Aktualno

Stroži standardi emisije CO2 za automobile i kombije

21.01.2019.

Privremeni sporazum, koji su predstavnici Predsjedništva i Parlamenta postigli 17. prosinca 2018., odobrile su države članice 16. siječnja 2019. te će (prema revidiranim pravilima EU) biti stroži standardi emisije CO2 za nova putnička i laka gospodarska vozila. 

Nova pravila traže da od 2030. novi automobili emitiraju u prosjeku 37,5% manje CO2, a kombiji prosječno 31% manje u usporedbi s razinama iz 2021. godine.  Između 2025. i 2029. godine, i kod osobnih i kod kombi vozila će se tražiti da emitiraju 15% manje CO2.

Posebni elementi sporazuma:
• Prosječne emisije CO2 novih osobnih automobila registriranih u EU morat će biti 20% niže 2025. i 37,5% manje 2030. u usporedbi s ograničenjima emisija 2021. 
• Emisije CO2 za nove kombije morat će biti 15% niži 2025. i 31% niži 2030. To su ciljevi za cijelu flotu vozila na razini EU-a. Napori za smanjenje emisija CO2 raspodijelit će se između proizvođača na temelju prosječne mase njihove flote.
• Postoji klauzula o reviziji koja predviđa moguću reviziju ciljeva 2030. i uvođenje obveznih ciljeva smanjenja emisija iz 2035. i 2040. godine.
• Parlament i Vijeće dogovorili mehanizam za poticanje prodaje više od vozila s nultom emisijom i nisku emisiju, kao što su potpuno električnih automobila i plug-in hibridnih vozila temelji se na pristupu predložila Komisija u svom izvornom prijedlogu. Ako proizvođač ispuni određena mjerila, bit će nagrađen s manje strogim ciljevima CO2. 
• Referentne razine za 2025. iznosit će 15% za automobile i kombije, a za 2030. za 35% za automobile i 30% za kamione.
 

 

Dva posebna poticaja za automobile s nula emisija štetnih plinova i nizak dogovorenih u općem pristupu Vijeća bili su održavani s nekim prilagodbama:
  • s obzirom na bolji ponder vozila s niskim emisijama, dogovoren je faktor 0,7;
  • što se tiče poticaja proizvođačima da prodaju automobile s nultom i niskim emisijama na tržištima za ulazak na niskim tržištima , dogovoren je multiplikator od 1,85. Kriterij prihvatljivosti za tržišni udio automobila s nultom emisijom i niskim emisijama automobila ispod 60% prosjeka EU-a zadržan je, ali do 2017. kao referentna godina. Uveden je drugi kriterij prihvatljivosti, odnosno maksimalno 1000 novih vozila registriranih u 2017. godini u dotičnoj državi članici. Konačno, primjenjivat će se gornja granica od 5% za korištenje sustava, tako da ako udio vozila s nultom emisijom i niskim emisijama u državi članici prelazi 5% novih automobila, poticaj će se primjenjivati na prodaju u toj državi članici.
Za kombije: Parlament i Vijeće ostavili su nepromijenjen prijedlog Komisije za poticaje za vozila s nultim emisijama i vozila s niskim emisijama.

Izuzeće od ciljeva za proizvođače koji prodaju relativno malo vozila u Europi bit će zadržano do 2028. godine.

 


pročitaj više

Vijeće EU: nove uredba i direktiva za europsko tržište električne energije

21.01.2019.

U petak (18. siječnja 2019.) su veleposlanici država članica EU odobrili sporazum s Europskim parlamentom o direktivi i uredbi o modelu tržišta električne energije. Time je pripremljen teren za konačno donošenje tih dvaju predmeta, kao temelja paketa za čistu energiju.

Dogovor s Europskim parlamentom postignut je 19. prosinca 2018. Neki su od glavnih elemenata direktive veća prava za potrošače koji će aktivnije moći sudjelovati na tržištu te odredbe o određivanju cijena i vlasništvu postrojenja za skladištenje. 

Uredbom o električnoj energiji utvrđuju se pravila trgovanja električnom energijom kojima je cilj poboljšati funkcioniranje tržišta i olakšati prekograničnu trgovinu električnom energijom. Njome se utvrđuju i uvjeti pod kojima države članice mogu uspostaviti mehanizme za razvoj kapaciteta.

Sljedeći koraci u zakonodavnom procesu EU: 
• Očekuje se da će Europski parlament o dvama predmetima glasovati u ožujku. 
• Nakon toga, tekstovi će se finalno donijeti u Vijeću. 
• Stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Dodatne informacije:

pročitaj više

Komisija zagovara klimatski neutralnu Europu do 2050.

28.11.2018.

