Zajednička poljoprivredna politika i zajednička ribarstvena politika - objedinjena informacija

Taj prijedlog uključuje novi instrument za oporavak pod nazivom Next Generation EU (EU sljedeće generacije), koji je dio poboljšanog dugoročnog proračuna EU-a. U tom kontekstu Komisija predlaže povećanje sredstava dostupnih za potporu poljoprivrednicima, ruralnim područjima i sektoru ribarstva u oporavku i provedbi europskog zelenog plana, a posebno strategije „od polja do stola” i strategije za biološku raznolikost.

Financiranje zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u razdoblju 2021.–2027.

Komisija u okviru instrumenta Next Generation EU predlaže povećanje proračunskih sredstava za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za 15 milijardi EUR (16,5 milijardi EUR u tekućim cijenama) radi potpore ruralnim područjima u provedbi strukturnih promjena koje su potrebne u skladu s europskim zelenim planom. Ruralna područja imat će ključnu ulogu u ostvarivanju zelene tranzicije. To povećanje sredstava pomoći će im i da ostvare ambiciozne ciljeve u području klime i okoliša u okviru strategije za biološku raznolikost i strategije „od polja do stola”, koje su nedavno utvrđene.

U poboljšanom dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2021.–2027. sredstva ZPP-ova Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) povećat će se za 4 milijarde EUR (4,5 milijarde EUR u tekućim cijenama), a sredstva Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za 5 milijardi EUR (5,6 milijardi EUR u tekućim cijenama). Osim toga, Komisija je predložila da se proračun programa Obzor Europa poveća na 94,4 milijarde EUR kako bi se povećala europska potpora aktivnostima istraživanja i inovacija u području zdravlja i klime.

U svojem revidiranom prijedlogu VFO-a predstavljenom 27. svibnja 2020. Komisija predlaže da se zajednička poljoprivredna politika (ZPP) financira ukupnim sredstvima u iznosu od 348,3 milijarde EUR u stalnim cijenama (391,4 milijarde EUR u tekućim cijenama). Taj je ukupni iznos zbroj iznosa od 258,3 milijarde EUR (290,7 milijardi EUR u tekućim cijenama) za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP – izravna plaćanja i rashodi povezani s tržištem) i 90 milijardi EUR (100,7 milijardi EUR u tekućim cijenama) za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR).

Kao što je navedeno u Komisijinu prijedlogu budućeg ZPP-a iz 2018., države članice imat će mogućnost prijenosa sredstava koja su im dodijeljena za ZPP između izravnih plaćanja i ruralnog razvoja, i to do iznosa od 15 %. To će im omogućiti da bolje prilagode politiku prioritetima svojeg poljoprivrednog sektora. 

Komisija je 2018. za ZPP predložila proračun od 365 milijardi EUR u tekućim cijenama, od čega 286,2 milijarde EUR za EFJP i oko 78,8 milijardi EUR za EPFRR. Kao trenutačni polazni iznos upotrebljava se iznos dodijeljenih sredstava u okviru ZPP-a za 2020. za EU-27 (odnosno bez iznosa za Ujedinjenu Kraljevinu) koja se množe sa sedam za sljedećih sedam godina proračunskog okvira. Na taj način dobiva se polazni iznos od 382,5 milijardi EUR.

Revidirani prijedlog VFO-a za ZPP iznosi 391,4 milijarde EUR u tekućim cijenama i stoga predstavlja povećanje od 7 % u odnosu na prijedlog iz 2018. u iznosu od 365 milijardi EUR i povećanje od 2 % u odnosu na polazni iznos (tj. zadržavanje dodijeljenih sredstava za EU-27 za 2020. na trenutačnoj razini u razdoblju 2021.–2027.). To u cijenama iz 2018. iznosi 348,3 milijarde EUR, što također predstavlja povećanje od 7 % u odnosu na prijedlog iz 2018. s iznosom od 324,3 milijarde EUR i povećanje od 2 % u odnosu na osnovni scenarij (tj. zadržavanje dodijeljenih sredstava za EU-27 za 2020. na trenutačnoj razini tijekom razdoblja 2021.–2027.).

Ti su iznosi radi transparentnosti u prošlotjednoj komunikaciji o VFO-u navedeni u tekućim cijenama i u cijenama iz 2018.

Pregled predloženih sredstava za ZPP za razdoblje 2021.–2027.

• Više informacija o financiranju ZPP-a potražite ovdje.
• Proračun EU-a: ZPP nakon 2020., informativni pregled i informativni članak [1. lipnja 2018.]

