14.05.2020.
Paket
obuhvaća:
- krovnu
komunikaciju o turizmu i prometu od 2020. nadalje
- zajednički
pristup postupnom i koordiniranom ukidanju ograničenja slobodnog
kretanja na unutarnjim granicama EU-a, koji odgovara postupnom ukidanju
nacionalnih ograničenja
- zajednički
okvir za potporu postupnom ponovnom otvaranju prometa uz
zajamčenu sigurnost putnika i osoblja
- preporuku čiji
je cilj povećati privlačnost putnih vaučera kao alternative povratu novca
- zajedničke kriterije
i načela za postupnu i sigurnu ponovnu uspostavu turističkih
djelatnosti, a posebno za razvoj zdravstvenih protokola za ugostiteljstvo
(hotele itd.).
I.
PONOVNA USPOSTAVA SLOBODNOG KRETANJA LJUDI
2.
Hoće li se ovog ljeta moći putovati u inozemstvo?
Mnoge
su obitelji bile dugo razdvojene kako bi se pomoglo zaustaviti širenje virusa.
Čim epidemiološka situacija bude povoljna, ljudima bi trebalo omogućiti sigurno
putovanje radi spajanja s obiteljima, kao i poslovna i privatna putovanja. Prvi
korak prema tome bila bi domaća epidemiološka situacija koja dopušta
ublažavanje domaćih ograničenja slobodnog kretanja.
Putovanja
u inozemstvo ovisit će o razvoju javnozdravstvenog stanja u državama članicama.
Iako bi opće ukidanje ograničenja bilo poželjno ako bi zdravstvena situacija
diljem Unije bila dovoljno dobra, Komisija predviđa da će vjerojatno biti
potreban postupan i koordiniran pristup. Započelo bi se s ukidanjem ograničenja
i kontrola između regija i država članica s dovoljno sličnom epidemiološkom slikom.
Taj pristup mora biti fleksibilan te uključivati mogućnost ponovnog uvođenja
određenih mjera ako to zahtijeva zdravstvena situacija.
Komisija
poziva države članice da se uključe u ponovno omogućivanje neograničenog
prekograničnog kretanja unutar Unije na temelju triju kriterija:
1. epidemiološkog, s
posebnim naglaskom na područja ili države članice u kojima se stanje
poboljšava, na temelju regionalne karte koju izrađuje Europski centar za
sprečavanje i kontrolu bolesti,
2.
mogućnost primjene mjera protiv širenja zaraze (npr. držanje
razmaka, higijenske mjere), i to tijekom cijelog putovanja, pa i na graničnim
prijelazima, i
3. gospodarskih
i društvenih aspekata, pri čemu će prednost dati prekograničnom kretanju u
ključnim područjima zdravstvene, društvene i gospodarske aktivnosti.
Prva
je faza ukidanje ograničenja na granicama između regija ili država članica sa
sličnom epidemiološkom slikom. To se ne odnosi na susjedne države članice: ako
se ukinu ograničenja između dviju regija, trebala bi se ukinuti i za sve ostale
regije u Europi sa sličnom zdravstvenom situacijom.
Mora
se poštovati načelo nediskriminacije: ako država članica odluči
ukinuti svoja ograničenja kretanja u drugu državu članicu ili iz nje, ili u
regije ili područja te države članice, to se mora odnositi, bez diskriminacije,
na sve državljane EU-a i sve rezidente te države članice neovisno o njihovu
državljanstvu te bi se trebalo primjenjivati na sve dijelove Unije sa sličnom
epidemiološkom slikom.
3.
Na koga se preporuka primjenjuje?
Preporuka
se odnosi na slobodno kretanje osoba i ukidanje kontrola na unutarnjim
granicama, stoga je upućena svim državama članicama EU-a, neovisno o tome jesu
li dio schengenskog područja, te zemljama pridruženima Schengenu.
Komisija
je spremna s provedbom Zajedničkog europskog plana za ukidanje mjera
ograničavanja širenja bolesti COVID-19 povezati i zapadni Balkan, u skladu s
Komunikacijom Komisije pod naslovom „Potpora zapadnom Balkanu u borbi protiv
bolesti COVID-19 i oporavku nakon pandemije”.
4.
Koje su vrste putovanja obuhvaćene preporukom?