Europska komisija je dana 28. studenoga 2018. donijela stratešku dugoročnu viziju za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom „Čist planet za sve”.
Ta strategija pokazuje kako Europa može biti predvodnik u ostvarenju klimatske neutralnosti ulaganjima u izvediva tehnološka rješenja, osnaživanjem položaja građana i usklađivanjem djelovanja u ključnim područjima kao što su industrijska politika, financije ili istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalno pravedne tranzicije.

Na poziv Europskog vijeća iz ožujka 2018., Komisijina vizija klimatski neutralne budućnosti obuhvaća gotovo sve politike EU-a te je u skladu s ciljem održavanja povećanja temperature znatno ispod 2 °C iz Pariškog sporazuma te nastojanjem da se to povećanje održi čak i ispod 1,5 °C. Za EU biti globalni predvodnik u klimatskoj neutralnosti znači njezino postizanje do 2050.

Svrha te dugoročne strategije nije postavljanje ciljeva, već stvaranje vizije i osjećaja usmjerenosti, plana za njihovo ostvarivanje te pružanje nadahnuća i omogućivanje dionicima, istraživačima, poduzetnicima i građanima da osnivaju nove i inovativne industrije, poduzeća i s njima povezana radna mjesta. Građani su snažan mandat: prema posljednjem posebnom istraživanju Eurobarometra (studeni 2018.) 93 % Europljana smatra da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, a 85 % ih se slaže da se borbom protiv klimatskih promjena i učinkovitijom uporabom energije mogu stvoriti gospodarski rast i radna mjesta u Europi. 

Predstavljenom vizijom EU može poslati signal drugima na koji način možemo zajednički ostvariti čist planet te pokazati da je preobrazba našeg gospodarstva moguća i korisna.

U dugoročnoj strategiji razmatraju se portfelj opcija dostupnih državama članicama, poduzećima i građanima te način na koji one mogu doprinijeti modernizaciji našeg gospodarstva i poboljšati kvalitetu života europskih građana. Njome se nastoji osigurati da ta tranzicija bude socijalno pravedna i da se ojača konkurentnost gospodarstva i industrije EU-a na globalnim tržištima, osiguraju kvalitetna radna mjesta i održiv rast u Europi te da se istodobno doprinese rješavanju drugih pitanja u području okoliša, kao što su kvaliteta zraka ili gubitak biološke raznolikosti.

Za prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo bilo bi potrebno zajednički djelovati u sedam strateških područja: 
1. energetskoj učinkovitosti, 
2. uvođenju obnovljivih izvora energije, 
3. čistoj, sigurnoj i povezanoj mobilnosti, 
4. konkurentnoj industriji i kružnom gospodarstvu,
5. infrastrukturi i međusobnoj povezanosti, 
6. biogospodarstvu i prirodnim ponorima ugljika te 
7. hvatanju i skladištenju ugljika kako bi se riješilo pitanje preostalih emisija. 
Postizanjem svih tih strateških prioriteta pridonijelo bi se ostvarenju vizije EU.
  
Sljedeći koraci:
• Europska komisija poziva Europsko vijeće, Europski parlament, Odbor regija i Gospodarski i socijalni odbor da razmotre viziju EU-a za klimatski neutralnu Europu do 2050. Kako bi se čelnici država i vlada EU-a pripremili za oblikovanje budućnosti Europe na sastanku Europskog vijeća 9. svibnja 2019. u Sibiuu, ministri u svim relevantnim sastavima Vijeća trebali bi voditi opsežne rasprave o politikama i doprinosu svojih područja politike sveobuhvatnoj viziji.
• Cilj je dugoročne strategije angažman svih institucija EU-a, nacionalnih parlamenata, poslovnog sektora, nevladinih organizacija, gradova i zajednica, kao i građana, a posebno mladih, kako bi se osiguralo da EU zadrži svoju vodeću ulogu i potakne druge međunarodne partnere da slijede njegov primjer. Na osnovi ove utemeljene rasprave na razini EU-a, EU bi trebao biti u prilici donijeti ambicioznu strategiju i dostaviti je UNFCCC-u do početka 2020., kako se zahtijeva u okviru Pariškog sporazuma.
• Države članice dostavit će Europskoj komisiji do kraja 2018. svoje nacrte nacionalnih klimatskih i energetskih planova, koji su ključni za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. te koji bi trebali biti okrenuti prema budućnosti i u kojima bi se trebala uzeti u obzir dugoročna strategija EU-a. Osim toga, sve veći broj regija, općina i poslovnih udruženja razvija vlastitu viziju za 2050., čime će se obogatiti rasprava i pridonijeti definiranju europskog odgovora na globalne izazove klimatskih promjena.
• Na međunarodnoj bi razini EU tijekom sljedeće godine trebao blisko surađivati s međunarodnim partnerima kako bi sve stranke Pariškog sporazuma do 2020. razvile i dostavile dugoročnu nacionalnu strategiju do sredine stoljeća u kontekstu nedavnog posebnog izvješća IPCC-a o 1,5 Celzijevih stupnjeva.


pročitaj više
vrh stranice