05.11.2020.
Zagreb, 5.11.2020. - Hrvatska
udruga poslodavaca provela je anketu među svojim članicama o troškovima
proizašlim iz uvođenja dodatnih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti radnika u
doba pandemije (fizičke barijere, viziri, maske, dezinficijensi, kamere).
Iz ankete u kojoj su sudjelovali poslodavci koji zapošljavaju
42.000 radnika proizlazi da je prosječan iznos preventivnih mjera po radniku gotovo
1.300 kuna. Razlike su značajne među
sektorima, a najveće izdatke imaju uslužne djelatnosti koje su osim svojih
radnika morale investirati i u zaštitu zdravlja svojih kupaca poput turizma i
ugostiteljstva, benzinskih postaja i trgovine. Do sada su po zaposlenom imali ukupan
trošak od 1.460 do 2.050 kuna, prerađivačka industrija i građevina kreću se u
rasponu od 1000 do 1100 kuna po zaposlenom, a ICT oko 500 kuna. Privatne zdravstvene
i socijalne ustanove, odnosno poliklinike zbog pojačane zaštite radnika imaju
desetorostruki rast tih troškova. Primjenjujući ove podatke na cijele sektore
dolazimo do velikih iznosa radi zaštite zdravlja koje su poslodavci preuzeli na
sebe u pandemiji - prerađivačka industrija izdvojila je 230 milijuna kuna,
trgovina 300 milijuna kuna, a građevina 105 milijuna. Anketirani
sektori podnijeli su gotovo 800 milijuna kuna dodatnih troškova od početka
pandemije, što daje prosječni iznos od 130 milijuna kuna mjesečno.
„Naša anketa pokazala je ono što u HUP-u neprestano
ponavljamo - gospodarstvo ovu krizu neće izdržati bez uvođenja kompenzacijskih
mjera. Troškovi kontinuirano rastu, a ne uvode se adekvatna rasterećenja koja
bi ih amortizirala. Sada je pravi trenutak i za smanjenje svih onih nepotrebnih
parafiskalnih nameta i naknada čije se uklanjanje godinama odgađa. Bez čvrstog
realnog sektora ni drugi dijelovi društva neće opstati kroz ovo neizvjesno
razdoblje pandemije kojoj se zasada još ne nazire kraj.“ - istaknuo je dr.sc. Damir Zorić, glavni direktor HUP-a
Ovi podaci ukazuju na razmjere kojima je koronakriza pogodila
gospodarstvo, stoga poslodavci okupljeni u HUP-u traže hitno uvođenje dodatnih
mjera. S ciljem smanjenja financijskog opterećenja poslodavaca, tražimo da se smanji
PDV na sva sredstva zaštite i prevencije te da svi oblici privremene
nesposobnosti za rad zbog COVID-19 budu na teret HZZO-a (simptomi slični
COVID-19, briga za člana obitelji, bolovanje zbog zaraze). Borba protiv COVID-a je zajednička borba te se nadamo kako će
vlada riješiti problem nedostatka cjepiva na tržištu te pozivamo sve
zaposlenike da se prihvate cijepljenje koje poslodavac organizira o svom
trošku. Neke od mjera na kojima poslodavci inzistiraju su brzi krediti za
likvidnost te garancije i jamstva. Značajan prostor za troškovno
rasterećenje vidimo u smanjenju parafiskalnih davanja kojima se može i
treba hitno kompenzirati 800 milijuna kuna troškova prevencije.