12.06.2020.
Povjerenica
za promet Adina Vălean izjavila je: Nulta stopa
smrtnih slučajeva i teških ozljeda na europskim cestama do 2050. – to je naš
cilj. Do 2030. želimo prepoloviti broj poginulih i teško ozlijeđenih i znamo da
to možemo postići. Nakon znatnog smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama,
taj se trend počeo usporavati. Razlike među zemljama i dalje su velike. Svoj
ćemo cilj postići samo donošenjem zakonodavnih mjera, osiguravanjem
odgovarajućih financijskih sredstava i standarda za vozila i infrastrukturu,
digitalizacijom i razmjenom primjera dobre prakse.
Broj
poginulih i dalje se smanjuje. U osam država članica (Hrvatskoj,
Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Latviji, Luksemburgu i Švedskoj) 2019.
je zabilježeno najmanje smrtnih slučajeva dosad. Međutim, napredak
je u većini zemalja sve sporiji. Postavljeni cilj – prepoloviti broj
poginulih na cestama od 2010. do kraja 2020. – nećemo postići. Iako će se broj
poginulih 2020. vjerojatno znatno smanjiti zbog mjera uvedenih tijekom
pandemije koronavirusa, to i dalje neće biti dovoljno da se ostvari cilj.
Iako
se razlike u državama članicama smanjuju, i dalje u najmanje sigurnim
državama dolazi do četiri puta više nesreća sa smrtnim posljedicama nego u
najsigurnijima. Prošle su godine tako najsigurnije bile švedske (22 smrtna
slučaja na milijun stanovnika) i irske ceste (29 smrtnih slučajeva na milijun
stanovnika), a najviše je poginulih bilo u Rumunjskoj (96 smrtnih slučajeva na
milijun stanovnika), Bugarskoj (89 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika) i
Poljskoj (77 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), dok je prosjek
EU-a iznosio 51 smrtni slučaj na milijun stanovnika.
Neke
su zemlje ostvarile golem napredak – broj poginulih u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Irskoj,
baltičkim zemljama (Latviji, Litvi i Estoniji) te Hrvatskoj natprosječno se smanjio,
za čak 30 do 40 %.
Kontekst
Prema
okviru politike EU-a za sigurnost na cestama 2021. – 2030. EU u
sljedećem desetljeću želi smanjiti broj smrtnih slučajeva,
a prvi put i teških ozljeda, za dodatnih 50 %. U veljači 2020.
potpisana je i Štokholmska
deklaracija, što je još jedan korak prema novim globalnim političkim
obvezama u desetljeću koje je pred nama.
Procjenjuje
se da slučajeva teških ozljeda s doživotnim posljedicama ima i pet puta više
nego smrtnih slučajeva (2019. oko 120 000). Vanjski troškovi prometnih
nesreća procijenjeni su na otprilike 280 milijardi EUR, što je oko 2 %
BDP-a EU-a.
U Strateškom
akcijskom planu za sigurnost na cestama i okviru politike EU-a za
sigurnost na cestama 2021. – 2030. Komisija je utvrdila ambiciozne planove za
postizanje nulte stope smrtnih slučajeva u cestovnom prometu do 2050.
(„vizija nula”).
Kako
bi to postigla Komisija uvodi tzv. sigurni sustav, koji podrazumijeva sigurnija
vozila, sigurniju infrastrukturu, bolju uporabu zaštitne opreme, manje brzine i
bolju prvu pomoć u slučaju nesreće. EU će usto osigurati strože kažnjavanje
prekograničnih prometnih prekršaja i digitalizaciju vozačkih dozvola te pomoć
za države članice s manje sigurnim cestama.
PODACI ZA HRVATSKU:
Hrvatska: 73 smrtna slučaja na milijun
stanovnika 2019., što je znatno više od prosjeka EU-a. Međutim, 2019. se broj
poginulih na cestama smanjio za 6 % i tako dostigao najnižu razinu dosad. Taj
se broj smanjivao relativno brzo, za 30 % od 2010., no početna je vrijednost
bila vrlo visoka.
