20.02.2024.
Hrvatska udruga poslodavaca - Udruga poslodavaca
graditeljstva (HUP-UPG) i Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) uspješan
sektorski socijalni dijalog njeguju gotovo tri desetljeća i od 1996. godine
granskim kolektivnim ugovorima unaprjeđuju sektor.
Iako je od
ugovaranja prethodnih, Šestih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za
graditeljstvo (KUG), sklopljenih krajem srpnja prošle godine proteklo tek sedam
mjeseci, sukladno novim ekonomskim okolnostima socijalni partneri Sedmim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora,
u cilju održivog razvoja građevinskog sektora, dodatno jačaju važnost njegove učinkovite primjene i položaj radnika.
U
okolnostima dugotrajnog manjka radne snage, posebno domaćih građevinskih
radnika, i još uvijek znatno nižih plaća (bruto plaće u graditeljstvu su cca 24
% niže od prosjeka RH), HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat
graditeljstva Hrvatske od 1. travnja podižu najniže osnovne plaće utvrđene
Tarifom Kolektivnog ugovora za sve grupe i podgrupe složenosti poslova i sva
radna mjesta u građevinarstvu.
U odnosu na važeću osnovnu plaću koja je
ugovorena od 1. rujna prošle godine, socijalni partneri od 1. travnja osnovnu
plaću podižu u rasponu od 7 do 13 %. Izraženo pak u usporedbi s 2022. godinom,
rast plaća iznosi između 17 i 25 %, dok to znači da su u usporedbi s 2020.
godinom osnovne plaće građevinskih radnika rasle su između 18 i 52 %, a
usporedno su kroz to razdoblje kontinuirano rasla i ostala materijalna prava
radnika ugovorena Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo.
Pod plaćom
se u smislu Zakona o radu i ovog Kolektivnog ugovora podrazumijeva primitak
radnika, kojeg poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad, a sastoji se od:
- osnovne
plaće utvrđene po osnovi složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik
raspoređen i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu i
- dodataka
na plaću koje radnik ostvaruje sukladno kriterijima i visini ugovorenoj
Kolektivnim ugovorom.
Važno je
istaknuti da su HUP-UPG i SGH odgovorni socijalni partneri koji su ponovno
postigli konsenzus o najvažnijim
pitanjima, a to je, uz povećanje cijena rada, i unaprjeđenje zajedničkih
stajališta vezanih za poziciju i ulogu sindikata u praćenju primjene KUG-a, što
je dobra osnova za daljnje pregovore s Vladom o učinkovitijem inspekcijskom
nadzoru, ali i za razmatranje mogućnosti dodjele javnih ovlasti sindikatu za
praćenje primjene Kolektivnog ugovora u postupcima javne nabave jer je
zajednički interes poslodavaca i radnika uklanjanje nelojalne konkurencije i
odgovorno upravljanje javnim novcem.
Podršku
poslodavcima i radnicima u graditeljstvu iskazali su Helena Jelić, načelnica Sektora za kontrolu i praćenje
nekonstrukcijske obnove, u ime Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva
i državne imovine, i Josipa
Klišanin, načelnica Sektora za rad, u ime Ministarstva rada, mirovinskoga
sustava, obitelji i socijalne politike.
Radi
ostvarenja zajedničkih interesa poslodavaca i radnika, primjena Kolektivnog
ugovora za graditeljstvo i njegovih izmjena i dopuna od 2001. godine redovito se proširuje na čitav sektor građevinarstva,
što očekujemo i za njegove Sedme izmjene i dopune kako bi se uvjeti poslovanja
i rada od 1. travnja 2024. godine izjednačili za sve poslodavce i radnike na
hrvatskom građevinskom tržištu.
Primjena
se proširuje zbog značaja ovog radno intenzivnog sektora za hrvatsku ekonomiju
te je stoga od najveće važnosti
ustrojiti učinkovitu kontrolu primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo radi:
▪
kvalitetne i pravovremene realizacije projekata
▪
uklanjanja nelojalne konkurencije, osobito u
javnoj nabavi
▪
suzbijanja sive ekonomije i rada na crno te
socijalnog dampinga
▪
stvaranja stabilnijih uvjeta poslovanja i
zapošljavanja
▪
zaustavljanja odljeva domaće radne snage
▪
unaprjeđenja materijalnog položaja radnika i
konkurentnosti hrvatskih građevinara.