnih prijedloga.

Koje se druge mjere financiraju iz proračuna EU-a?

EU je već poduzeo niz mjera za suzbijanje pandemije koronavirusa diljem EU-a, na zapadnom Balkanu i u zemljama Istočnog partnerstva.

Dosad poduzete mjere uključuju oslobađanje 37 milijardi eura ulaganja iz kohezijskih fondova EU-a kako bi se državama članicama omogućilo da kupuju medicinsku opremu, plaćaju liječnike te pomognu malim i srednjim poduzećima da i dalje plaćaju svoje zaposlenike; stvaranje prvih medicinskih zaliha u okviru sustava RescEU u povijesti i financiranje repatrijacije građana EU-a koji su se zatekli u inozemstvu. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu dosad je omogućio 47 letova kojima je u Europu vraćeno 10017 građana EU.

Međutim, razmjeri i opseg izazova zahtijevaju još snažniji koordinirani odgovor usmjeren izravno na sustave zdravstvene skrbi, koji se temelji na solidarnosti i povećava suradnju među državama članicama EU-a.

Današnja inicijativa dopunit će dosad poduzete mjere i bit će s njima usklađena. Stvaranjem sinergija i najboljim iskorištavanjem ekonomije razmjera njome će se nastojati nadopuniti rad nacionalnih zdravstvenih tijela.

Funkcioniranje medicinskih kapacitet sustava rescEU

• Medicinske zalihe bit će smještene u jednoj državi članici ili više njih. Te će države članice biti odgovorne za nabavu opreme. Komisija će financirati 100 % tih medicinskih zaliha. Za distribuciju opreme zadužen je Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije, kako bi ona otišla onamo gdje je najpotrebnija.
• Početni proračun EU-a za te zalihe iznosi 80 milijuna eura, a od toga 70 milijuna eura moraju odobriti proračunska tijela.

• Kapaciteti sustava rescEU prvenstveno su namijenjeni dopuni nacionalnih kapaciteta svih zemalja koje su dio Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (UCPM): sve države članice EU-a, Ujedinjena Kraljevina tijekom prijelaznog razdoblja i šest država sudionica (Island, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Turska).
• Ako nacionalni kapaciteti i kapaciteti već namijenjeni Europskim udruženim kapacitetima civilne zaštite u okviru Mehanizma nisu dovoljni za učinkovit odgovor na kriznu situaciju, kapaciteti sustava rescEU mogu se aktivirati kao krajnja mjera i strateška rezerva na europskoj razini.
• Ostale zemlje u načelu mogu zatražiti potporu Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Ako se pomoć ne nudi spontano ni u okviru Mehanizma europske civilne zaštite, kapaciteti sustava rescEU, kao što su novostvorene zalihe, mogu se iskoristiti i u trećim zemljama, ali samo za izvanredno stanje koje snažno utječe na države članice ili građane EU-a.
• No budući da je iz zemalja koje sudjeluju u Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu potražnja za medicinskom opremom trenutačno veoma velika, nije vjerojatno da će se u ovoj fazi kapaciteti sustava rescEU moći upotrijebiti za operacije odgovora na krizu u zemljama koje ne sudjeluju u Mehanizmu.

Radi potpune transparentnosti Komisija će na svoju internetsku stranicu postaviti poseban odjeljak u kojem će izvještavati o ostvarenom napretku i budućim koracima.

Dodatne informacije dostavljam na poveznicama

Prijedlog Uredbe Vijeća o aktiviranju hitne potpore

Cijeli paket zakonodavnih prijedloga za Instrument za hitnu potporu zdravstvenom sustavu