Fleksibilnost među stupovima ZPP-a

Kao što je navedeno u Komisijinu prijedlogu budućeg ZPP-a iz 2018., države članice imat će mogućnost prijenosa sredstava koja su im dodijeljena za ZPP između izravnih plaćanja i ruralnog razvoja, i to do iznosa od 15 %. To će im omogućiti da bolje prilagode politiku prioritetima svojeg poljoprivrednog sektora i bolje ostvare ambicije iz zelenog plana.

Stope sufinanciranja za ruralni razvoj

Stope sufinanciranja za ruralni razvoj u revidiranom prijedlogu jednake su onima koje su predložene u svibnju 2018.: 70 % za slabije razvijene regije, POSEI i egejske otoke; 43 % za druge regije; 65 % za poljoprivredno-okolišnu potporu; 80 % za određene potpore ruralnom razvoju (npr. u okviru programa LEADER); 100 % za iznose prenesene iz izravnih plaćanja.

Korištenje sredstva u okviru instrumenta Next Generation EU

Ruralna područja imat će ključnu ulogu u provedbi zelene tranzicije i ostvarivanju ambicioznih europskih ciljeva u području klime i okoliša. Komisija predlaže da se u okviru instrumenta Next Generation EU proračun za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj poveća za 15 milijardi EUR kako bi se poljoprivrednicima i ruralnim područjima pružila potpora za strukturne promjene koje su potrebne radi provedbe europskog zelenog plana, a posebno kako bi se pridonijelo ostvarivanju ambicioznih ciljeva strategije za biološku raznolikost i strategije „od polja do stola”, koje su nedavno utvrđene.

Ključnu ulogu u toj tranziciji imat će strateški planovi u okviru ZPP-a. U svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a države članice morat će navesti kako namjeravaju ostvariti te raznovrsne ciljeve, uključujući gospodarski oporavak, i osigurati da njihovi poljoprivrednici ispunjavaju sve zahtjeve u pogledu okoliša i klime. Navest će i kako će se koristiti sredstvima iz obaju stupova ZPP-a za podupiranje svoje strategije. Utvrdit će se ciljne vrijednosti koje će se ocjenjivati svake godine kako bi se provjerio napredak. Za više informacija vidi: Usklađenost reforme ZPP-a s ambicijama iz zelenog plana.

Usklađenost reforme ZPP-a s ambicijama iz zelenog plana

Dodjela sredstva ZPP-a po državama članicama

1. Za prvi stup zajedničke poljoprivredne politike u Komisijinu prijedlogu VFO-a navedeni su godišnji iznosi financiranja koji će biti na raspolaganju. Ti će se iznosi prvenstveno iskoristiti za izravna plaćanja poljoprivrednicima, uključujući programe za ekologiju, te za rashode povezane s tržištem kao što su nacionalni programi potpore za vino, potpora organizacijama proizvođača u sektoru voća i povrća, programi u školama, potpora najudaljenijim regijama i manjim egejskim otocima, poljoprivredne informacije itd.
2. Za drugi stup zajedničke poljoprivredne politike paketom VFO-a utvrđeni su godišnji raspoloživi iznosi. U okviru instrumenta Next Generation EU državama članicama dodijelit će se dodatnih 15 milijardi EUR za ruralna područja za razdoblje od 2022. do 2024., i to razmjerno sredstvima za ruralni razvoj predloženima u 2018.

Usklađenost reforme ZPP-a sa zelenim planom

Europski parlament zatražio je od Komisije da ocijeni doprinos ZPP-a (prijedlog iz 2018.) europskom zelenom planu. Komisija je svoju ocjenu objavila 20. svibnja (zajedno sa strategijom „od polja do stola” i strategijom za biološku raznolikost). Zaključila je sljedeće:

• Komisijin prijedlog reforme ZPP-a u skladu je sa zelenim planom i povezanim strategijama kao što su strategija „od polja do stola” i strategija za biološku raznolikost. Njime se mogu ostvariti ambicije iz zelenog plana.
• Međutim, mogućnost da se s pomoću budućeg ZPP-a ostvare ambicije iz zelenog plana ovisi o različitim aspektima, od odgovarajućeg dijela proračuna EU-a namijenjenog svakom stupu ZPP-a do ključnih odredbi prijedloga Komisije koje treba zadržati u završnoj verziji zakonodavstva o ZPP-u koju usuglašavaju Vijeće i Europski parlament. To se posebno odnosi na:
• odgovarajuće načelo „bez nazadovanja” kojim se države članice obvezuju da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a povećaju dosadašnje ambicije kad je riječ o ciljevima u području okoliša i klime;
• ambiciozan sustav uvjetovanosti kojim se zadržavaju ključni standardi (posebno za plodored, pokrov tla, održavanje trajnih travnjaka, poljoprivredno zemljište namijenjeno za neproizvodna područja ili obilježja);
• obvezne programe za ekologiju;
• namjensku potrošnju za okoliš i klimu u iznosu od 30 % proračuna za ruralni razvoj za svaki strateški plan u okviru ZPP-a, isključujući plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima, te namjensko izdvajanje sektorskih intervencija;
• zahtjeve u pogledu prikupljanja podataka i zajednički pristup politika u vezi s podacima;
• odredbe za poboljšanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom.
• Određenim poboljšanjima završne verzije zakonodavstva o ZPP-u uklonili bi se utvrđeni nedostaci i stvorilo jače uporište za ostvarivanje ambicija iz zelenog plana. To obuhvaća:
• minimalnu namjensku potrošnju za programe za ekologiju i dodatne informacije o poljoprivrednim praksama za koje bi se mogla pružiti potpora u okviru programa za ekologiju;
• uključivanje u ZPP relevantnih elemenata zakonodavstva o dobrobiti životinja i antimikrobnoj otpornosti, kao što je to slučaj s Prilogom XI.