Komisija
predlaže postupan pristup ukidanju ograničenja putovanja, s trima fazama.
U fazi
0, što je trenutačna situacija, na snazi je niz ograničenja za neobvezna
putovanja. Države članice trebale bi svejedno omogućiti radnicima, posebno
onima u prometu, pograničnim, upućenim i sezonskim radnicima te pružateljima
usluga da prelaze granice i imaju neometan pristup mjestu rada, posebno za
pružanje osnovnih usluga i prijevoz robe.
U fazi
1 ograničenja putovanja i kontrole na granicama trebale bi se postupno
ukidati diljem EU-a, počevši od susjednih regija, područja i država članica sa
sličnom epidemiološkom slikom koja se poboljšava. Tijekom te faze trebalo bi
olakšati poslovna i privatna putovanja, uključujući ona turistička.
Tijekom faze
2 trebale bi se ukinuti sve kontrole i sva ograničenja povezana s
pandemijom koronavirusa, pri čemu na snazi treba zadržati potrebne zdravstvene
mjere. Tada bi trebalo dopustiti putovanje Unijom u bilo koju svrhu.
Prelazak
iz faze 0, odnosno sadašnjeg stanja u sljedeće faze trebalo bi provesti
fleksibilno, a prema potrebi i vratiti se korak unatrag ako se epidemiološka
situacija pogorša.
5.
Gdje se može informirati o ograničenjima koja su i dalje na snazi?
Države
članice trebale bi redovito informirati javnost o stanju ograničenja. To je
potrebno kako bi osobe koje prelaze granice mogle planirati i postupati na
temelju transparentnih informacija i potpuno informirano o situaciji, te da
mogu preuzeti individualnu odgovornost poštovanja zdravstvenih preporuka
tijekom putovanja.
Komisija
će podupirati tu vrstu komunikacije tako da na svojim
stranicama nastavi ažurirati popis kontrola na unutarnjim granicama
koje su na snazi, kao i poveznice na druge informacije bitne za putnike (o
lokalnom zdravstvenom stanju, zdravstvenim službama, primjenjivim zdravstvenim
protokolima itd.).
II.
PONOVNA USPOSTAVA SIGURNOG PRIJEVOZA
6.
Koji će se zdravstveni i sigurnosni protokoli primjenjivati na putovanja?
Zdravlje
građana i dalje je glavni prioritet. Kako bi se osigurala zaštita zaposlenika u
sektoru prometa i putnika, u smjernicama Komisije za postupnu ponovnu uspostavu
usluga prijevoza i povezanosti preporučuje se nekoliko mjera:
- Kako bi se kontakt pri polasku sveo na najmanju moguću
mjeru, putnici će se poticati da kupuju karte i prijave se za
putovanje na internetu.Pri sigurnosnim provjerama te ukrcavanju i
preuzimanju prtljage trebao bi se osigurati fizički razmak.
- Moguće je da će radi lakšeg držanja fizičkog razmaka
ukrcavanje biti dopušteno smanjenom broju putnika,
npr. u autobuse, vlakove ili na trajekte, a putnici koji nisu iz istog
kućanstva možda će morati sjediti odvojeno.
- Ako je teško organizirati fizički razmak, trebalo bi
uvesti dodatne zaštite i mjere, kao što je nošenje maske za lice. Za
osoblje u prometnom sektoru trebala bi se osigurati odgovarajuća zaštitna oprema;
- Prijevoznici mogu postaviti zaštitne pregrade,
npr. između putnika i vozača, a od vas se može zatražiti da se ukrcate
kroz stražnja vrata.
- Vozač bi trebao automatski ili daljinski otvarati vrata
na svakoj stanici kako ne biste morali dodirivati gumbe ni kvake.
- Gel za pranje ruku / dezinfekciju trebao
bi biti dostupan u vozilima i prometnim čvorištima.
- Vozila bi se trebala redovito čistiti i dezinficirati.
- Može se ukinuti usluga prodaje hrane, pića i druge robe
u vozilu kako bi se izbjegao kontakt.
- Ventilaciju treba poboljšati, npr. upotrebom
odgovarajućih filtara za zrak, te bi prednost po mogućnosti trebalo dati
prirodnoj ventilaciji.
