03.03.2021.
Komisija
je predana osiguravanju koordiniranog i dosljednog odgovora politike na
trenutačnu krizu. Za to su potrebne vjerodostojne fiskalne politike kojima se
rješavaju kratkoročne posljedice pandemije koronavirusa i podupire oporavak, a
da se pritom ne ugrožava fiskalna održivost u srednjoročnom razdoblju.
Komunikacijom se nastoje poduprijeti ti ciljevi.
Smjernice
za koordinirane fiskalne politike
Koordinacija
nacionalnih fiskalnih politika ključna je za potporu gospodarskom oporavku. U
Komunikaciji se navodi da bi fiskalna politika trebala ostati fleksibilna i
prilagoditi se razvoju situacije. Upozorava se da nije primjereno preuranjeno
povlačiti fiskalnu potporu, koju bi trebalo zadržati ove i sljedeće godine.
Komunikacijom se predviđa da bi se nakon smanjenja zdravstvenih rizika fiskalne
mjere postupno trebale pretvoriti u ciljanije mjere usmjerene na budućnost
kojima se promiče otporan i održiv oporavak te da bi se fiskalnim politikama
trebao uzeti u obzir učinak Mehanizma za oporavak i otpornost. Naposljetku, u
fiskalnim politikama trebalo bi uzeti u obzir snagu oporavka i razmatranja o
fiskalnoj održivosti.
Te
će smjernice državama članicama olakšati pripremu programâ
stabilnosti i konvergencije, koji bi se Komisiji trebali predstaviti u
travnju 2021. Smjernice će biti detaljnije opisane u Komisijinu proljetnom
paketu europskog semestra.
Razmatranja
o deaktivaciji ili kontinuiranoj primjeni opće klauzule o odstupanju
Komisija
je u ožujku 2020. predložila aktivaciju opće klauzule o odstupanju kao dio
strategije za brz, odlučan i koordiniran odgovor na pandemiju koronavirusa.
Time je državama članicama omogućeno poduzimanje mjera za primjereno rješavanje
krize uz odstupanje od proračunskih zahtjeva koji bi se inače primjenjivali u
europskom fiskalnom okviru.
U
Komunikaciji se utvrđuju razmatranja Komisije o tome kako bi trebalo donijeti
buduću odluku o deaktivaciji klauzule ili njezinoj kontinuiranoj primjeni za
2022. Komisija smatra da bi odluku trebalo donijeti nakon opće ocjene stanja
gospodarstva na temelju kvantitativnih kriterija. Ključni kvantitativni
kriterij za Komisiju pri izradi opće ocjene radi deaktivacije ili kontinuirane
primjene opće klauzule o odstupanju bila bi razina gospodarske aktivnosti u
EU-u ili europodručju u usporedbi s razinama prije krize (kraj 2019.). S
obzirom na to, trenutačni preliminarni pokazatelji upućuju na nastavak primjene
opće klauzule o odstupanju 2022. i njezinu deaktivaciju u 2023.
Nakon
dijaloga Vijeća i Komisije, Komisija će ocijeniti deaktivaciju ili nastavak
primjene opće klauzule o odstupanju na temelju proljetne prognoze 2021. koja će
biti objavljena u prvoj polovini svibnja.
Nakon
deaktivacije opće klauzule o odstupanju, situacije u pojedinim državama
članicama i dalje će se uzimati u obzir. Ako se država članica ne vrati na
razinu gospodarske aktivnosti prije krize, u potpunosti će se iskoristiti sve
fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, posebno pri predlaganju
smjernica za fiskalnu politiku.
Optimalno
iskorištavanje Mehanizma za oporavak i otpornost
U
Komunikaciji se navode neke opće naznake o fiskalnoj politici država članica u
2022. i u srednjoročnom razdoblju, uključujući povezanost sa sredstvima iz Mehanizma
za oporavak i otpornost. Mehanizam će biti ključna pomoć Europi u ublažavanju
gospodarskih i društvenih posljedica pandemije. Pomoći će u povećavanju
otpornosti gospodarstava i društava EU-a te osigurati zelenu i digitalnu
tranziciju.
U
okviru Mehanizma, državama članicama na raspolaganje će se staviti 312,5
milijardi EUR bespovratnih sredstava i do 360 milijardi EUR u zajmovima za
potporu provedbi reformi i ulaganja. Time će se osigurati znatan fiskalni
poticaj i pomoći ublažiti rizik od razlika u europodručju i EU-u.
Primjena
Mehanizma za oporavak i otpornost također će imati važne posljedice za
nacionalne fiskalne politike. Rashodi koji se financiraju bespovratnim
sredstvima iz Mehanizma osigurat će znatan poticaj gospodarstvu u narednim
godinama, bez povećanja nacionalnih deficita i duga. Potaknut će države članice
i da poboljšaju fiskalne politike koje pogoduju rastu. Javna ulaganja koja se
financiraju bespovratnim sredstvima Mehanizma trebala bi se nadodati na
postojeće razine javih ulaganja. Mehanizam će pridonijeti oporavku i potaknuti
potencijalni rast samo ako se iz njega financiraju dodatna produktivna i
visokokvalitetna ulaganja, posebno u kombinaciji sa strukturnim reformama, u
skladu s preporukama po državama članicama.
Države
članice trebale bi na najbolji mogući način iskoristiti jedinstvenu priliku
koju pruža Mehanizam kako bi poduprle gospodarski oporavak, potaknule veći
potencijalni rast i poboljšale svoje temeljne fiskalne položaje u srednjoročnom
i dugoročnom razdoblju.
Javna
rasprava o okviru gospodarskog upravljanja
Kriza
uzrokovana pandemijom koronavirusa istaknula je značaj i razmjer mnogih izazova
o kojima je Komisija nastojala raspravljati i koje je nastojala riješiti u
javnoj raspravi o okviru gospodarskog upravljanja. Nova javna rasprava o tom
okviru omogućit će Komisiji da razmotri te izazove i izvuče pouke. U
Komunikaciji je potvrđena namjera Komisije da nakon oporavka ponovno pokrene
javnu raspravu o okviru gospodarskog upravljanja.
Više
informacija dostupno je na poveznicama:
Pitanja
i odgovori: Komisija
predstavlja smjernice za odgovor fiskalne politike na pandemiju koronavirusa
Komunikacija: Godina
dana od izbijanja bolesti COVID-19: odgovor fiskalne politike