12.06.2020.
- U usporedbi s travnjem 2019.,
industrijska proizvodnja smanjena je za 28,0 % u eurozoni i za 27,2 % u EU.
Riječ je o najvećim godišnjim smanjenjima zabilježenim od početka praćenja
serije, koji prelaze -21,3 % u eurozoni i -20,7 % u EU-u zabilježenima u
travnju 2009.
- Industrijska proizvodnja smanjena
je u odnosu na ožujak u svim državama članicama za koje postoje podaci,
a najveći pad zabilježen je u Mađarskoj (-30,5 %), Rumunjskoj
(-27,7 %) i Slovačkoj (-26,7 %). Kao što je već ranije objavio DZS, zabilježeni pad na mjesečnoj razini u
Hrvatskoj iznosio je -5,6 %.
- Među državama članicama za koje
su dostupni podaci, najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini
zabilježen je u Luksemburgu (-43,9 %), Italiji (-42,5 %) i Slovačkoj
(-42,0 %). Jedino povećanje zabilježeno je u Irskoj (+ 5,5 %). Zabilježeni pad na
godišnjoj razini u Hrvatskoj iznosio je -11,0 %.
- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata.
2. Osjetan
pad izdanih građevinskih dozvola u travnju
- U travnju 2020. izdane su 734
građevinske dozvole, što je manje za 16,7 % u odnosu na travanj 2019.
- Ukupan broj izdanih građevinskih
dozvola u razdoblju od siječnja do travnja 2020. u usporedbi s istim
razdobljem 2019. manji je za 15,3 %.
- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.
3. Značajan
pad broja putnika i prometa tereta u zračnim lukama u travnju
- U travnju 2020. hrvatske zračne
luke zabilježile su 4.482 putnika ili 99,4 % manje nego u istome
mjesecu prošle godine, kada je ostvaren promet od 755.657 putnika. Ukupan promet
tereta u zračnim lukama u travnju 2020. iznosio je 797 tona, što je u
usporedbi s travnjem 2019. pad od 26,6 %.
- Istovremeno je u morskim lukama
bilo 91,1 % manje putnika nego u travnju 2019., dok je ukupan promet tereta u
morskim lukama u travnju 2020. bio veći za 40,7 % u odnosu na isti mjesec
prošle godine.
- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.
4. Savjet
HNB-a: likvidnost financijskog sustava na iznimno visokoj razini
- Na sjednici održanoj 10. lipnja
2020., Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio aktualna gospodarska i novčana
kretanja, usvojio projekciju monetarne politike te donio još nekoliko odluka iz
svoje nadležnosti.
- U objavi se, između ostalog,
navodi kao je likvidnost domaćega financijskog sustava, potaknuta ekspanzivnom
monetarnom politikom HNB-a, i nadalje na iznimno visokoj razini, čemu je
pridonio i HNB-ov otkup državnih vrijednosnih papira u travnju. Godišnji se
rast ukupnih plasmana u travnju usporio, pri čemu je zabilježeno usporavanje
rasta kredita stanovništvu, a u manjoj mjeri i poduzećima. U odnosu na prošlu
godinu očekuje se usporavanje prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena,
ponajviše zbog pojeftinjenja naftnih derivata.
- Više detalja dostupno je u objavi na stranicama HNB-a.
5. Novo zaduživanje Ministarstva
financija
- Ministarstvo financija (MFIN) je
u srijedu, 10. lipnja 2020., na međunarodnom tržištu kapitala izdalo
euroobveznicu u ukupnom nominalnom iznosu od 2 milijardi eura uz dospijeće
2031. godine. Godišnja kuponska kamatna stopa iznosi 1,5%, a ostvareni
prinos 1,643%. Zajednički agenti izdanja bili su Banca IMI/Privredna banka
Zagreb, Barclays, Deutsche Bank i J.P. Morgan.
- Prema priopćenju MFIN-a, primici
od izdanja iskoristit će se za refinanciranje euroobveznice iznosa 1,25
milijardi USD koja dospijeva u srpnju 2020., dok će se preostali dio izdanja
iskoristiti se za financiranje mjera za pomoć gospodarstvu pogođenom pandemijom
COVID-19.
- Više informacija
dostupno je na web stranicama MFIN-a.
6. Nove prognoze OECD-a: pad
globalnog gospodarstva između 6,0 % i 7,6 % u 2020.
- Najnovije prognoze OECD-a
promatraju dva osnovna scenarija: (i) nema drugog vala zaraze
koronavirusom: pad svjetskog gospodarstva u iznosu od 6,0 % u 2020. uz oporavak
u 2021. i (ii) dolazi do drugog vala zaraze: pad svjetskog gospodarstva u
iznosu od 7,6 % u 2020. uz oporavak po stopi od 2,8 % u 2021.
- U izvještaju se navodi kako će ekonomski
učinak strogih i relativno dugotrajnih zastoja u Europi biti posebno oštar.
Očekuje se da će BDP u eurozoni ove godine pasti za 11,5 % ako izbije drugi
val, i za preko 9 %, čak i ako se izbjegne drugi val, dok će BDP u SAD-u pasti
za 8,5 %, odnosno 7,3 %.
- Više informacija
dostupno je na web stranicama OECD-a.