Ciljevi strategije su kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima te znanost koja unapređuje svjetski fond znanja te pridonosi boljitku hrvatskog društva. Hrvatsko društvo mora imati koristi od svojih znanstvenika, rekao je Budak. Kao veću reformu spomenuo je produljenje osnovnog školovanja na 9 godina, a predložena bi promjena stupila na snagu 2018. godine. Prof. Budak rekao je i kako je plan smanjiti neracionalno trošenje u visokom obrazovanju i znanosti, stvoriti kompetitivna sveučilišta te povećati ulaganja privatnog sektora. Inače, na strategiji je radilo 30 stručnjaka, a javna rasprava trajat će do sredine studenoga ove godine. Na okruglom stolu o strategiji su govorili prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN, mr. sc. Mislav Balković, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju i dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo, Zoran Barac, direktor Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, Petar Lovrić, direktor HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, prof.dr.sc. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost, dr.sc. Vladimir Mrša, voditelj radne skupine za visoko obrazovanje te prof. dr. sc. Tomislav Filetin, voditelj RS za cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih. U zanimljivoj i konstuktivnoj raspravi otvoreno je mnogo tema, a istaknuto je kako je potrebno izgraditi učinkovite modele financiranja javnog obrazovanja promjenom fokusa s ustanova na studente i učenike te izgradnjom obrazovne odgovornosti. Potrebno je uvesti sustav subvencija, odnosno vouchera, smatraju poslodavci, kao pravedan oblik izjednačavanja uvjeta pristupa obrazovnim programima, bez obzira na to je li osnivač obrazovne ustanove privatni ili državni prije svega zbog izjednačavanja prava i obaveza poreznih obveznika i sveukupnog poticanja kvalitete, te stavljanja u funkciju društvenog i gospodarskog razvoja i obrazovnih resursa privatnih osnivača. -Zalažemo se za ravnopravnu tržišnu utkamicu, jer pitam se, po kojim to kriterijima i zašto privatne obrazovne ustanove moraju dokazivati svoju kvalitetu, a javne ne moraju. Novcima koji su prikupljeni za obrazovanje trebali bi jednako raspolagati i privatni i javni sektor – napomenuo je Petar Lovrić. Osim toga, poslodavci smatraju kako je nedostatak Stragtegije i taj da operativnim programima koji su upravo u razvoju nije omogućila podlogu jednakog pristupa i tretmana svih obrazovnih ustanova u dijelu vezanom uz financiranje iz EU fondova (ERDF), a isto je jedan od značajnijih doprinosa razvoju kvalitete. HUP kao odgovorni socijalni partner posebno ističe značaj i potrebu rješavanja ovih iznimno važnih pitanja. Uz to, ostaje i pitanje vezano uz većinu različitih strategija koje su u zadnjih nekoliko godina donosene u Hrvatskoj, a odnosi se na eventualni manjak implementacijskog kapaciteta, a potencijalno i političke volje za provedbu, tako da je upitno kako će ovaj dokument izgledati na kraju javne rasprave i hoće li na kraju biti provediv jer traži velika ulaganja u početku te promjenu stava zaposlenih u državnom obrazovnom sustavu.