U sklopu konferencije održan je okrugli stol na kojem se raspravljalo o tome kako dodatno zainteresirati djevojčice u ranoj dobi za STEM predmete te kako općenito podići kvalitetu kreativne i STEM edukacije te logičkog promišljanja kroz osnovnu i srednju školu, te kako promovirati važnost ulaganja u kontinuiranu edukaciju i obrazovanje žena. Diskusija se osvrnula i na važnost jačeg uključivanja žena u ove industrije, kao nedovoljno iskorištenog potencijala koji bi mogao potaknuti bolji i brži razvoj sektora te otkriti skriven potencijal koji u njima leži za razvoj ukupnog gospodarstva. Žene značajno mogu pridonijeti ukupnom razvoju poduzetništva, nacionalne ekonomije te dugoročno utjecati na promjene društvenih vrijednosti i društva u cjelini. Na samom početku konferencije, uzvanike je pozdravila predsjednica HUP-a, Gordana Deranja, koja je na konferenciji prisustvovala u dvostrukoj funkciji – onoj predsjednice HUP-a te kao izaslanica predsjednice RH, Kolinde Grabar-Kitarović. U uvodnom obraćanju naglasila je: „Nažalost i u kreativnim i digitalnim industrijama vidimo neravnotežu spolova kada se gledaju top pozicije. Žene su itekako dokazale da su tim industrijama uspješne, ali su i dalje na vrhu rijetka pojava. Da bi se stanje promijenilo promjene moraju podržati i muškarci koji su sada u poziciji da odlučuju o tome kome će otvoriti priliku za napredovanje, ali i same žene. Žene moraju biti proaktivnije, asertivnije pa i glasnije u traženju jednakih prilika i uvjeta kakve imaju naše muške kolege“ Uzvanike su uz gospođu Deranju u uvodu pozdravili i Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti te Ivana Nikolić Popović, predsjednica HUP- Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija. Prije početka panel rasprave, održana su dva uvodna izlaganja: Hrvoja Balena (HUP- ICT) s temom „Situacija na tržištu ICT kadrova, posebno s djevojkama, djevojčicama i ženama u STEM-u“ te Sandre Radaković (HUP- Odjel za politike EU i međunarodne poslove) na temu „Rezultati GEMA istraživanja o stanju i poziciji žena u upravljačkim strukturama u Hrvatskoj“. Na panel raspravi s temom „Potencijal žena u digitalnim i kreativnim industrijama za razvoj gospodarstva“, koju je moderirala Jasminka Martinović, direktorica HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, govorili su: Ivona Blauhorn, voditeljica prodaje aplikativnih rješenja, Oracle; Ivana Nikolić Popović, predsjednica HUP–KKKI; Lidija Kralj, profesorica matematike i informatike, članica stručnih radnih skupina za Kurikulum osnovne škole, međupredmetne teme Uporaba IKT i kurikulum Informatike; Violeta Colić, direktorica, Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri i Miriam Marry Brgles, rukovoditeljica prodaje, Hrvatsko narodno kazalište. Panelisti su se osvrnuli na trenutno stanje u hrvatskom gospodarstvu i obrazovnom sustavu te izazovima kojima se suočavaju mlade žene na tržištu rada, posebno one koje se odluče za STEM zanimanja. Istraživanja provedena u SAD-u pokazuju da se djevojčice i djevojke teže odlučuju za ostvarenje karijere u ICT-ju radi percepcije određenih zanimanja kao djevojačkih te radi pritiska svoje okoline i školskih kolega koji ih ne potiču dovoljno na odabir takvih karijera iako su u informatici podjednako dobre kao i dječaci. Naglašavajući važnost poticanja žena na odabir STEM zanimanja već u obrazovnom sustavu, Lidija Kralj, prof., članica stručnih radnih skupina za Kurikulum osnovne škole (Uporaba IKT i kurikulum Informatike) izjavila je sljedeće: „Vjerujem da škola ima veliki utjecaj na percepciju mladih djevojaka na odabir budućih zanimanja. Mi u školama moramo biti objektivni i ne zakidati nikoga. Često se pojavljuju situacije da mi zapravo djecu moramo pogurnuti – dati im kreativne zadatke u kojima će koristiti tehnologiju kao pomoć pri učenju. Problem nedostatka ženskog kadra na upravljačkim pozicijama treba rješavati od izvora, već od najranije dobi, od prvog razreda, pružanjem mogućnosti u obrazovnom sistemu – a novi kurikulumi to rade, potiču kreativnost, inovativnost i upotrebu tehnologije.“ O povezanosti kreativnosti i ICT sektora govorile su Miriam Mary Brgles, Violeta Colić i Ivana Nikolić Popović koja je tom prilikom naglasila prednosti zapošljavanja žena u kreativnim i kulturnim industrijama, kao i važnost razvijanja kreativnosti kod djece u najranijoj dobi, uz logičko promišljanje i rješavanja problema: „Naglasila bih da jednako kao što postoji animozitet i prepreke vezane za ICT i STEM područja, toliko postoji i odbojnost u društvu prema kreativnim i kulturnim zanimanjima. Djecu se zapravo odgovara od takvih zanimanja te nije još uvijek dovoljno prepoznat njihov puni potencijal kao onih koji su prioritet razvoja gospodarstva i društva u cjelini.“ ZAKLJUČAK: Iako žene u Hrvatskoj čine većinu u ukupnom broju stanovnika i dalje su manjina u smislu njihovog utjecaja u gospodarskom, političkom i društvenom životu. Od velikog je interesa i važnosti potaknuti žene kako bi se bolje integrirale u lokalno gospodarstvo te potaknuo njihov rast i razvoj. Vlada Republike Hrvatske pokrenula je razvoj nacionalne strategije za povećanje ženskog poduzetništva u smislu postizanja socijalne kohezije, ravnoteže za daljnji razvoj hrvatskoga gospodarstva. Ove inicijative trebale bi pomoći smanjiti stopu nezaposlenosti žena kroz poticanje samozapošljavanja i rasta zaposlenosti u segmentu ženskog poduzetništva. Povećana uključenost žena u gospodarskom smislu će pridonijeti jačanju nacionalne ekonomije te dugoročno utjecati na promjene društvenih vrijednosti i društva u cjelini. Svaka inicijativa koja će pomoći ženama u Hrvatskoj za okupljanje, povezivanje i razmjenu znanja, koje će im pružiti mogućnost da steknu dodatna znanja i vještine za uspjeh u poslovanju i poduzetništvu, od nacionalnog je interesa i važnosti. Nadalje, Hrvatska Vlada je u svojim strategijama poduzetništva stavila veliki naglasak na važnost uključivanja žena, a Ministarstvo poduzetništva je u sklopu programa poticaja „Poduzetnički impuls“ uključilo i poseban set potpora namijenjen upravo ženama u poduzetništvu, što je u skladu sa donesenom Strategijom Vlade o razvoju ženskog poduzetništva u RH 2010-2013. Sufinancira program PROGRESS Europske unije