Vijesti

Nikada mi nije bilo teže govoriti na ovakvom skupu poduzetnika, rekao je uvodno predsjednik HUP-Udruge malih poduzetnika Petar Lovrić na tradicionalnom Radnom ručku s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvoja i fondova EU Brankom Grčićem. Svoju je izjavu potkrijepio činjenicama kako se poduzetnike posljednjih mjesec dana napada kako su oni krivi za krizu te u konačnici izostanak rasta hrvatskoga gospodarstva. Rekao je kako mu se čini da ima dojam da poduzetnici rade s dvije Vlade, jedna je ona koja cijene poduzetnike i s njima dobro komunicira, te druge koja ih samo kritizira.

Tvrke nisu socijalne ustanove, ne možemo otvarati nova radna mjesta bez stvaranja preduvjeta za to, a to je stvaranje novih poslova, pravna sigurnost i odgovarajuća porezna politika, a ne porezna represija – napomenuo je Petar Lovrić.

Direktorica HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika Anny Brusić također je u svom obraćanju naglasila kako su poduzetnici součeni s učestalim kritikama na privatni sektor, kao onom koji je zakazao u naporima za prekidom nepovoljnih gospodarskih trendova, odnosno da ne investira dovoljno.

Rekla je i to kako cijela Europa ulaže napore da generator rasta bude privatni sektor, a zemlje u tranziciji su navikle da imaju stranih investicija, a ne samo domaćih ulagača. Napomenula je i kako je u Hrvatskoj velik dio privatnog sektora insolventan i ne zna kome bi prodao svoj proizvod.

Hrvatska udruga poslodavaca smatra kako je neprihvatljiva lakoća kojom je izostala odgovornost predsjednika Hrvatske gospodarske komore zbog sumnji da se novac koji poslodavci moraju izdvajati za članarine HGK zloupotrebljavao.

Zabrinuti su da su iz komore odlazile tako velike svote novca te da vodstvo komore, kako tvrdi, s time nije bilo upoznato, a još više su šokirani da HGK tek danas najavljuje da će se odsad ponašati odgovorno. Ako je nestanak 32 milijuna kuna mogao proći nezamijećeno onda je očito da su članarine previsoke i da ima prostora za njihovo značajno smanjenje, ako se već ne ukidaju. Poslodavci su zbog sumnji o spoznaji izvlačenja novca iz HGK tim više ogorčeni i šokirani budući već godinama upozoravaju kako članstvo treba biti dobrovoljno, a nikako nametnuto. Osim toga, treba se preispitati i sama uloga HGK te postaviti njezini stvarni ciljevi.

U organizaciji Regionalnog ureda Međunarodne organizacije rada iz Budimpešte, ove godine održan je u Budvi simpozij za poslodavačke udruge regije na temu: „Podržavajuće okruženje za održiva poduzeća – glavne prepreke i njihova rješenja“. Sudjelovali su predstavnici Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE) te predstavnici poslodavačkih udruga Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije.

Skupu se uvodno obratio Glavni tajnik Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE), Brent Wilton, koji je u izlaganju naglasio važnost koordiniranog djelovanja poslodavačkih organizacija na globalnom planu, ali i povezivanje s onim međunarodnim institucijama koje mogu doprinijeti promoviranju interesa poslodavačkih organizacija, kao što je npr. Svjetska banka. On također smatra kako je u vrijeme krize od iznimne važnosti zadržati kvalificirane radnike u zemlji, jer negativni primjeri država kojima to nije pošlo za rukom (Italija, Grčka, Portugal) pokazuju da to utječe na brzinu oporavka njihovih gospodarstava. Obraćajući se izravno nazočnim predstavnicima poslodavačkih organizacija regije, upozorio ih je kako si više ne mogu dopustiti nekonkurentnost, a kao primjer konkurentnih gospodarstava među manjim državama naveo je primjere Novog Zelanda i Singapura. Izlaganje je zaključio tvrdnjom kako se pokazalo da su gospodarstva usmjerena na proizvodnju lakše prebrodila krizu od onih usmjerenih na usluge.

Transnacionalni program Mediteran (MED) promiče razmjenu iskustava i znanja te poboljšanje javnih politika između nacionalnih, regionalnih, lokalnih i drugih dionika na odgovarajućoj teritorijalnoj razini.
Uključuje 57 regija iz 10 država članica Europske unije (Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Malta, Portugal, Slovenija, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo) i triju država kandidatkinja za članstvo (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora).
Republika Hrvatska u Program je uključena cijelim svojim teritorijem. Program se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj (engl. European Regional Development Fund (ERDF) i Instrumenta za pretpristupnu pomoć (engl. Instrument for Pre-Accession (IPA).

Program 2007-2013 financira projekte u sljedećim prioritetima i mjerama:
1. Jačanje inovacijskog kapaciteta (mjere: Širenje inovativnih tehnologija te znanja i iskustva, Jačanje strateške suradnje između aktera gospodarskog razvoja i tijela javne vlasti);
2. Zaštita okoliša i promicanje održivog teritorijalnog razvoja (Zaštita i unaprjeđenje prirodnih bogatstava i baštine, Promicanje energija iz obnovljivih izvora i poboljšanje energetske učinkovitosti, Sprječavanje pomorskih rizika i jačanje pomorske sigurnosti, Sprječavanje i suzbijanje prirodnih rizika);
3. Poboljšanje pokretljivosti i teritorijalne pristupačnosti (Povećanje pomorske pristupačnosti i prometnih kapaciteta kroz multimodalnost i intermodalnost, Podrška korištenju informacijske tehnologije u cilju bolje pristupačnosti i teritorijalne suradnje);
4. Promicanje policentričnog i integriranog razvoja područja Mediterana (Koordinacija razvojnih politika i usavršavanje teritorijalnog upravljanja, Jačanje identiteta i unaprjeđenje kulturnih bogatstava u cilju bolje integracije područja Mediterana).