Zeleni plan: za održive proizvode kao standard u EU-u i jačanje europske neovisnosti

06.04.2022.

U okviru europskog zelenog plana Komisija je (5.4.2022.) predstavila paket prijedloga za održive proizvode kao standard u EU-u, poticanje kružnih poslovnih modela te jačanje uloge potrošača u zelenoj tranziciji. Kako je najavljeno u akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija predlaže nova pravila kako bi gotovo sva fizička roba na tržištu EU-a bila prihvatljivija za okoliš, kružnija i energetski učinkovitija tijekom čitavog vijeka trajanja, od faze dizajniranja, svakodnevne upotrebe i prenamjene do kraja životnog vijeka.

 

Komisija je predstavila i novu strategiju za borbu protiv brze mode, tekstilnog otpada i uništavanja neprodanog tekstila te za trajnije tekstilne proizvode koji se mogu popraviti, ponovno upotrijebiti i reciklirati i u čijoj se proizvodnji potpuno poštuju socijalna prava.

Trećim prijedlogom nastoji se ojačati unutarnje tržište građevnih proizvoda i osigurati da se na temelju postojećeg regulatornog okvira u izgrađenom okolišu mogu postizati ciljevi povezani s održivošću i klimom.

Konačno, paket uključuje prijedlog o novim pravilima za osnaživanje položaja potrošača u zelenoj tranziciji kako bi ih se bolje informiralo o okolišnoj održivosti proizvoda i zaštitilo od manipulativnog zelenog marketinga.

Današnjim prijedlozima Komisija predstavlja alate za prelazak na istinski kružno gospodarstvo u EU-u, u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom energije i resursa, koje je otpornije na vanjske šokove te u okviru kojeg se vodi računa o prirodi i ljudskom zdravlju. Prijedlozi se temelje na uspjehu postojećih pravila EU-a o ekološkom dizajnu, koja su dovela do znatnih smanjenja potrošnje energije u EU-u i znatnih ušteda za potrošače. Samo su 2021. postojeći zahtjevi za ekološki dizajn potrošačima uštedjeli 120 milijardi eura. Pravila su dovela i do smanjenja godišnje potrošnje energije za 10 % za proizvode obuhvaćene tim mjerama. Zahvaljujući novom okviru do 2030. mogu se ostvariti uštede primarne energije od 132 Mtoe, što odgovara otprilike 150 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, što je gotovo jednako količini ruskog plina koji se uvozi u EU. 

 

Održivi proizvodi kao standard

Prijedlog uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode odnosi se na dizajn proizvoda, koji određuje do 80 % učinka proizvoda na okoliš tijekom njegova životnog ciklusa. Postavlja nove zahtjeve kako bi proizvodi trajali duže, bili pouzdaniji, mogli se ponovno upotrebljavati, poboljšavati, popravljati, lakše održavati, obnoviti i reciklirati te kako bi bili energetski i resursno učinkovitiji. Osim toga, zahtjevi u pogledu informacija specifičnih za proizvod osigurat će da potrošači budu informirani o utjecaju njihove kupnje na okoliš. Svi regulirani proizvodi imat će digitalne putovnice za proizvode. To će olakšati popravak ili recikliranje proizvoda te praćenje zabrinjavajućih tvari u lancu opskrbe. Može se uvesti i označivanje proizvoda. Prijedlog sadržava i mjere za zabranu uništavanja neprodane robe, povećanje zelene javne nabave i pružanje poticaja za održive proizvode.

Današnjim se prijedlogom postojeći okvir za ekološki dizajn proširuje kako bi se, kao prvo, obuhvatio najširi mogući raspon proizvoda, i, kao drugo, proširio opseg zahtjeva koje proizvodi moraju ispunjavati. Utvrđivanje kriterija ne samo za energetsku učinkovitost, već i za kružnost i opće smanjenje ekološkog i klimatskog otiska proizvoda dovest će do povećanja energetske neovisnosti i neovisnosti u pogledu resursa te do smanjenja onečišćenja. Tako će se ojačati jedinstveno tržište, izbjeći razlike u zakonodavstvima država članica te stvoriti gospodarske prilike za inovacije i otvaranje radnih mjesta, posebno u području ponovne proizvodnje, održavanja, recikliranja i popravka. Prijedlogom će se utvrditi okvir i postupak kojim će Komisija, u bliskoj suradnji sa svim uključenim stranama, postupno utvrđivati zahtjeve za svaki proizvod ili skupinu proizvoda. 

 

Komisija je zajedno s prijedlogom donijela i Plan rada za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti za razdoblje 2022. – 2024. kako bi obuhvatila nove proizvode povezane s energijom te unaprijedila i povećala ambicije za proizvode koji su već regulirani, kao prijelaznu mjeru do stupanja na snagu nove uredbe. To se posebno odnosi na potrošačke elektroničke uređaje (pametne telefone, tablete, solarne ploče), koji su najbrže rastući tok otpada.

Danas su predstavljene i ciljane sektorske inicijative kako bi se olakšalo širenje održivih proizvoda na cijelom tržištu EU-a. Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode i revizija Uredbe o građevnim proizvodima odnosit će se na dvije prioritetne skupine proizvoda koji imaju znatan utjecaj na okoliš.

 

Održivi i kružni tekstilni proizvodi

Nakon hrane, stanovanja i mobilnosti, europska potrošnja tekstila ima četvrti najveći učinak na okoliš i klimu. Taj je sektor treći po potrošnji vode i korištenju zemljišta, odnosno peti po uporabi primarnih sirovina.

