Zimska gospodarska prognoza Europske komisije za 2020.: trendovi potvrđuju slabiji rast

Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis, izjavio je: Unatoč zahtjevnom okruženju europsko gospodarstvo ostaje stabilno, otvaraju se nova radna mjesta, a plaće rastu. No moramo paziti na potencijalne rizike u budućnosti, naime, nestabilnije geopolitičko okruženje u kombinaciji s trgovinskim nesigurnostima. Stoga države članice trebaju iskoristiti to razdoblje za provedbu strukturnih reformi koje potiču rast i produktivnost. Države s visokim javnim dugom trebale bi ojačati i svoje zaštitne mjere provođenjem razboritih fiskalnih politika.

Europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Europskom gospodarstvu prognozira se stabilan, iako slabiji rast tijekom sljedeće dvije godine. Time će se produljiti najdulje razdoblje ekspanzije od uvođenja eura 1999., što znači dobre vijesti za zapošljavanje. Vidjeli smo i ohrabrujuća kretanja u pogledu smanjenih trgovinskih napetosti i izbjegavanja Brexita bez dogovora. No još smo uvijek suočeni sa znatnom političkom neizvjesnosti, što otežava proizvodnju. Kad je riječ o koronavirusu, još je prerano za ocjenu njegova negativnog ekonomskog učinka.

Rast će ostati stabilan, potaknut domaćom potražnjom

Vanjsko okruženje i dalje predstavlja izazov. Međutim, stalno otvaranje radnih mjesta, snažan rast plaća i kombinacija politika potpore trebali bi pomoći europskom gospodarstvu da održi umjereni rast. Privatna potrošnja i ulaganja, posebno u građevinskom sektoru, i dalje će poticati gospodarski rast. U brojnim državama članicama očekuje se znatno povećanje javnih ulaganja, posebno u prometnu i digitalnu infrastrukturu. Uz nesigurne naznake stabilizacije u proizvodnom sektoru i moguće naznake da su globalni trgovinski tokovi već dosegnuli najnižu razinu, navedeni čimbenici trebali bi omogućiti nastavak rasta europskog gospodarstva. Istodobno se čini da ti čimbenici nisu dovoljni za ubrzavanje rasta.

Lagana korekcija prognozirane inflacije naviše

Prognoza inflacije (harmonizirani indeks potrošačkih cijena) u europodručju povećana je na 1,3 % u 2020. i 1,4 % u 2021., što je povećanje od 0,1 postotnih bodova za obje godine u odnosu na jesensku gospodarsku prognozu 2019. Riječ je o nesigurnim signalima koji upućuju na mogućnost da će se više plaće početi odražavati u potrošačkim cijenama i pretpostavke o nešto višim cijenama nafte.

I prognoza inflacije u 2020. u EU-u povećana je za 0,1 postotnih bodova na 1,5 %. Prognoza za 2021. ostaje nepromijenjena i iznosi 1,6 %.

Rizici za prognozu

Iako su neki negativni rizici oslabili, pojavili su se novi. Ukupno gledano, ravnoteža rizika i dalje se pomiče u smjeru negativnog rizika.

Trgovinski sporazum „prve faze” između SAD-a i Kine donekle je pridonio smanjenju negativnih rizika, ali visok stupanj nesigurnosti u vezi s trgovinskom politikom SAD-a i dalje je prepreka sveobuhvatnijem oporavku poslovnog raspoloženja. Socijalni nemiri u Latinskoj Americi mogli bi ugroziti gospodarski oporavak te regije. Pojačane geopolitičke napetosti na Bliskom istoku povećale su rizik od sukoba u toj regiji.

Kad je riječ o trgovinskim odnosima između EU-a i Ujedinjene Kraljevine tijekom prijelaznog razdoblja, situacija je razjašnjena, ali i dalje postoji znatna neizvjesnost u pogledu budućeg partnerstva s Ujedinjenom Kraljevinom. Izbijanje koronavirusa „2019-nCoV” sa svim posljedicama za javno zdravlje, gospodarsku aktivnost i trgovinu, posebno u Kini, novi je negativni rizik. Osnovna je pretpostavka da će izbijanje virusa dosegnuti vrhunac u prvom tromjesečju, s relativno ograničenim prelijevanjima učinaka po svijetu. Međutim što dulje traje, veća je vjerojatnost posrednih učinaka na gospodarsko raspoloženje i globalne financijske uvjete. Iako su rizici povezani s klimatskim promjenama uglavnom dugoročni, ne mogu se isključiti ni u kratkom roku.

Pozitivno je da bi europsko gospodarstvo moglo imati koristi od ekspanzivnijih fiskalnih politika koje više pogoduju rastu i povoljnijih uvjeta financiranja u nekim državama članicama europodručja.

Za Ujedinjenu Kraljevinu, isključivo tehnička pretpostavka

S obzirom na to da budući odnosi između EU-a i Ujedinjene Kraljevine još nisu jasni, predviđanja za 2021. temelje se na isključivo tehničkoj pretpostavci o statusu quo u pogledu njihovih trgovinskih odnosa. Te projekcije služe samo za prognozu i ne odražavaju pretpostavke ili predviđanja u pogledu ishoda pregovora između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o njihovu budućem odnosu.

Kontekst

Prognoza se temelji na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama roba zaključno s 29. siječnja. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 4. veljače uključujući taj datum. Osim ako su politike uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, u projekcijama se ne pretpostavljaju njihove promjene.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregate za EU i europodručje.

Sljedeća je gospodarska prognoza Europske komisije proljetna gospodarska prognoza 2020., koja bi trebala biti objavljena 7. svibnja 2020.