- Prijevoznicima se savjetuje da razviju strategije za
slučaj da tijekom putovanja nekom putniku pozli ili putnik počne
pokazivati simptome zaraze koronavirusom.
Više
informacija za zaposlenike o zaštiti na radnom mjestu dostupno je u
smjernicama Europske
agencije za sigurnost i zdravlje na radu.
7. Mora
li se nositi maska u prijevozu? Koju vrstu maske?
Putnici
bi trebali nositi maske za lice u prometnim čvorištima i vozilima koja se
koriste za kolektivni prijevoz, posebno ako se mjere održavanja minimalnog
razmaka ne mogu uvijek u potpunosti poštovati. To ne moraju biti medicinske
maske. Nacionalna zdravstvena tijela ili tijela za sigurnost utvrdit će
konkretne zahtjeve za svaku vrstu prijevoza na temelju epidemiološkog rizika u
dotičnoj zemlji, dostupnih zaliha maski i drugih aspekata. Preporučuje se da
radnici u sektoru prometa nose odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu.
8. Kako
će se i kada vratiti sve prometne veze koje su postojale prije izbijanja
pandemije?
Radi
zaštite zdravlja i osiguravanja da se sustavi i usluge u sektoru prijevoza te
drugi povezani sustavi (npr. granične kontrole na vanjskim granicama) mogu
prilagoditi, ublažavanje putnih i operativnih ograničenja treba biti postupno.
Postupno
ponovno uspostavljanje usluga prijevoza i povezanosti potpuno će ovisiti o popuštanju
ograničenja putovanja, epidemiološkim procjenama i stručnim medicinskim
savjetima o potrebnoj zdravstvenoj i sanitarnoj zaštiti.
9.
Koje mjere treba poduzeti kako bi se ublažio rizik od zaraze u zrakoplovima?
Naš
je prioritet zaštita putnika, posade i drugog osoblja kad se ponovno uspostavi
zračni prijevoz. Rasporedu sjedenja pristupit ćemo kao i svim ostalim aspektima
ponovne uspostave putovanja: cilj nam je što uspješnije smanjiti rizik, ali ga
ne možemo potpuno ukloniti.
U
smjernicama Komisije preporučuje se niz preventivnih mjera kao što su nošenje
osobne zaštitne opreme (maski za lice), higijena i čišćenje te smanjena
interakcija u kabini u kombinaciji s pojačanim filtriranjem zraka i sustavima
za protok zraka kako bi se smanjio rizik od prenošenja virusa. Budući protokol
o zdravlju i sigurnosti koji pripremaju Agencija Europske unije za sigurnost
zračnog prometa (EASA) i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti
(ECDC) sadržavat će posebne dodatne mjere za ublažavanje rizika od zaraze i
držanje razmaka u kabinama zrakoplova. Putnike bi trebalo prije putovanja
obavijestiti o postupcima u zračnoj luci i politici zračnog prijevoznika.
III.
SIGURAN NASTAVAK PRUŽANJA USLUGA U TURIZMU
10.
Kako će funkcionirati zaštita gostiju u hotelima, restoranima ili u turističkim
prostorima na otvorenom?
Kako
bi pomogla državama članicama, Komisija izdaje smjernice za sigurnu i postupnu
ponovnu uspostavu turističkih djelatnosti te za zdravstvene protokole u
ugostiteljskim poduzećima kao što su hoteli i drugi smještajni objekti,
uključujući unutarnje i vanjske prostore, restorane i kavane. Komisija potiče
države članice da te protokole uzmu u obzir pri donošenju vlastitih protokola
koji će biti prilagođeni nacionalnim, regionalnim i lokalnim uvjetima.
U
smjernicama su navedena razmatranja iz perspektive javnog zdravstva o
sprečavanju i kontroli koronavirusa u turizmu, pri čemu se uzimaju u obzir
lokalne specifičnosti diljem EU-a/EGP-a. Ta razmatranja uključuju pitanja
osoblja i klijenata prije, tijekom i nakon boravka u hotelu ili posjeta
restoranu, kafiću ili baru.
Važno
je naglasiti da će sve dok postoji rizik od zaraze i putovanja biti donekle
rizična. Kako bi se zaštitilo zdravlje gostiju i radnika, nužno je pridržavati
se mjera za sprečavanje zaraze, kao što su fizičko distanciranje i higijenske
mjere, pridržavanje pravila ponašanja pri kihanju ili kašljanju, upotreba maski
za lice te čišćenje i dezinfekcija.