Tim će se zaključcima Europska komisija voditi tijekom budućih pregovora o ZPP-u s Europskim parlamentom i Vijećem.

Stanje pregovora o ZPP-u?

Komisijini prijedlozi o ZPP-u u zakonodavnom su postupku koji provode suzakonodavci (Europski parlament i Vijeće). Važno je da se taj postupak dovrši čim prije kako bi se poljoprivrednicima i nacionalnim upravama pružila jasnoća i sigurnost.

Novi prijedlog Komisije za financiranje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) u razdoblju 2021.–2027.?

U poboljšanom dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2021.–2027. sredstva namijenjena Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) povećat će se za 500 milijuna EUR kako bi se pojačala otpornost sektora ribarstva i osiguralo potrebno financiranje za upravljanje krizama. Riječ je o povećanju višem od 8 % u odnosu na početni prijedlog proračuna za EFPR iz 2018.

Cjelokupnim financiranjem u okviru EFPR-a nastavit će se promicati ostvarivanje gospodarskih, socijalnih i okolišnih ciljeva zajedničke ribarstvene politike. Postizanje održivog ribarstva ulaganje je u otpornost sektora u EU-u i u budućnost zaposlenih u tom sektoru.

EFPR će i dalje doprinositi ciljevima europskog zelenog plana, uključujući strategiju za biološku raznolikost do 2030. i strategiju „od polja do stola”.

Nakon donošenja EFPR-a za sljedeće financijsko programsko razdoblje dodatna sredstva usmjerit će se u programe EFPR-a država članica u skladu s ciljevima plana oporavka, kojim se želi na održiv način popraviti kratkoročna šteta nastala zbog krize. Dodatnim financiranjem trebala bi se povećati otpornost sektora ribarstva i akvakulture te osigurati potrebna sredstva za upravljanje krizama, a tome bi trebalo doprinijeti i postizanje održivijeg ribarstva.

Ciljevi budućeg EFPR-a

U skladu s načelima zajedničke ribarstvene politike ciljevi EFPR-a za razdoblje 2027.–2021. i dalje će biti:

• osigurati održivo upravljanje ribljim stokovima i smanjiti negativne učinke ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav;
• osigurati uvjete za gospodarski održiv i konkurentan sektor ribarstva i akvakulture te time doprinijeti sigurnosti opskrbe hranom u Uniji;
• doprinijeti osiguravanju primjerenog životnog standarda osoba koje ovise o ribolovnim aktivnostima, a posebno artizanalnom ribolovu;
• promicati aktivnosti priobalnog ribolova;
• poboljšati vrijednosni lanac i kvalitetu proizvoda ribarstva i akvakulture;
• uzimati u obzir interese potrošača i proizvođača;
• omogućiti rast održivog plavoga gospodarstva i poticati prosperitetne obalne zajednice;
•  jačati međunarodno upravljanje oceanima i jamčiti sigurna i čista mora i oceane kojima se održivo upravlja.

Funkcioniranje EFPR-a

Fond se koristi za sufinanciranje projekata, zajedno s državnim sredstvima. Svakoj državi članici dodjeljuje se dio ukupnog proračuna fonda na temelju veličine njezine ribarske industrije. Svaka država članica zatim sastavlja program u kojem navodi kako namjerava potrošiti novac. Nakon što Komisija odobri taj program, nacionalna tijela odlučuju koji će se projekti financirati. Nacionalna tijela i Komisija zajednički su odgovorni za provedbu programa.

Stanje pregovora o EFPR-u

Komisijin prijedlog o EFPR-u u zakonodavnom je postupku koji provode suzakonodavci (Europski parlament i Vijeće). U tijeku su trijalozi koji su započeli krajem 2019. Važno je da se taj postupak dovrši čim prije kako bi se ribarima, sektoru akvakulture i nacionalnim upravama pružila jasnoća i sigurnost.