21.01.2019.
Zagreb, 21.1.2019. - Hrvatska
udruga poslodavaca poslala je početkom siječnja Ministarstvu gospodarstva poduzetništva
i obrta dopis kojim upozoravaju na odredbe Zakona o trgovačkim društvima vezane
uz likvidaciju poduzeća, a koje HUP smatra vremenski i administrativno
opterećujućima za poduzetnike te koje predstavljaju dugotrajan i skup postupak.
HUP je prijedlog izmjena Zakona
proslijedio ministru pravosuđa, a istovremeno je od Ministarstva gospodarstva,
poduzetništva i obrta zatraženo uvrštenje navedenog propisa u Akcijski plan za
administrativno rasterećenje gospodarstva za 2019. godinu.
Naime, u slučaju da je imovina društva
veća od obaveza, provodi se likvidacija društva koja je dugotrajna iz razloga
što prestaje postojati pravna osoba pa je prije toga nužno da sva njena imovina
i obaveze pravno prijeđu na neku fizičku osobu koja i dalje postoji. Postupak traje
najmanje pola godine, a u praksi zapravo i godinu dana, što sve zajedno prelazi
iznos od desetak tisuća kuna, a obuhvaća višekratnu objavu javnih poziva
vjerovnicima, čak i u slučaju da je u knjigama evidentiran samo jedan te
podnošenje tri financijska izvještaja u rangu završnog računa.
Za poduzeće ne postoji mogućnost
mirovanja ili zamrzavanja. Dok ono postoji, dužno je izvještavati poreznu i
predavati FINI izvještaje za javnu objavu, a imenovani direktor je odgovoran za
njegovo cjelokupno poslovanje, pa tako i za to. Možda najspornije od svega je
što je onaj tko je imenovan direktorom, sve dok se ne zaposli na drugom radnom
mjestu, dužan plaćati doprinose za obvezna osiguranja dok poduzeće ne bude
likvidirano (kad završi proces od godine dana, a ponekad i duže).
HUP
upozorava kako su od 01. siječnja 2019.
troškovi još veći nego do sada, jer je zadnjim izmjenama Zakona o doprinosima (106/18
) uvedena odredba prema kojoj direktori moraju plaćati doprinose na puno radno
vrijeme, čime su stvoreni dodatni troškovi koji dosežu oko 2000 kuna doprinosa
mjesečno. Što je postupak likvidacije duži, naravno, i troškovi su veći.
Ovakvi
nameti nisu primjereni društvenoj klimi koja za cilj ima poticanje
poduzetništva te predstavljaju poseban namet posebno malim i srednjim
poduzetnicima koji bi u trenutku poslovnog neuspjeha i zatvaranja svojih
poduzeća trebali biti sposobni plaćati dodatne neopravdane i velike naknade,
umjesto da im se postupak učini što bezbolnijim te ih se time potakne na nove
poduzetničke pothvate.