22.12.2020.
Zagreb,
22.12.2020. - HUP je proveo anketu među
svojim članicama u razdoblju između 25. studenog i 4. prosinca 2020. čiji je
primarni cilj bio dobiti uvid o poslovanju poduzetnika u 2020. godini,
posebice uzimajući u obzir utjecaj pandemije Covid-19 na poslovanje. Osim toga,
namjera je bila dobiti i informacije o očekivanjima za 2021. godinu,
prvenstveno se fokusirajući na očekivanja koja poslodavci imaju od politika i
mjera Vlade RH. Po svemu sudeći, koronavirus će ostaviti duboke ožiljke na
hrvatskom gospodarstvu. Poslodavci kao glavne probleme u poslovanju i dalje vide
izostanak strukturnih reformi, neizvjesnost i veliku opterećenost
raznim fiskalnim i parafiskalnim davanjima, kao i otežan pristup
financijskim sredstvima za likvidnost u doba koronakrize.
Nakon izuzetno
turbulentne 2020., očekuje nas jednako neizvjesna 2021. godina. Naime, uz 65%
anketiranih poduzeća koja očekuju pad poslovnih prihoda u 2020. u odnosu na
2019., čak 60% anketiranih poduzeća očekuje stagnaciju ili pad poslovnih
prihoda u 2021. u odnosu na 2020. godinu. S time da je samo 5% poduzeća
koja su sudjelovala u anketi odgovorilo da pandemija Covid-19 nije imala
utjecaja na njihovo poslovanje. Za najvažniju mjeru ili politiku
Vlade RH koja bi mogla doprinijeti uspješnim rezultatima poslovanja u 2021.
poslodavci koji su sudjelovali u anketi odabrali su značajno smanjivanje ili
ukidanje neporeznih i parafiskalnih davanja i to čak njih 43%, dok 19% poduzetnika
očekuje veći pristup EU fondovima u narednoj godini. Anketirani poslodavci
su nezadovoljni time što još uvijek ne postoji plan objave novih natječaja jer
je time uvelike otežano planiranje poslovanja i ugovaranje novih suradnji. Poduzetnici
stoga od Vlade očekuju transparentnu objavu dokumenata i planova za narednu
godinu.
Najveći
pozitivan doprinos poslovanju u 2021. trebao bi imati takozvani peti krug
porezne reforme, prije svega smanjenje poreznih
stopa u sustavu oporezivanja dohotka. Kao najveće moguće probleme u poslovanju
u 2021. godini poslodavci vide različite restriktivne mjere (propise) koji
se donose s ciljem smanjenja širenja koronavirusa.
U 2020. godini dogodio se značajan pad BDP-a i najveći pad
gospodarske aktivnosti u proteklih 20 godina. Tako prosječna godišnja stopa
rasta realnog BDP-a u prvih devet mjeseci 2020. iznosi -8,4%, što predstavlja
peti najveći pad među zemljama EU. Na pad BDP-a najviše je utjecalo smanjenje
potrošnje te izvoza, prvenstveno usluga. S obzirom da kriza uzrokovana koronavirusom ne pogađa sve sektore i
djelatnosti jednako, očekivani
pad hrvatskog gospodarstva u cijeloj 2020. je nešto veći nego što je to slučaj
s većinom drugih članica EU. Međutim,
ono što je već sad vidljivo jest da zdravstvena kriza nije ni izbliza riješena
te da je rast gospodarstva teško
za očekivati i u prvoj polovici 2021.. Očekivani rast u drugoj polovici 2021. i u 2022. godini bit će popraćen
velikim neizvjesnostima i nejednakim oporavkom različitih sektora.
S obzirom na značaj uslužnih djelatnosti (uključujući trgovinu) za
hrvatsko gospodarstvo za oporavak u 2021. itekako će biti potrebno da se oporave
i uslužne djelatnosti, prije svega prijevoz i ugostiteljstvo. Iako je izvozni
sektor uspio zadržati određenu razinu konkurentnosti i u razdoblju najveće
krize, za jači iskorak u ovom dijelu bit će potrebno dodatno ojačati proizvodni
sektor kako bi se mogao nositi s konkurencijom iz drugih EU zemalja.
S druge strane, iako su potpore za očuvanje radnih mjesta
uspjele spriječiti kolaps na tržištu rada, u 2021. će biti izazovno povećati
zaposlenost, što zbog klasičnog kašnjenja oporavka tržišta rada za
oporavkom ukupne gospodarske aktivnosti, što zbog ograničene dostupnosti adekvatne
radne snage na (domaćem) tržištu rada, ali i potencijalno ograničenog sezonskog
zapošljavanja zbog neizvjesnosti vezanih uz oporavak turizma.