U
smjernicama se preporučuje i da objekti na jasan i uočljiv način prikažu
informacije o svim mjerama koje se primjenjuju i moraju poštovati. Naposljetku,
gosti bi prije dolaska i u samom smještajnom objektu trebali dobiti sve
potrebne informacije o aktualnim smjernicama lokalnih javnozdravstvenih tijela,
kao i o uvedenim posebnim mjerama koje utječu na dolazak, boravak i odlazak
gostiju.
IV.
PRUŽANJE INFORMACIJA PUTNICIMA I ZAŠTITA NJIHOVIH PRAVA
11.
Kako različite digitalne aplikacije mogu pomoći da se zaštitimo od
koronavirusa?
Države
članice uz potporu Komisije postigle su dogovor o smjernicama
za interoperabilnost mobilnih aplikacija koje mogu pratiti kontakte te
slati upozorenja osobama koje su potencijalno bile izložene virusu, čak i kad
putuju EU-om. Te se smjernice temelje na načelima iz paketa instrumenata i
smjernica Komisije o zaštiti podataka.
Aplikacije
za praćenje kontakata koriste se isključivo dobrovoljno i moraju biti
transparentne i privremene, upotrebljavati pseudonimizirane podatke, oslanjati
se na tehnologiju Bluetooth te biti interoperabilne preko granica i na
različitim operativnim sustavima. Naprimjer, te aplikacije trebaju imati i
zajednički pristup detekciji međusobne blizine uređaja te omogućiti korisnicima
primanje upozorenja i informacija na jeziku koji razumiju i kad se nalaze u
drugoj državi članici. Interoperabilnost je ključna za široku dobrovoljnu
upotrebu nacionalnih aplikacija za praćenje kontakata kako bi one mogle
doprinijeti popuštanju mjera protiv širenja zaraze i ukidanju ograničenja
slobode kretanja u EU-u. Korištenje aplikacija za praćenje kontakata ne bi
trebalo biti preduvjet za pristup prekograničnim letovima ili putovanje
općenito.
12.
Jesu li privatni podaci zaštićeni?
Aplikacije
za praćenje kontakata, ako su potpuno usklađene s propisima EU-a i
koordinirane, mogu imati važnu ulogu u strategiji ukidanja mjera protiv širenja
zaraze te dopuniti druge mjere kao što je povećanje kapaciteta za testiranje.
Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal aplikacija za praćenje, potrebno
je što veće moguće sudjelovanje građana EU-a. Upotreba tih aplikacija trebala
bi uvijek biti dobrovoljna, vremenski ograničena, a aplikacije bi po mogućnosti
trebale uključivati najsuvremenija tehnološka rješenja za osiguranje
privatnosti.
Budući
da će se vjerojatno temeljiti na tehnologiji Bluetooth, te aplikacije ne
omogućuju praćenje lokacije ljudi. Osim toga, pristup podacima koje prikupljaju
aplikacije trebala bi imati samo zdravstvena tijela. Ako se provedu, mjere
praćenja kontakata trebale bi biti strogo ograničene na svrhu suzbijanja
pandemije koronavirusa te utvrđene u skladu s paketom
mjera EU-a za praćenje kontakata, smjernicama
Komisije o zaštiti podataka i smjernicama
Europskog odbora za zaštitu podataka.
13. Koje
je mjere Komisija već poduzela u pogledu paket-aranžmana i prava putnika u
kontekstu pandemije koronavirusa?
Komisija
poziva države članice, organizatore putovanja i prijevoznike da pronađu
izvediva i fleksibilna rješenja koja su u skladu s pravima putnika na povrat
troškova za otkazane usluge prijevoza ili paket-aranžmane tijekom pandemije
koronavirusa.
Komisija
je u ožujku 2020. objavila smjernice
za tumačenje uredbi EU-a o pravima putnika u kontekstu razvoja situacije s
covidom-19 te savjetodavne
smjernice o pravilima EU-a za paket-aranžmane u kontekstu pandemije. Danas
Komisija izdaje naprednu Preporuku o putnim vaučerima za putnike kao
alternativi povratu troškova za otkazane usluge prijevoza i paket-aranžmane.
