23.05.2018.
Sudionici okruglog stola iznijeli su niz manjkavosti
predloženih zakona koji će, zaključila je većina okupljenih, imati kratkoročan
učinak i to samo na statističke podatke, te dugoročno štetiti i samim
dužnicima. Ministar Bošnjaković istaknuo je kako su mjere rezultat činjenice da
u Hrvatskoj velik broj građana ima problema s plaćanjem svojih obveza.
„Zabrinula nas je brojka od 350 tisuća dužnika, zbog
čega smo proveli analize, te gledali grupacije, iznose i profil vjerovnika. Kad
je riječ o otpisu duga od strane države, država otpisuje do 10.000 kuna
potraživanja, ali želimo ohrabriti i druge vjerovnike, poput banaka, telekoma,
gradova i općina, da i oni tome pristupe, jer će im se umanjiti porezna
osnovica“, komentirao je ministar Bošnjaković, te dodao kako ipak još ima vremena
za prihvaćanje novih konstruktivnih prijedloga.
Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja
ponudila je pomoć u oblikovanju održivih i provedivih mjera za pomoć blokiranim
građanima jer, kako kažu, imaju veliko iskustvo u izravnom radu i dogovoru s
dužnicima.
„Oko 10 posto građana je unutar socijalne kategorije i
ta se kategorija treba definirati zakonskim mjerama. Predloženi zakoni imat će jedino statistički
učinak i naizgled smanjiti broj dužnika, ali vratit će se dužnicima kao bumerang,
jer će se oni ponovno zaduživati bez pokrića, a ponovnim pokretanjem postupaka
pred Finom ti isti dužnici ponovno će doći u blokadu. Zato treba prepoznati
kategoriju dužnika koji nisu unutar socijalne kategorije, tj. one koji se ne bi
trebali pojavljivati kao subjekti ovog zakona. Kad je riječ o motivaciji za
oprost duga, velika većina vjerovnika neće prihvatiti tu ponudu jer nije
definiran socijalni kriterij dužnika. Što se tiče poreznih olakšica za
vjerovnike o kojima govori Vlada, njih zapravo nema. Ključ je u edukaciji
dužnika i uvođenju preventivnih mjera kao što su implementacija postupaka
Izvanduske naplate potraživanja koje provode agencije za naplatu potraživanja u
tvrtkama u državnom vlasništvu poput HEP-a, Hrvatski voda i sl.. Navedene,
preventivne mjere smanjile bi generiranje novih ovršnih postupaka do 80% što bi
samo po sebi dugoročno bio veliki uspjeh“, ustvrdio je predsjednik HUAN-a
Matija Arapović.
Prof. Maganić osvrnula se na strukturu dužnika i
porijeklo njihovih dugova te ustvrdila kako svrstavanje u istu kategoriju šteti
onima koji imaju namjeru i mogućnost otplate dugovanja.
„Koja je struktura prezaduženih građana? Važno je
znati jesu li razlozi dugova nezaposlenost, bolest, ovisnost, ili financijski
apetiti koje nije bilo moguće izrealizirati, poput najnovijeg mobitela. Kad bi
se znalo koji su građani u toj kategoriji nezaposleni, svi bi bili da se njima
otpuste dugovi. No kad bi se znalo da je riječ o onima koji su poželjeli novi
mobitel izvan svojih mogućnosti, nitko ne bi podržao oprost dugova takvim
osobama“, zaključila je izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog
fakulteta u Zagrebu, istaknuvši nelogičnost predloženih mjera, prema kojima bi
se stečajni postupak mogao provoditi i bez prisutnosti jedne strane, odnosno
bez izričitog pristanka dužnika. „Ne možete izvesti zaključak o presumpciji
suglasnosti ako dužnik nije ništa rekao o tome. Ne može se na razini toga što
dužnik nije dao izjavu o svojoj imovini stvarati presumpcija da on nema
imovine.“
Iz HUB-a također upozoravaju na rizike svrstavanja
svih dužnika u istu kategoriju, te apeliraju na donošenje provedivih i
dugoročnih rješenja.
„Znamo tko su vjerovnici, koliko potražuju i koliko
dugo. Ali o dužnicima znamo malo. I možemo pretpostaviti da je grupa od 350
tisuća ljudi jako heterogena i da im se treba individualnije pristupiti.
Postoji čitav niz ljudi koji uz malu pomoć, edukaciju, kroz reprogramiranje
duga mogu otplatiti svoj dug“, istaknuo je direktor HUB-a Zdenko Adrović.
Dopredsjednik udruge malih i srednjih poduzetnika pri
HUP-i Igor Škrgatić upozorio je kako se ovim zakonskim paketom šalje pogrešna
poruka građanima koji redovito podmiruju svoje financijske obveze.
„Poruka svakog civiliziranog društva prema građanima
bi trebala biti da se obveze moraju uredno podmirivati. Jedno od pitanja je
bilo treba li motivirati građane da uredno otplaćuju svoje obveze. To je kao da
djetetu obećate bicikl ako ne padne razred. A ako djecu tako ne odgajamo, ne
možemo ni građanima slati poruku da će ih, ako ne podmiruju obveze, država
nagraditi otpisom po upitnim kriterijima. Ljudima se treba ponuditi izlaz iz
situacije i država bi trebala ponuditi okvir za pojedine skupine dužnika. Ako
dužnici nisu socijalna kategorija i kreditno su sposobni, treba motivirati
financijski sustav da im reprogramira obveze“, zaključio je Škrgatić.