03.04.2025.
Komentar
predsjednika HUP-ICT udruge Hrvoja Josipa Balena na temu uvođenja carina SAD-a na proizvode iz EU-a:
„Kako
su istaknuli i neki domaći ekonomski analitičari, tekući račun bilance plaćanja
između EU i SAD-a pokazuje uravnoteženost tijekom posljednjih nekoliko godina,
nikako lošiju poziciju SAD-a u odnosu na EU, kako ističe predsjednik Trump. No,
ta uravnoteženost sada je ozbiljno nagrižena. Nove američke carine najviše će
pogoditi trgovinu robom, odnosno, proizvodima, dok prema našim kontaktima s
američkim veleposlanstvom, usluge zasad ostaju izvan tog udara. S obzirom na to
da hrvatski ICT sektor još uvijek značajno izvozi softverske usluge, direktni
učinak ovih mjera na naš izvoz u SAD bit će ograničen. Međutim, posredni
utjecaj svakako može biti značajan.
Domaći ICT sektor u velikoj se mjeri oslanja na uvoz tehnoloških komponenti (poslužitelji, mrežna oprema, računalni sklopovi), ali i korištenje usluga platformi tehnoloških kompanija poput Amazona, Googlea ili Mete, čija sjedišta su u značajnom postotku u SAD. Ako dođe do poremećaja u globalnim lancima opskrbe i povećanja cijena, to može utjecati na marže i investicije u tehnološku infrastrukturu. Ne smijemo zanemariti da je svijet u ekonomskom smislu već duboko globaliziran te da i mnoge američke IT kompanije imaju razvojne centre u Europi, uključujući Hrvatsku. Ako se trgovinski odnosi između EU i SAD-a pogoršaju, neke tvrtke mogle bi revidirati strategije poslovanja i alokaciju resursa, što nikako nije dobro za daljnji rast i razvoj ne samo IT sektora, nego i svih industrija koje su na njega naslonjene.
Postoji i dodatna bojazan u vidu utjecaja na svakodnevne poslovne procese u segmentu korištenja usluga tehnoloških kompanija. Iako carine koje uvodi predsjednik Trump za sada ne pogađaju usluge, već uglavnom fizičke proizvode, nadamo se da se opseg neće niti proširiti jer bi efekti „tarifa“ i „kontratarifa“ mogli značajno podići cijene digitalizacije i usporiti tehnološku konkurentnost kompanija u odnosu na Aziju, i to s obje strane Atlantika.
Dodatno, pojava mogućeg „kontratarifa“ velikih tehnoloških tvrtki moglo bi dovesti do znatno viših cijena oglašavanja na platformama i društvenim mrežama, smanjiti profitabilnost svih industrija i izazvati traženje alternativnih rješenja. Dugoročno, rastuća trgovinska napetost može smanjiti potrošnju i marketinške budžete, što će dodatno utjecati na aspekt oglašavanja i ulaganja u marketinške aktivnosti. Time bi se otvorila i zanimljiva fronta EU prema nekim drugim platformama kao što je npr. TikTok, koja će nam možda postati unosnija i prihvatljivija za oglašavanje, čime američke tvrtke mogu izgubiti velik dio korisnika.“