Države članice pozivaju se da zauzmu zajednički pristup te potrošačima omoguće
privlačnost i pouzdanost izbora između povrata novca i vaučera.
14.
Koja prava ima putnik ako mu je otkazana usluga prijevoza ili paket-aranžman u
kontekstu pandemije koronavirusa?
Putnici
mogu biti sigurni da su njihova prava zaštićena. Uredbom
o pravima putnika u EU-u propisana su prava putnika u slučaju
otkazivanja usluga prijevoza. Direktivom
o putovanjima u paket aranžmanima putnicima koji su preko organizatora
turističkih putovanja rezervirali putni aranžman osigurana je odgovarajuća
zaštita. Ako prijevoznik otkaže putovanje, putnici imaju pravo da im se ponudi
povrat troškova ili preusmjeravanje. Budući da je u sadašnjim okolnostima
preusmjeravanje vrlo teško izvedivo, stvarni je odabir uglavnom između
različitih mogućnosti povrata troškova.
U
skladu s propisima o pravima putnika, povrat pune cijene karte dospijeva u roku
od 7 dana od zahtjeva putnika u zračnom i pomorskom prijevozu te prijevozu
unutarnjim plovnim putovima, 14 dana od davanja ponude ili primitka zahtjeva u
autobusnom prijevozu te mjesec dana od podnošenja zahtjeva u slučaju
željezničkog prijevoza. Prema primjenjivim propisima povrat se može isplatiti u
novcu ili u obliku vaučera. Međutim, povrat u obliku vaučera moguć je samo uz
suglasnost putnika.
U
Direktivi o putovanjima u paket aranžmanima propisano je da, ako se putovanje u
paket aranžmanu otkaže zbog „izvanrednih okolnosti koje se nisu mogle izbjeći”,
putnici imaju pravo na puni povrat svih plaćanja izvršenih za paket aranžman,
bez nepotrebnog odgađanja i u svakom slučaju najkasnije u roku od 14 dana nakon
raskidanja ugovora. U tom kontekstu organizator putniku može ponuditi povrat
novca u obliku vaučera. Međutim, ta mogućnost putnicima ne uskraćuje pravo na
povrat u novcu.
15. Koje
bi mogućnosti vaučer trebao nuditi?
Vaučeri
mogu biti povoljna i privlačna alternativa povratu troškova za otkazane usluge
prijevoza ili paket-aranžmane u kontekstu pandemije koronavirusa. U današnjoj
preporuci o vaučerima navedene su ključne značajke koje bi vaučeri trebali imati
kako bi za potrošače bili pouzdana i privlačna alternativa povratu troškova,
odnosno:
- trebali bi biti obuhvaćeni zaštitom u slučaju
nesolventnosti – ako prijevoznik ili organizator koji je izdao
vaučer postane nesolventan, a vaučer još nije iskorišten, jamac za slučaj
nesolventnosti prijevoznika ili organizatora mora putniku nadoknaditi
trošak. Sustav zaštite u slučaju nesolventnosti treba se uspostaviti na
nacionalnoj razini, bilo u javnom ili privatnom sektoru (može biti fond
ili osiguravatelj).
- mora se moći dobiti povrat novca ako se vaučeri ne
iskoriste: putnici bi trebali imati
pravo zatražiti povrat novca nakon isteka razdoblja ne duljeg od 12
mjeseci nakon izdavanja vaučera i u bilo kojem trenutku nakon toga.
Prijevoznici i organizatori mogu omogućiti zamjenu vaučera za povrat novca
i ranije ako to putnik zatraži. Povrat vrijednosti vaučera (ili preostali
neiskorišteni iznos) trebao bi biti automatski, i to najkasnije 14 dana
nakon isteka valjanosti vaučera ako vaučer nije iskorišten.
U
preporuci su navedeni i drugi ključni aspekti kojima se uvodi fleksibilnost u
pogledu:
ponude
usluga:
Vaučeri bi trebali omogućivati ponovnu rezervaciju iste rute pod istim uvjetima
iz prve rezervacije ili rezervaciju paket-aranžmana s jednakim elementima kao
otkazani paket.
zračnog
prijevoznika koji će izvesti putovanje iz nove rezervacije: Prijevoznici i
organizatori trebali bi razmotriti proširenje mogućnosti korištenja vaučera za
rezervacije kod drugih subjekata koji su dio iste skupine poduzeća.
prenosivosti: Vaučeri za usluge
prijevoza trebali bi biti prenosivi na drugog putnika bez dodatnih troškova.
