14.05.2020.
Tijekom 70
godina nakon Schumanove deklaracije, krize i izazovi Europi nisu bili
nepoznanica. Po mnogo čemu moto Europe
nikada nije bio samo „ujedinjeni u raznolikosti“ nego „ujedinjeni u teškim
vremenima“.
Danas, u ovom
teškom razdoblju, i odgovarajući na ovu krizu, Europa više nego ikada treba
jedinstvo, odlučnost i ambiciju.
I u tom duhu,
Komisija radi na ambicioznom planu oporavka Europe - kako ste vi zatražili
današnjom rezolucijom.
Poštovani
zastupnici, svi znamo zašto treba intervenirati.
Nekoliko
proteklih tjedana čuli ste, često sam govorila o tome što Europa mora učiniti.
Danas ću govoriti o tome kako će to učiniti.
Želim vam
predstaviti strukturu i glavna obilježja ambicioznog plana oporavka Europe na
kojem radimo.
No, prije toga
moramo razumjeti anatomiju ove po svemu posebne krize. I prije je bilo
gospodarskih padova, ali nikada zatvaranja gospodarstva kao u protekla tri
mjeseca. Naša su gospodarstva na čekanju. Narušeni su lanci dobave, potražnja
je u kolapsu. Činjenica je da se nećemo ni lako ni brzo vratiti prijašnjem
životu. Naša gospodarstva i društva
otvarat će se polako, oprezno i postupno.
Dok su škole
zatvorene, većina roditelja morat će i dalje raditi od kuće. I dok mjere
ograničavanja socijalnih kontakata opravdano ostaju na snazi, poduzeća će
morati osmisliti nov način rada. Drugim riječima: Oporavit ćemo se, ali će
oporavak potrajati.
Drugo: Virus je isti u svim
državama članicama, ali su kapaciteti za odgovor i apsorpciju udara vrlo
različiti.
Primjerice,
zemlje i regije s gospodarstvima u kojima prednjače osobne usluge klijentima –
kao što su turizam i kultura –više su pogođene.
Ne smijemo
zaboraviti da su oni koji su bili prvi na udaru virusa često i najteže
pogođeni. Bolno iskustvo i potpuna
transparentnost Italije i Španjolske u borbi s pandemijom pomogli su ostalima
da se pripreme na udar.
Treće:
Svaka država
članica pružila je radnicima i poduzećima potporu kako je najbolje znala i
umjela – velikim dijelom zahvaljujući brzoj i snažnoj reakciji na europskoj
razini: aktivirali smo opću klauzulu o
odstupanju i odobrili punu fleksibilnost fondova Unije i pravila o
državnim potporama. Ali: znamo i da svaka država članica ima drukčiji fiskalni
prostor tako da se državne potpore vrlo različito koriste.
Primjećujemo
da se na našem jedinstvenom tržištu narušavaju jednaka pravila.
Upravo zato
treba poduprijeti one kojima je to najpotrebnije - nužno je potaknuti ulaganja
i reforme i treba osnažiti naša gospodarstva naglašavajući naše zajedničke
prioritete: kao što su europski zeleni plan, digitalizacija i otpornost.
Kako je u
pitanju europski oporavak s naglaskom na europskim prioritetima,iznimno je
važno da Europski parlament u tome preuzme svoju ulogu. Smatram da je suvišno i
reći kako ovaj Parlament mora zajamčiti demokratsku odgovornost i iznijeti
svoje stajalište o cijelom paketu oporavka – kao što to čini i kad je u pitanju
proračun Unije. I to nam je danas polazište.
Poštovani
zastupnici, ovaj se paket mjera za oporavak sastoji od dva dijela:
Prvi je
europski proračun – VFO, koji vam je svima poznat.
Drugi – povrh
tog proračuna – bit će instrument za oporavak koji će se financirati iz
slobodnog prostora do gornje granice.
Tako će se
utvrditi maksimalni iznos Komisijina zaduživanja na tržištima kapitala uz
jamstva država članica.
A što je
najvažnije: Ukupna sredstva za oporavak osigurat će se kroz programe Unije.
Zato će –
ponavljam –Europski parlament imati jednaku snagu u odlučivanju o potrošnji
sredstava za oporavak kao što ima o potrošnji sredstava VFO-a.
A sada: Kamo
odlazi taj novac za oporavak? Odlazi na tri stupa.
Prvi stup odnosi se na pružanje
pomoći državama članicama da se oporave, uklone štetu i nakon krize postanu još
snažnije.
Glavnina novca
potrošit će se unutar tog prvog stupa na novi instrument za oporavak i
otpornost koji je nastao radi financiranja ključnih javnih ulaganja i reformi
usklađenih s europskim prioritetima: usporedni prelazak na klimatski neutralnu,
digitaliziranu i otpornu Europu.