Broj
poginulih na cestama na milijun stanovnika – preliminarni podaci za 2019.*
|
|
2010.
|
2018.
|
2019.
|
Razlika
2018. – 2019.
|
Razlika
2010. – 2019.
|
|
Belgija
|
77
|
53
|
56
|
6 %
|
-24 %
|
|
Bugarska
|
105
|
87
|
89
|
3 %
|
-19 %
|
|
Češka
|
77
|
62
|
58
|
-6 %
|
-23 %
|
|
Danska
|
46
|
30
|
35
|
20 %
|
-20 %
|
|
Njemačka
|
45
|
40
|
37
|
-7 %
|
-16 %
|
|
Estonija
|
59
|
51
|
39
|
-22 %
|
-34 %
|
|
Irska
|
47
|
29
|
29
|
1 %
|
-33 %
|
|
Grčka
|
113
|
65
|
65
|
-1 %
|
-45 %
|
|
Španjolska
|
53
|
39
|
36
|
-6 %
|
-31 %
|
|
Francuska
|
64
|
49
|
48
|
0 %
|
-19 %
|
|
Hrvatska
|
99
|
77
|
73
|
-6 %
|
-30 %
|
|
Italija
|
70
|
55
|
55
|
-1 %
|
-20 %
|
|
Cipar
|
73
|
57
|
59
|
6 %
|
-13 %
|
|
Latvija
|
103
|
78
|
69
|
-12 %
|
-39 %
|
|
Litva
|
95
|
62
|
66
|
6 %
|
-38 %
|
|
Luksemburg
|
64
|
60
|
36
|
-39 %
|
-31 %
|
|
Mađarska
|
74
|
65
|
62
|
-5 %
|
-19 %
|
|
Malta
|
31
|
38
|
32
|
-11 %
|
23 %
|
|
Nizozemska
|
32
|
35
|
34
|
-3 %
|
9 %
|
|
Austrija
|
66
|
46
|
46
|
0 %
|
-26 %
|
|
Poljska
|
103
|
76
|
77
|
0 %
|
-26 %
|
|
Portugal
|
80
|
66
|
61
|
-8 %
|
-33 %
|
|
Rumunjska
|
117
|
96
|
96
|
0 %
|
-22 %
|
|
Slovenija
|
67
|
44
|
49
|
13 %
|
-25 %
|
|
Slovačka
|
65
|
48
|
51
|
7 %
|
-25 %
|
|
Finska
|
51
|
43
|
37
|
-14 %
|
-24 %
|
|
Švedska
|
28
|
32
|
22
|
-32 %
|
-17 %
|
|
EU
|
67
|
52
|
51
|
-2 %
|
-23 %
|
|
Ujedinjena
Kraljevina
|
30
|
28
|
28
|
0 %
|
-3 %
|
|
Švicarska
|
42
|
27
|
22
|
-20 %
|
-43 %
|
|
Norveška
|
43
|
20
|
20
|
1 %
|
-48 %
|
|
Island
|
25
|
52
|
17
|
-67 %
|
-25 %
|
*
Podaci za 2019. temelje se na preliminarnim podacima za neke zemlje pa prilikom
objave konačnih podataka ujesen 2020. može doći do manjih promjena. Razlike u
postocima odnose se na apsolutni broj smrtnih slučajeva, a ne na broj smrtnih
slučajeva na milijun stanovnika. Osim ako nije drukčije navedeno, svi podaci za
EU odnose se na EU bez Ujedinjene Kraljevine. Posljedica toga je manji ukupni
broj smrtnih slučajeva u Uniji, no broj smrtnih slučajeva na milijun stanovnika
time se povećava jer je broj poginulih u Ujedinjenoj Kraljevini relativno manji
u odnosu na EU.