11.04.2025.
Izvršni odbor
Udruge HUP-ICT održao je u petak, 11. travnja 2025. sastanak s Karlom
Resslerom, voditeljem delegacije HDZ-a u Europskom parlamentu. Ključne teme
koje su članovi Izvršnog odbora istaknuli bile su planiranje Višegodišnjeg financijskog
okvira za razdoblje 2028.-2035., ulaganja u istraživanje i razvoj,
digitalizacija javne uprave u Hrvatskoj, broadband infrastruktura,
privlačenje i razvoj ljudskih potencijala, EU politike i smjernice razvoja
umjetne inteligencije u Hrvatskoj te politike ulaganja u kibernetičku
sigurnost.
Europska unija
uslijed trenutne geopolitičke slike svijeta mijenja fokus djelovanja ususret
programiranju novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) te se Karlo Ressler
kao koordinator europskih pučana za proračun najviše zadržao na predstavljanju
aktualnih zbivanja vezanih uz VFO.
„Početak
složenog procesa pregovora o budućnosti europskih financija nakon 2027. je
komunikacija Komisije koja ocrtava ideje za novi europski proračun. U
geopolitičkim okolnostima kakve jesu bit će nužni teški odabiri koji će morati
osigurati održivi balans između ključnih prioriteta od obrane preko inovacija
do ravnomjernog razvoja cijele Europe. Uz fleksibilnost VFO-a, ključno će biti
i osigurati dugoročnu održivost europskih financija.“
Ressler je
naglasio kako bi ovaj proračun trebao biti značajno drugačiji u odnosu na
prethodno razdoblje te da Komisija predlaže jedinstvene nacionalne planove za
svaku državu članicu po uzoru na planove oporavka i otpornosti (NPOO i RRF). Uz to, predlaže se i stvaranje posebnog Fonda za
konkurentnost s ciljem smanjivanja tehnološkog jaza s drugim globalnim
akterima, kao i Fond Globalna Europa, koji bi se odnosio na podršku
Ukrajini, humanitarnu pomoć, razvojnu pomoć i drugo. Zaključio je da je iz
perspektive Hrvatske u odnosu na neke druge države članice moguće stvaranje
dodane vrijednosti i iskorak u pogledu ICT industrije te da VFO treba usmjeriti
na nove industrije, tehnologije i konkurentnost i učiniti ga financijski
održivim, uz primjerenu razinu kohezijskih sredstava za smanjivanje razlika
među državama članicama.
Govorilo se i o
gorućim te članovima relevantnim temama: sporoj prilagodljivosti Europe na brze
promjene te zaostatku za Istokom i SAD-om u području ICT-a, teškoćama
pronalaska inovativnog izvora financiranja potencijalnih novih otkrića,
problemima osiguravanja radne snage i interne konkurentnosti u zadržavanju
(visokoobrazovane) radne snage unutar EU, izazovu balansa između implementacije
AI tehnologije u glazbenu i medijsku industriju i potencijalnog posljedičnog
gašenja sudionika kulturne industrije te važnosti zadržavanja podataka unutar
granica EU.
Zaključeno je da
Europska unija ima potrebne resurse i znanja za izgradnju digitalne i
tehnološke suverenosti. Potrebno je djelovati brzo i strateški kako bi se:
- osiguralo upravljanje podacima unutar EU
- poticao razvoj lokalnih AI rješenja
- smanjila ovisnost o američkom softveru
- ojačala konkurentnost europskih tvrtki.