14.05.2020.
2. Pad pad broja
putnika i prometa robe u morskim lukama u prvom tromjesečju
- U hrvatskim morskim lukama u
prvom tromjesečju 2020. ukrcano je i iskrcano 2.577 tisuća putnika. U usporedbi
s istim razdobljem 2019., to je pad za 12,3% i najmanji broj putnika u
posljednjih pet godina.
- Broj putnika na trajektima i
putničkim brodovima u prvom tromjesečju 2020. iznosio je 2.571 tisuću putnika,
što je manje za 11,6 % nego u istom razdoblju 2019. Na brodove se ukrcalo i
iskrcalo 28,9 % manje osobnih vozila i 26,4 % manje autobusa u
usporedbi s istim tromjesečjem 2019.
- Ukupan promet robe na
razini Republike Hrvatske pao je za 11,0 % u odnosu na isto razdoblje
2019.
- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.
3. Porasla
razina financijske pismenosti u Hrvatskoj u odnosu na 2015.
- Prosječna ocjena financijske
pismenosti građana Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda (59 %), a u
2015. iznosila je 11,7 bodova (56 %) te se time Hrvatska približila prosječnoj
ocjeni financijske pismenosti zemalja G20 iz 2017. (12,7 bodova, odnosno 60 %).
- U promatranom se razdoblju u
Hrvatskoj povećao udio ispitanika s visokom razinom financijskog znanja.
Financijsko ponašanje građana u Hrvatskoj također se poboljšalo u
usporedbi s 2015., dok odnos prema novcu pokazuje da i nadalje znatan
dio građana potrošnji daje prednost pred dugoročnom štednjom.
- Rezultati se temelje na
istraživanju koje je krajem 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i
razvoj (OECD). Osim u Hrvatskoj, istraživanje je provedeno u Bugarskoj, Crnoj
Gori, Gruziji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj.
- Više detalja dostupno je u objavi na stranicama HNB-a.
4. Savjet
NHB-a: povećani sistemski rizici
- Na sjednici održanoj 13. svibnja
2020., Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je recentna novčana i
gospodarska kretanja, usvojio Polugodišnju informaciju o financijskom stanju,
stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom
polugodištu 2019. godine te izvješće o stanju u bankovnom sustavu u četvrtom
tromjesečju prošle godine.
- Savjet tako poručuje da su snažni
makroekonomski i financijski šokovi povezani s epidemijom koronavirusa i
mjerama za njezino ograničavanje povećali sistemske rizike početkom 2020.
godine. Opisuju i kako će porast rizika solventnosti sektora poduzeća i
veći kreditni rizik kućanstava pogoršati kvalitetu kreditnog portfelja
kreditnih institucija, smanjiti kamatne prihode i povećati troškove ispravaka
vrijednosti. Kao rezultat takvih kretanja, smanjit će se profitabilnost banaka
i povećati kratkoročni rizici u financijskom sustavu. Međutim, naglašavaju kako
je na takva kretanja HNB reagirao različitim monetarnim, supervizorskim i
ostalim mjerama usmjerenima na ublažavanje negativnih učinaka pandemije na
financijski sustav i gospodarstvo.
- Više detalja dostupno je u objavi na stranicama HNB-a.
5. Mala i
srednja poduzeća zapošljavanju preko 2/3 radnika i doprinose s više od polovice
u ukupnoj dodanoj vrijednosti u EU
- Velika većina (98,9 %) poduzeća u
djelatnostima nefinancijskog poslovnog sektora u EU u 2017. bila su poduzeća s
manje od 49 zaposlenih (mala poduzeća), nakon čega slijede srednja poduzeća
(50-249 zaposlenih) s udjelom od 0,9 %.
- U djelatnostima nefinancijskog
poslovnog sektora u EU u 2017. bilo je 22,2 milijuna malih i srednjih poduzeća
(MSP), što je doprinijelo s više od polovice ukupne dodane vrijednosti (56 %,
3,5 milijarde eura).
- MSP su u 2017. godini
zapošljavala 83,9 milijuna ljudi, što čini 67 % svih zaposlenih. Preko polovine
njih bilo je zaposleno u tri gospodarske djelatnosti: distributivni sektor, prerađivačka
industrija i građevinarstvo.
- Više detalja dostupno je u objavi Eurostata.