29.05.2020.
- Prva procjena, prema originalnim
podacima, pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u prvom
tromjesečju 2020. realno veća za 1,0 % u odnosu na isto tromjesečje 2019. Najveći
doprinos rastu tromjesečne BDV u prvom tromjesečju 2020. ostvaren je u
djelatnosti građevinarstva, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u
djelatnosti prerađivačke industrije.
- Podsjetimo, HNB je nedavno najavila da očekuje pad
realnog BDP-a u prvom
tromjesečju u odnosu na kraj prethodne godine dok je EIZ predvidio usporavanje uz i dalje pozitivnu stopu rasta.
- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.
2. Snažan pad realnog prometa od trgovine na malo u
travnju i na godišnjoj i na mjesečnoj razini
- Ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od
trgovine na malo u travnju 2020. realno je pao za 19,8 % u odnosu na ožujak
2020. Od toga je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima
(osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 29,4 %, a promet od
trgovine na malo prehrambenim proizvodima za 11,8 %.
- U travnju 2020., u usporedbi s istim mjesecom
prethodne godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je
pao za 25,5 %. Pritom je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima pao
za 40,5 %, dok je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima
pao za 6,2 %.
- U prva četiri mjeseca kalendarski prilagođeni
promet realno je pao za 6,3 % u odnosu na isto razdoblje prethodne
godine, dok je još u prva tri mjeseca u odnosu na isto lanjsko razdoblje taj
promet bio u porastu za 0,9 %.
- U travnju 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne
godine, prema izvornim indeksima, porast prometa zabilježila je samo
trgovina na malo internetom ili preko pošte, i to za 19,8 %, a u odnosu na
ožujak porast je dosegao čak 48,9 %, dok su sve ostale trgovačke struke
zabilježile pad prometa.
- Više
informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.
3. Pad industrijske proizvodnje u travnju i na
mjesečnoj i na godišnjoj razini
- Ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska
proizvodnja u RH u travnju 2020. u usporedbi s ožujkom 2020. pala je za 5,6 %.
U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji pala je za 6,5 %,
u prerađivačkoj industriji za 5,4 %, a u rudarstvu i vađenju za 2,4 %.
- U travnju 2020. u usporedbi s travnjem 2019.
industrijska proizvodnja u RH, kalendarski prilagođena, pala je za 11,0 %.
- Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u RH
na kraju travnja 2020. u usporedbi sa zalihama na kraju ožujka 2020. veće
su za 3,6 %, a u usporedbi sa zalihama na kraju travnja 2019. veće su za 2,0 %.
- Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u
travnju 2020. manji je za 1,0 % u usporedbi s ožujkom 2020., a u
usporedbi s travnjem 2019. manji je za 3,6 %.
- Više
informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.
4. Promet uslužnih djelatnosti u ožujku pao i na
godišnjoj i na mjesečnoj razini
- Ukupan sezonski i kalendarski prilagođen promet od
uslužnih djelatnosti ostvaren u ožujku 2020. pao za 14,4 % u odnosu na
veljaču 2020. Najveći pad prometa ostvaren je u sljedećim djelatnostima: putničke
agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge
te djelatnosti povezane s njima (za 60,9 %), smještaj (za 59,4 %) te djelatnosti
pripreme i usluživanja hrane i pića (za 46,9 %).
- U ožujku 2020. u usporedbi s istim mjesecom
prethodne godine kalendarski prilagođeni promet od uslužnih djelatnosti pao
je za 10,5 %, što je najveći pad prometa uslužnih djelatnosti na godišnjoj
razini od 2011., početka mjerenja mjesečnih serija.
- Promatrajući prva tri mjeseca, kalendarski
prilagođeni promet uslužnih djelatnosti u porastu je za 1,1 % u odnosu
na isto razdoblje prethodne godine.
- Više
informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.
5. HNB počinje s objavom Nacionalne referentne stope
(NRS)
- Hrvatska narodna banka danas je prvi put objavila
Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskoga bankovnog
sektora (NRS).
- NRS je implicitna kamatna stopa koja služi kao indeks
za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope u financijskim
ugovorima.
- NRS je stopa prosječnih
troškova izvora sredstava hrvatskoga bankovnog sektora s obzirom na sljedeće
odrednice: proteklo razdoblje (3, 6 ili 12 mjeseci), obuhvat izvora sredstava
(1 ‒ depoziti fizičkih osoba, 2 ‒ depoziti fizičkih i pravnih osoba iz
nefinancijskog sektora, 3 ‒ svi izvori sredstava banaka) i relevantnu valutu
(HRK, EUR, USD, CHF).
- Više
informacija dostupno je u objavi HNB-a, te tromjesečno
na www.hnb.hr/nrs.
6. U 2019. izvoz, uvoz i vanjskotrgovinski deficit rasli;
pokrivenost uvoza izvozom ostala na istoj razini
- Ukupan izvoz RH u 2019. iznosio je oko 113 milijardi
kuna i u odnosu na 2018. povećao se za 5 milijardi kuna, odnosno oko 5 %.
Istodobno je ukupan uvoz iznosio oko 185 milijardi kuna, što je povećanje za
oko 9 milijardi kuna, odnosno oko 5 % u usporedbi s godinom prije.
- U 2019. deficit robne razmjene s inozemstvom
iznosio je oko 72 milijarde kuna te je porastao za oko 6 %, odnosno za 4
milijarde kuna u odnosu na 2018. Snažniji rast uvoza u odnosu na izvoz utjecao
je na pokrivenost uvoza izvozom, koja je u 2019. iznosila oko 61 %, isto kao i
u 2018.
- Više
informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.