16. Što
kao potrošač mogu učiniti ako mi ponude samo vaučer, a ja želim povrat novca??
Možete
zatražiti povrat novca. Nudi vam se zakonom zaštićen izbor između povrata novca
i vaučera. S obzirom na trenutačne probleme mnogih prijevoznika i organizatora
s likvidnošću, mogli biste razmisliti o prihvaćanju vaučera ako su uvjeti
dovoljno privlačni (zaštita u slučaju insolventnosti, mogućnost povrata novca
ako ne iskoristite vaučer u određenom roku i slično).
Ako
od prijevoznika ne primite odgovor u zakonskom ili preporučenom roku ili niste
zadovoljni odgovorom, možete podnijeti pritužbu nacionalnom
provedbenom tijelu nadležnom za prava putnika. To nacionalno tijelo trebalo
bi vam pružiti neobvezujuće pravno mišljenje o daljnjem postupanju u vezi s
pritužbom.
Svoj
spor možete riješiti i izvansudskim postupcima ili putem subjekta za alternativno
rješavanje sporova. Ako ste putnu kartu kupili preko interneta, svoju
pritužbu možete podnijeti putem platforme
za internetsko rješavanje sporova. Ta su dva rješenja dostupna samo osobama
s boravištem u EU-u.
Možete
i pokrenuti formalni pravni postupak i podnijeti zahtjev za povrat troškova u
skladu s propisima EU-a upotrebom europskog postupka za sporove male
vrijednosti ili pred nacionalnim sudom. Više informacija možete pronaći ovdje i ovdje. Europski
centri za zaštitu potrošača također mogu pomoći putnicima i dati im
savjete u vezi s njihovim pravima u zračnom prometu.
V.
OPORAVAK TURIZMA
17.
Moje poduzeće posluje u sektoru turizma. Kakvu financijsku potporu mogu dobiti
i kako?
Nekoliko
država članica već je poduzelo mjere na temelju privremenog
okvira za državne potpore donesenog u ožujku 2020. kako bi osigurale
izravna bespovratna sredstva u iznosu do 800 000 EUR ili zajmove ili
jamstva s vrlo povoljnim uvjetima za veće iznose. U nekim su slučajevima
poduzećima odobrene naknade za štetu nastalu uslijed pandemije.
EU
je dodijelio milijardu eura za jamstva u Europskom investicijskom fondu,
čime će se potaknuti jamstva za zajmove u vrijednosti od
8 milijardi eura kojima se pomaže 100 000 malih i srednjih
poduzeća diljem EU-a, među ostalim i u sektoru turizma. Nacionalna ili
regionalna tijela koja upravljaju strukturnim i kohezijskim fondovima EU-a mogu
odlučiti upotrijebiti sredstva koja su im dostupna u okviru investicijskih
inicijativa kao odgovor na koronavirus (CRII i CRII+), uz zajedničko
upravljanje s državama članicama, kao hitnu pomoć za likvidnost malih i
srednjih poduzeća u sektoru turizma, npr. za pokrivanje troškova radne snage,
materijala, operativnih i općih troškova, zaliha, najamnine i režijskih troškova.
18.
Kako Komisija pomaže očuvati radna mjesta u sektoru turizma?
Komisija
je 2. travnja predložila novi instrument za
privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj
situaciji (SURE). Taj će instrument omogućiti financijsku pomoć u iznosu do
100 milijardi eura u obliku EU-ovih zajmova pogođenim državama članicama
za potporu programima rada skraćenog radnog vremena.
Instrument
SURE bit će dostupan državama članicama koje moraju mobilizirati znatna
financijska sredstva za borbu protiv negativnih gospodarskih i socijalnih
posljedica pandemije koronavirusa na svojem državnom području. U okviru tog
instrumenta državama članicama pružit će se financijska pomoć kako bi se mogle
nositi s iznenadnim povećanjima javnih rashoda za očuvanje radnih mjesta.