 

Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode sadržava viziju i konkretne mjere kako bi do 2030. tekstilni proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a trajali duže, mogli se reciklirati i bili izrađeni u što većoj mjeri od recikliranih vlakana, bez opasnih tvari i uz potpuno poštovanje socijalnih prava i okoliša. Potrošači će dulje moći koristiti visokokvalitetne tekstilne proizvode, brza moda više neće biti u modi, a gospodarski isplative usluge ponovne uporabe i popravka trebale bi biti široko dostupne. U konkurentnom, otpornom i inovativnom tekstilnom sektoru proizvođači moraju preuzeti odgovornost za svoje proizvode duž lanca vrijednosti, među ostalim i kada postanu otpad. Tako će kružni ekosustav tekstilnih proizvoda biti uspješan, a temeljit će se na dostatnim kapacitetima za inovativno recikliranje vlakana u vlakna, pri čemu se spaljivanje i odlaganje tekstila na odlagališta moraju se svesti na najmanju moguću mjeru.

Posebne mjere uključuju zahtjeve za ekološki dizajn tekstila, jasnije informacije, digitalnu putovnicu za proizvode i obvezni program proširene odgovornosti proizvođača u EU-u. Predviđene su i mjere za rješavanje problema nenamjernog ispuštanja mikroplastike iz tekstila, osiguravanje točnosti tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš i poticanje kružnih poslovnih modela, uključujući ponovnu uporabu i usluge popravka. Kako bi se riješio problem brze mode, u strategiji se također pozivaju poduzeća da smanje broj godišnjih kolekcija, preuzmu odgovornost i počnu aktivno raditi na smanjenu ugljičnog i ekološkog otiska, a države članice da uvedu povoljne uvjete oporezivanja za sektor ponovne uporabe i popravka. Komisija će promicati promjene i putem informativnih aktivnosti.

Strategija također predviđa pružanje potpore ekosustavu tekstilnih proizvoda dok prolazi kroz te promjene. Stoga Komisija danas pokreće zajedničko oblikovanje puta tranzicije za ekosustav tekstilnih proizvoda. Riječ je o osnovnom instrumentu za suradnju kako bi se tom ekosustavu pomoglo da se oporavi od negativnih učinaka pandemije bolesti COVID-19, koji zadnje dvije godine utječu na svakodnevno poslovanje poduzeća. Povećat će se i njihova sposobnost da se odupru snažnoj globalnoj konkurenciji i budućim šokovima kako bi im se osigurao dugoročni opstanak. Svi dionici potiču se na aktivno sudjelovanje u procesu zajedničkog oblikovanja tako da ispune svoje obveze u pogledu kružnosti i kružnih poslovnih modela, provedu mjere za jačanje održive konkurentnosti, digitalizacije i otpornosti te utvrde posebna ulaganja koja su potrebna za dvostruku tranziciju. 

 

Građevni proizvodi sutrašnjice

Građevinski ekosustav čini gotovo 10 % dodane vrijednosti EU-a i zapošljava oko 25 milijuna ljudi u više od 5 milijuna poduzeća. Industrija građevnih proizvoda obuhvaća 430 000 poduzeća u EU-u, s prometom od 800 milijardi eura. To su uglavnom mala i srednja poduzeća, koja su glavna gospodarska i socijalna vrijednost za lokalne zajednice u europskim regijama i gradovima.

Zgrade su razlog za oko 50 % vađenja i potrošnje resursa i izvor više od 30 % ukupnog otpada koji se godišnje stvara u EU-u. Osim toga, na zgrade otpada 40 % potrošnje energije u EU-u i 36 % emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom.

Revizijom Uredbe o građevnim proizvodima postrožit će se i modernizirati pravila koja su na snazi od 2011. Tako će se uspostaviti usklađeni okvir za procjenu i obavješćivanje o ekološkoj i klimatskoj učinkovitosti građevnih proizvoda. Novim zahtjevima za proizvode osigurat će se da se dizajn i proizvodnja građevnih proizvoda temelje na najnovijim dostignućima kako bi oni trajali duže te kako bi se mogli popravljati, reciklirati i lakše ponovno proizvesti.

Također će se tijelima za normizaciju olakšati stvaranje zajedničkih europskih normi. Zajedno s pojačanim kapacitetima za nadzor tržišta i jasnijim pravilima za gospodarske subjekte u lancu opskrbe, to će pomoći u uklanjanju prepreka slobodnom kretanju na unutarnjem tržištu. Naposljetku, u revidiranoj uredbi ponudit će se digitalna rješenja za smanjenje administrativnog opterećenja, posebno za MSP-ove, uključujući bazu podataka o građevnim proizvodima i putovnicu za digitalne proizvode.

 

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

Pitanja i odgovori o inicijativi za održive proizvode

Informativni članak o inicijativi za održive proizvode

Pitanja i odgovori o strategiji za tekstil

Informativni članak o strategiji za tekstil

Pitanja i odgovori o građevinskim materijalima

Informativni članak o građevinskim materijalima

Priopćenje za medije o osnaživanju položaja potrošača

Informativni članak o osnaživanju položaja potrošača

Krovna komunikacija za održive proizvode kao standard u EU-u

Prijedlog uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode

Plan rada za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti za razdoblje 2022. – 2024.

Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode

Anketa o putu tranzicije za ekosustav tekstilnih proizvoda

Scenariji za zajedničko oblikovanje puta tranzicije prema otpornijem, održivijem i digitalnom ekosustavu tekstilnih proizvoda

Internetska stranica strategije za održive tekstilne proizvode

Prijedlog revizije Uredbe o građevnim proizvodima

vrh stranice