EK: Izvješće o konvergenciji za 2020. - ocjenjuje se napredak država članica u ispunjenju uvjeta za ulazak u europodručje

Izvješća o konvergenciji sastavljaju se svake dvije godine, neovisno o eventualnim tekućim postupcima pridruživanja europodručju.

Pristupanje europodručju otvoreni je postupak koji se odvija u skladu s pravilima. Izvješće se temelji na konvergencijskim kriterijima, koji se ponekad nazivaju „kriteriji iz Maastrichta” i koji su navedeni u članku 140. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Konvergencijski kriteriji uključuju stabilnost cijena, uredne javne financije, stabilnost deviznog tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Provjerava se i usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravilima ekonomske i monetarne unije (EMU).

U izvješću se zaključuje sljedeće:

• Hrvatska i Švedska ispunjavaju kriterij stabilnosti cijena.
• Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska i Švedska ispunjavaju kriterij javnih financija.
• Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska i Švedska ispunjavaju kriterij dugoročnih kamatnih stopa.
• Nijedna država članica ne ispunjava kriterij deviznog tečaja jer nijedna od njih ne sudjeluje u tečajnom mehanizmu (ERM II): prije uvođenja eura potrebne su najmanje dvije godine sudjelovanja u tom mehanizmu, bez ozbiljnijih napetosti.

Hrvatska i Švedska ispunjavaju sve kriterije ekonomske konvergencije, ali iz prethodno navedenog razloga ne ispunjavaju kriterij deviznog tečaja.

Uz ocjenu formalnih uvjeta za pristupanje europodručju u izvješću se zaključuje da nacionalno zakonodavstvo svih predmetnih država članica, osim Hrvatske, nije u potpunosti u skladu s pravilima ekonomske i monetarne unije.

Komisija je provjerila i dodatne čimbenike iz Ugovora koje bi trebalo uzeti u obzir u ocjeni održivosti konvergencije. Tom je analizom utvrđeno da su države članice izvan europodručja općenito dobro gospodarski i financijski integrirane u Uniju. No u nekima od njih postoje makroekonomske slabosti i/ili izazovi u pogledu poslovnog okruženja i institucionalnog okvira.

Utjecaj pandemije koronavirusa na rezultate izvješća ograničen je jer se većina podataka korištenih u izvješću odnosi na razdoblje prije izbijanja krize, kako je propisano strogo definiranom metodologijom iz Ugovora. Komisija je u svojoj proljetnoj gospodarskoj prognozi 2020. i naknadnom prijedlogu preporuka za sve države članice iznijela početnu ocjenu posljedica pandemije na kojoj se temelje elementi ovog izvješća o izgledima za budućnost.

Kontekst

Vijeće EU-a na temelju Komisijina izvješća o konvergenciji donosi odluku o tome ispunjava li određena država članica uvjete za ulazak u europodručje.

Komisijino izvješće o konvergenciji i ESB-ovo izvješće o konvergenciji dva su zasebna izvješća, ali se objavljuju istodobno.

Ta se izvješća sastavljaju svake dvije godine ili kad određena država članica posebno zatraži ocjenu svoje spremnosti za pridruživanje europodručju, kao što je to 2013. učinila Latvija.

Sve države članice osim Danske imaju pravnu obvezu pridružiti se europodručju. Danska je od toga izuzeta Ugovorom iz Maastrichta te stoga nije obuhvaćena tim izvješćem.

Dodatne informacije moguće je pronaći na poveznici:

Izvješće Europske komisije o konvergenciji za 2020.