NAP predviđa naime, da do 2020. godine neće biti povećanja potrošnje električne energije, što indirektno upućuje kako u idućih sedam godina nije predviđen niti gospodarski rast. S druge strane vremenski rok od dvije godine, na koliko je NAP donesen, nije dovoljan za razvoj velikih energetskih projekata bilo solara, bilo vjetra zbog potrebnih upravnih postupaka koji se moraju provesti (prostorni planovi, lokacijske i građevinske dozvole, ugovori o priključenju i slično). Investitori u OIE smatraju kako je važno stvoriti odgovarajuće pravne okvire koji bi bili prije svega sigurni za ulagače te jamčili dovoljan vremenski okvir za razvoj energetskih projekata. Koordinacija želi surađivati s Vladom na definiranju energetskog potencijala za područje Hrvatske te za svaki pojedini OIE. Uz primjenu tih saznanja sljedeći je korak redefiniranje strategije prostornog uređenja Hrvatske, prostornih planova višeg i nižeg reda te naročito preispitivanje razina zaštite uslijed prostorno planskih, ekoloških i drugih ograničenja. Uz to, smatraju kako novi Zakon o OIE mora regulirati i tržište zelenih certifikata kako bi proizvođači električne energije iz OIE mogli računati i na taj dodatni prihod. Inače, cilj Koordinacije obnovljivih izvora energije je pozicionirati područje obnovljivih izvora kao područje od strateškog i državnog interesa. O Koordinaciji obnovljivih izvora energije: Koordinacija obnovljivih izvora energije zastupa područje biomase, bioplina, vjetra, sunca, pametne mreže, geotermal, male hidroelektrane i energetsku učinkovitost. Članovi su predstavnici znanstveno-tehničkih institucija, developeri, investitori, ovlašteni konzultanti te projektanti i monteri. Koordinacija se zalaže za odgovarajući položaj obnovljivih izvora energije, poticajnu energetsku strategiju Hrvatske, ravnomjerni razvoj energetskih izvora bez preferencija u cilju energetske neovisnosti te ostvarivanja aktivne i stalne komunikacije sa Ministarstvom gospodarstva, Hrvatskom regulatornom agencijom i Hrvatskim operatorom tržišta energije.