„U današnjem kompetitivnom okruženju kvaliteta radne snage, poznavanje novih tehnologija, sposobnost učenja i stjecanja novih znanja i vještina, njezina kreativnost, inovativnost, poduzetnički duh i analitičnost imaju izravan utjecaj na konkurentnost pojedinih tvrtki. Kvaliteta i kompetentnost radne snage imaju utjecaj i na konkurentnost čitavog gospodarstva. Mi se, nažalost, nalazimo u situaciji gdje usprkos krcatom Zavodu za zapošljavanje poslodavci iz raznih industrija muku muče s pronalaženjem kadrova koji imaju znanja i vještine koje su njima potrebne. Razlog tome je neusklađenost sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada. Potrebna je promjena cjelokupnog sustava obrazovanja – osnovnoškolskog, srednjoškolskog ali i visokog obrazovanja kao i uvođenje sustavnog cjeloživotnog obrazovanja“, poručio je u uvodnom izlaganju glavni direktor HUP-a Davor Majetić. Sadržaj kurikularne reforme predstavio je voditelj ekspertne skupine koja je radila na njezinoj pripremi Boris Jokić. Kao jednu od najznačajnijih novina koju donosi ova reforma istaknuo je novi, fleksibilniji pristup obrazovanju. „Kurikularna reforma istodobno donosi kontinuitet i uvodi promjene u sustav obrazovanja kako bi on postao moderniji i bolji. Njome želimo postići da naše škole budu u većoj mjeri prilagođene učeniku, da ga rasterete nepotrebnih i nepraktičnih znanja, a da ga istodobno u većoj mjeri pripreme za život i rad. Učenike trebamo naučiti kritičkom razmišljanju, rješavanju problema i donošenju odluka – to je ono što će im zaista trebati i u životu i na radnom mjestu. Ta promjena se ne može dogoditi preko noći, ona će biti dugoročna i zato je potrebna široka suglasnost i podrška njezinoj provedbi.“, istaknuo je Boris Jokić. U panel raspravi o tome kakav sustav obrazovanja nam je potreban uz Borisa Jokića govorili su i Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, Nenad Bakić, osnivač udruge Croatian Makers te Vedrana Miholić, HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti. Gordana Deranja upozorila je da se novac koji izdvajamo za obrazovanje neodgovorno troši jer prema podacima EU Training monitora u tu svrhu izdvajamo 5,1% BDP-a što je iznad EU prosjeka, a mladi ljudi kroz školovanje dobivaju znanja koja nisu potreba tržištu rada. „Nažalost danas naš obrazovni sustav ne proizvodi mlade ljude koji su stručno osposobljeni na aktualnoj tehnologiji, odlično znaju jezike, znaju razmišljati i problemski se postavljati te su motivirani za daljnje učenje i osobni razvoj. Jedan od uzroka tome je i činjenica da se financiranje obrazovanja u Hrvatskoj svodi na financiranje institucija, a ne direktno učenika i studenata, čim se ne potiče kompetitivnost i želja za natjecanjem između institucija već se štiti tromost sustava i status quo.“, zaključila je Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca. „Danas raspravljamo o onom što je jako važno u ovom društvu, a ne o svjetonazorskim razlikama i to je glavna prednost ove reforme. Dinamika promjena je tako enormna da ne možemo predvidjeti što će biti za četiri godine, a kamoli što će biti za dvanaest godina. Postavlja se pitanje jesmo li spremni uključiti se u proces promjene obrazovanja već sada kako bismo do 2030. godine imali kvalitetnu radnu snagu na tržištu.“ , istaknuo je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke. Vedrana Miholić u ime HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti naglasila je važnost učenja programiranja već od nižih razreda ne samo kako bi se povećala baza za STEM fakultete i broj IT stručnjaka, već kako bi i sva druga zanimanja dobila adekvatna znanja potrebna za učinkovito korištenje novih mogućnosti koje donosi razvoj tehnologije. Također je istaknula važnost edukacije nastavnika da bi se uspješno implementirale željene promjene. Nenad Bakić, osnivač udruge Croatian Makers, ovom je prilikom naglasio važnost povećanja svijesti kod onih koji provode strukturne reforme u obrazovanju: „Volatilnost, nesigurnost, kompleksnost i dvosmislenost su izrazi koji najbolje opisuju našu budućnost. Današnjom edukacijom oblikujemo svoju budućnost – potrebno je prepoznati načela koja koristimo danas kako bi ona postala načela koja ćemo koristiti sutra. Trebamo također i razmišljati o tome kako reformirati cijeli sustav – ne možemo stavljati novi softver u stari hardver.“