Vijesti

Izmjene Zakona o minimalnoj plaći, usvojene u Hrvatskom saboru i objavljene u NN, kojima se unatoč nastavku izrazito negativnih trendova u domaćem gospodarstvu minimalna plaća ove godine povećava za 170 kuna odnosno za 6 posto, Hrvatska udruga poslodavaca ocjenjuje posve neprimjerenima situaciji u gospodarstvu i štetnima za značajan dio domaćeg gospodarstva, posebno prerađivačku industriju i graditeljstvo.

Ovo je treće podizanje iznosa minimalne plaće od početka krize, pa je od 2008. godine minimalna plaća unatoč kontinuiranom padu gospodarske aktivnosti nominalno porasla za više od 22 posto. Pokazuju to podaci koje je Vlada prezentirala kao podlogu za usvajanje prijedloga Zakona – 1. srpnja 2008. godine je minimalna plaća povećana s dotadašnjih 2.441 kuna na 2.747 kuna, od lipnja 2009. godine taj iznos je podignut na 2.814 kuna, a sada se on penje na 2.984,78 kuna. Tako brz rast minimalne plaće u teškim gospodarskim uvjetima djeluje kao nepremostivo opterećenje domaćem gospodarstvu, i to njegovom najranjivijem dijelu.

Hrvatska udruga poslodavaca podnijela je 11. rujna Ustavnom sudu Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak s Ustavom RH.

Prema mišljenju poslodavaca, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na
dohodak koji je stupio na snagu 1. ožujka 2012. godine, nije sukladan s Ustavom RH u
formalnom i materijalnom smislu. Donošenjem ovog Zakona došlo je do povrede
instituta zabrane retroaktivnosti, kao i drugih prava i vrednota zajamčenih Ustavom RH.

Nepovoljna investicijska klima predstavlja već duže vrijeme „uteg“ gospodarskom razvoju. Ono što se nameće kao glavni problem u osiguranju poduzetničke klime zasigurno je pravna nesigurnost prilikom investiranja, u jednakoj mjeri stranim i domaćim investitorima. U prilog tome govori slučaj investicijskog projekta o kojem će se odlučivati na referendumskom izjašnjavanju čime se dodatno povećava neizvjesnost investicijskih projekata. Ovaj pojedinačni slučaj zasigurno je presedan, no nikako ne bi smio postati praksa.

Investitori u želji da realiziraju svoje projekte moraju izrijekom poštivati i slijediti zakonom propisanu proceduru te uvažavati konačna, temeljem zakona donesena rješenja, no jednako tako, svim investitorima koji poštuju zakonske procedure i rješenja nužno je omogućiti realizaciju investicije.

Nacionalni ICT tjedan, inicijativa je kojom Hrvatska nastoji dati svoj prilog Velikoj koaliciji za digitalna radna mjesta (Grand Coalition for Digital Jobs) koju organizira Europska komisija. Udruživanje predstavnika tvrtki, akademske zajednice, nacionalnih vlada i udruga jest rješavanje rastućeg problema za koji se očekuje da će eskalirati već za dvije godine i izazvati nedostatak od čak 900.000 ICT profesionalaca u EU.

„Slične teme dotakli smo se u sklopu prošlogodišnje manifestacije eSkills Week 2012, međutim od tada je Europska komisija povećala procjene nedostatka IT profesionalaca za gotovo 30 posto! U proteklim godinama je obrazovni sustav 'izbacivao' oko 1.400 IT inženjera i statistički je udio IT stručnjaka u ukupnom broju diplomiranih studenata u Hrvatskoj polagano rastao, što je rijedak slučaj u Europi. Međutim, još uvijek nemamo dovoljno ljudi za tržište rada, a koje će se i još dodatno promijeniti nakon ulaska u EU.“, izjavio je na otvorenju Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra i jedan od pokretača ove inicijative.