Konkretno,
instrument SURE bit će druga crta obrane i služit će za potporu programa skraćenog
radnog vremena i sličnih mjera kojima države članice štite radna mjesta, a time
i zaposlene i samozaposlene osobe od rizika nezaposlenosti i gubitka dohotka.
19.Što
Komisija čini za promicanje lokalnog turizma?
Vjerojatno
je da će se zbog trenutačne javnozdravstvene krize turizam kratkoročno zadržati
na nacionalnoj razini ili razini EU-a. Komisija podupire rad država članica i
regija na promicanju transnacionalne i transregionalne turističke ponude jer su
za promociju turističkih odredišta uglavnom zaduženi nacionalni/regionalni
turistički uredi.
Komisija
istodobno pomaže u diversifikaciji lokalne turističke ponude te upoznavanju
građana s raznolikošću i bogatstvom prirode i kulture u Europi. Potporu
državama članicama nastavit će pružati tijekom cijelog trajanja ove zdravstvene
krize. Radit će na promicanju programa pokroviteljstva vaučerima, u čijem
okviru potrošači mogu podupirati svoja omiljena lokalna turistička poduzeća,
Europske platforme za digitalnu kulturnu baštinu Europeana te kulturnog i održivog
obalnog i pomorskog ili ruralnog i agroturizma.
Komisija
će nastaviti rad započet u okviru tekućih inicijativa kao što su europski glavni grad pametnog turizma,
u kojoj se nagrađuje inovativnost turizma u europskim gradovima, Europske destinacije
izvrsnosti (EDEN), o manje razvikanim turističkim destinacijama koje su
primjeri održivog upravljanja turizmom u Europi, transeuropski
tematski turistički proizvodi, kao što su transeuropske tematske rute koje
povezuju spomenike svjetske baštine – putovanja svjetskom baštinom u
Europskoj uniji, kulturne rute koje je
potvrdilo Vijeće Europe te europske prijestolnice kulture.
20. Što
je pokroviteljski vaučer i kako će pomoći turizmu?
Potrošači
mogu kupiti pokroviteljske vaučere od malih poduzeća u turističkom sektoru koja
su zatvorena zbog pandemije koronavirusa (kao što su restorani, pansioni i mali
hoteli) te zamijeniti te vaučere za usluge nakon što se poduzeća ponovno
otvore. Mali poduzetnici prodajom vaučera odmah dobivaju novac, što im pomaže u
smislu održavanja likvidnosti. Pokroviteljski vaučeri potrošačima pružaju
priliku da podrže svoje omiljene restorane i hotele te im pomognu prebroditi
trenutačnu krizu. Pokroviteljski vaučeri mogu imati važnu ulogu u održavanju
hotelijerstva i ugostiteljstva u Europi.
21. Koja
je dugoročna perspektiva za pomoć sektoru turizma? Hoće li se turizam u EU-u
oporaviti?
EU
će s državama članicama učiniti sve što može kako bi pomogao europskom turizmu
da se oporavi od krize. Kako bi taj sektor postao otporniji, moramo sabrati
iskustva koja smo stekli i nastojati predvidjeti buduća kretanja. Zajednički je
cilj da Europa ostane vodeća turistička destinacija u smislu kvalitete,
vrijednosti, održivosti i inovativnosti. To se može postići samo budu li se
dionici na svim razinama zalagali za održivu i digitalnu tranziciju.
Ispunjavanje
ciljeva iz europskog
zelenog plana u smislu veće održivosti turizma značilo bi omogućavanje
održivog prometa i povezanosti, provedbu pametnog upravljanja turističkim
tokovima i mjerenje učinaka, povećanje raznolikosti turističke ponude te
zaštitu prirodnih resursa i lokalnih zajednica. Digitalna tranzicija pružit će
nove mogućnosti za upravljanje putovanjima i turističkim tokovima, upotrebu
velikih količina podataka te poticanje inovacija. Tijekom te tranzicije potpora
će posebno biti potrebna malim i srednjim poduzećima.
Komisija
će organizirati europsku konvenciju o turizmu, čim to bude moguće s obzirom na
javnozdravstveno stanje, na kojoj će sudjelovati institucije EU-a, turistička
industrija i regije, gradovi i drugi dionici kako bi raspravili o budućnosti
održivog, inovativnog i otpornog europskog turističkog ekosustava – „Europski
program za turizam do 2050.”