Realizirat će
se kroz europski semestar. Bit će dostupan svim državama članicama, bez obzira
na to jesu li u Euroskupini, a bavit će se onim dijelovima Unije koji su
najviše stradali i u kojima su potrebe jačanja otpornosti najveće.
U prvome stupu
Komisija će predložiti dodatni iznos kohezijskih sredstava. To će biti sredstva
koja nisu u uobičajenoj kohezijskoj omotnici VFO-a. Ta dodatna sredstva
dodijelit će se na temelju težine gospodarskih socijalnih posljedica krize.
Drugi stup namijenjen je pokretanju
gospodarstva i ponovnom privlačenju privatnih ulaganja.
I prije krize
znali smo da trebamo velika privatna ulaganja u ključne sektore i tehnologije:
od mreže 5G do umjetne inteligencije, od čistog vodika do obnovljivih izvora
energije na moru. Ova je kriza samo naglasila tu potrebu.
Zato ćemo
ojačati program InvestEU.
I prvi put
ćemo ustanoviti i novi instrument za strateška ulaganja.
Time ćemo
pomoći ulaganja u važne lance vrijednosti, ključne za našu buduću otpornost i
stratešku autonomiju, npr. farmaceutski sektor.
Europa mora
biti sposobna sama proizvesti najvažnije lijekove. Ali za to trebamo zdrava
poduzeća u koja će se ulagati.
Zato ćemo
predložiti i novi instrument za solventnost.
Njime će se
zadovoljavati potrebe za dokapitalizacijom zdravih poduzeća – ma gdje se u
Europi nalazila – koja su ugrozile mjere ograničenja uvedene zbog pandemije.
Napokon, treći
stup: potreba da
iz ove krize nešto naučimo. Zadnjih mjeseci vidjeli smo što je važno, što
funkcionira i što treba popraviti.
Ojačat ćemo
programe čija se vrijednost u krizi
dokazala, na primjer RescEU i Obzor Europa.
Stvorit ćemo
novi, namjenski zdravstveni program. I pobrinut ćemo se da svojim partnerima
možemo pomoći jačanjem Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju
te Instrumenta pretpristupne pomoći.
Poštovani
zastupnici, ukratko, oporavak će ovako izgledati. Bit će usmjeren na ona mjesta
koja imaju najveće potrebe i najveći potencijal.
Instrument
oporavka kratkoročan je
instrument i koncentrira se na prve godine oporavka.
Sastojat će se
od bespovratnih sredstava - kao i mogućnosti ubrzanog pokretanja dijela
ulaganja već ove godine korištenjem dokazanih financijskih modela koji se
temelje na nacionalnim jamstvima.
Instrument
oporavka nadopunit će tri važna zaštitna mehanizma koja su čelnici dogovorili u
travnju,
- program
SURE,
- i
dostupna sredstva iz Europske investicijske banke
- te
Europski stabilizacijski mehanizam.
Uz budući VFO,
to će biti onaj ambiciozni odgovor koji je Europi potreban. Odgovor u kojem će
biti naša nova vlastita sredstva koja trebamo u proračunu – upravo kako je
Komisija i predložila 2018.
Odgovor koji
poštuje vrijednosti što ih dijelimo, uz mehanizam koji štiti vladavinu prava.
Odgovor koji je potekao iz nužde, ali osmišljen je tako da traje. To jača
solidarnost među zemljama i ljudima, ali i generacijama. Naši će znanstvenici i
istraživači prije ili kasnije pronaći cjepivo protiv koronavirusa.
No, ne postoji
cjepivo protiv klimatskih promjena. Zbog toga Europa sada mora uložiti u čistu
budućnost.
Naša ulaganja
u gospodarski oporavak imaju svoju cijenu. To je rastući dug. No, ako se već
moramo dodatno zadužiti i ako te dugove u budućnosti budu morala otplaćivati
naša djeca, onda je ulaganje u njihovu budućnost najbolje što možemo učiniti s
tim novcem.
Da se suočimo
s klimatskim promjenama i ublažimo njihov učinak, umjesto da još dodatno
pogoršamo stanje.
Da bismo
izašli iz krize, ne smijemo se vraćati na staro i gospodarski oporavak
temeljiti na starim modelima.
Umjesto toga,
trebamo biti odvažni i iskoristiti priliku za izgradnju modernog, čistog i
zdravog gospodarstva kao temelja za život budućih generacija.
Europska unija
ne može sama zaliječiti sve rane koje je zadala ova kriza. No, mi preuzimamo
svoj dio odgovornosti:
pobrinuli smo
se za pravednu raspodjelu opterećenja među državama članicama
i ujedno za
isplativost tih golemih napora u korist naših mlađih generacija.
To je naša
današnja zadaća, i ja sam uvjerena da joj je naša ujedinjena Europa dorasla.