Zamjenski potencijal za razvoj hrvatskog IT sektora generira se u ovom trenutku kroz društvene studije, npr. poslovne informatike i informacijskih sustava ili inženjerske studije matematike - kaže Balen te objašnjava razloge. - Javna sveučilišta nisu prilagodila nastavne programe bolonjskom sustavu i kao strateški cilj nisu postavila smanjenje vremena studiranja, uz povećanje kvalitete znanja prvostupnika. To je izvor nekonkurentnosti hrvatskog IT sektora i nepotrebnog opterećenja poreznih obveznika. U konkurentnim zemljama EU gotovo 70 posto mladin izlazi spremno na tržište rada već nakon tri godine studija - ističe Balen. Tvrdi da rješenje nisu veće upisne kvote, jer one bi, u današnjem sustavu u kojem više od 40 posto mladih ne završava STEM studije, dodatno potaknule neučinkovitost i rashode. U ICT-u u Hrvatskoj bi uskoro moglo raditi 50.000 ljudi, sad ih je 32.000 - Postoji jednostavno rješenje koje Vlada nije percipirala, koje bi moglo biti presudno za podizanje kvalitete i kompetitivnosti našeg obrazovnog sustava. Na akreditiranim IT studijima godišnje ostaje nepopunjeno 640 upisnih mjesta za koje Zakon o znanosti i visokom obrazovanju predviđa mogućnost financiranja. Riječ je o mjestima na visokim školama i veleučilištima koja se sama, u suradnji s roditeljima i tvrtkama, brinu o financiranju studenata, neovisno o državnom proračunu. Budući da su inženjeri računalstva stručnjaci koji se zapošljavaju iznimno brzo, jasno je da je za hrvatsko gospodarstvo i proračun ovo bolja investicija od mnogih projekata - kaže naš sugovornik. Na pitanje može li uvoz kadrova biti jedno od rješenja za problem nedostatka ICT stručnjaka, kaže da su neke tvrtke već izrazile interes za tim. Realan cilj - To ne bi trebala biti primarna mjera, ali dok i sami osjećamo brain drain od nekoliko tisuća IT stručnjaka godišnje, dok naši stručnjaci odlaze u inozemstvo i dok radimo na tome da mlade stimuliramo da odaberu karijeru u računalstvu ili STEM zanimanjima, zapošljavanje stranaca može biti dobra dodatna mjera. Kombinacijom svih mjera i strateškom orijentacijom prema ICT sektoru vjerujem da bismo mogli očekivati njegov rast s postojećih oko 32 tisuće radnih mjesta na znatno više. Zašto si ne bismo postavili neki realan cilj za sljedeće godine, poput, primjerice, 50.000 zaposlenih u sektoru - pita se Hrvoje Balen. Autor: Saša Paparella