Vijeće odobrilo zakonodavni paket za koheziju u iznosu od 330 milijardi eura

03.03.2021.

EU stavlja na raspolaganje više od 330 milijardi eura za regionalne i lokalne projekte u razdoblju 2021. – 2027. u okviru strukturnih fondova kako bi se smanjile gospodarske nejednakosti i potaknuo oporavak od pandemije. Veleposlanici država članica pri EU-u odobrili su danas (3.3. 2021.) pravne tekstove kojima se uređuju financijska sredstva koja iznose gotovo trećinu sedmogodišnjeg proračuna EU-a i time potvrdili politički dogovor postignut s Europskim parlamentom.

Kohezijska politika okosnica je europske solidarnosti jer ljudi osjećaju njezine učinke na terenu. Od nje imaju koristi regije, radnici i poduzeća. Zakonodavnim paketom za novo programsko razdoblje poduprijet će se oporavak EU-a te zelena i digitalna tranzicija.

Novi prioriteti ulaganja

Paketom kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. predviđena su višegodišnja ulaganja, pri čemu je većina sredstava namijenjena manje razvijenim zemljama i regijama kako bi se poticala socijalna, gospodarska i teritorijalna kohezija diljem EU-a. U aktualnoj krizi to neće samo ublažiti dugoročne socijalne i gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19 nego će i pomoći funkcioniranju jedinstvenog tržišta.

Suzakonodavci su postigli dogovor o pet novih ciljeva politike koji odražavaju glavne prioritete EU-a, a to su:

  • konkurentnija i pametnija Europa
  • zelenija, otporna Europa koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika
  • povezanija Europa
  • uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava
  • Europa bliža građanima.

 Projekti koji se financiraju iz fondova obuhvaćaju prometnu infrastrukturu, bolnice i zdravstvenu skrb, čistu energiju, gospodarenje vodama, održivi urbani razvoj, istraživanja, inovacije i digitalizaciju, programe zapošljavanja, socijalnu uključenost, obrazovanje i osposobljavanje.

Pojednostavnjenje i učinkovitost

Novim se zakonodavstvom pojednostavnjuju pravila, smanjuje birokracija i osigurava učinkovitija potrošnja sredstava.

Važno je napomenuti da je povezano s europskim semestrom, okvirom za koordinaciju ekonomskih politika unutar kojeg se donose preporuke za strukturne reforme na nacionalnoj razini. Time će se države članice usmjeriti prema najboljim načinima ulaganja sredstava iz fondova kako bi se ostvario snažniji učinak na regionalnoj i lokalnoj razini.

Osim toga, pristup kohezijskim sredstvima uvjetovan je poštovanjem Povelje EU-a o temeljnim pravima i Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

Nacrtom zakonodavstva predviđa se i učinkovito praćenje tržišta javne nabave, kao i veća transparentnost, a države članice pritom pružaju detaljnije informacije o primateljima financijskih sredstava.

Djelovanje u području klime

Sveukupno, oko 30 % strukturnih fondova doprinijet će dekarbonizaciji gospodarstva, a svakom će obliku ulagačke aktivnosti biti dodijeljen specifični koeficijent za klimu. Projektima bi se također trebalo poštovati načelo "nečinjenja znatne štete”, u skladu s ciljevima EU-a u području okoliša.

Odgovor na krizu

Kohezijska politika u 2020. pokazala se ključnom za hitan odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. Izmjenom postojećih pravila na raspolaganje državama članicama brzo su stavljena likvidna sredstva iz neiskorištenih dodjela, uz fleksibilnost da se troše ondje gdje su najpotrebnija. Na temelju tog iskustva dodana je nova odredba za privremenu upotrebu sredstava kao odgovor na buduće hitne situacije.

Daljnji koraci

Očekuje se da će Europski parlament u ožujku potvrditi politički dogovor.

Iako će nacrti uredaba najvjerojatnije stupiti na snagu u lipnju nakon pravno-lingvističke revizije, dodjele državama članicama proizvode učinke od 1. siječnja 2021.

 Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

vrh stranice