25.01.2019.
Zagreb, 25.1.2019. – Danas su članovi HUP- Udruge energetike održali sastanak s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike o sustavu obveze energetske učinkovitosti. Revidiranom direktivom koja je stupila na snagu 24. prosinca 2018. za razdoblje do 2030. propisuju se načini postizanja ušteda te su pred Hrvatskom još značajniji i ambiciozniji ciljevi u smanjenju potrošnje primarne energije. U svrhu ostvarenja tih ciljeva HUP je razgovarao s Ministarstvom o povećanju opsega mjera koje se smatraju prihvatljivima za postizanje energetskih ušteda. Tu se posebice radi o povećanju energetske učinkovitosti korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija, a trenutno se uređuje sustav s podzakonskim aktima kako bi se ostvarene uštede pratile, mjerile i verificirale.
Cilj
je pokrenuti tržište te omogućiti obveznicima - opskrbljivačima energije na
koje se primjenjuje sustav obveza energetskih ušteda, da realiziraju ulaganja u
energetsku učinkovitost. Naime, privatni sektor očekuju velike investicije radi
ostvarenja zadanih ciljeva, a u slučaju da pojedini opskrbljivač ne ostvari
uštedu, morat će Fondu za energetsku učinkovitost uplatiti naknadu koja će biti
definirana u prvom kvartalu ove godine. HUP će se nastaviti zalagati za to da naknada
bude čim prihvatljivije opskrbljivačima energijom.
U
2019. godini, obveznici su opskrbljivači energije i sve njihove povezane osobe
koje su opskrbljivači energije, ako su u 2017. godini krajnjim kupcima ili do
distribucijskih stanica koje prodaju energiju krajnjim kupcima isporučili
ukupno više od 300 GWh energije. U 2020. godini obveznici su svi oni koji su
isporučili ukupno više od 100 GWh energije, dok u 2021. i svakoj narednoj godini
granica se spušta na 50 GWh isporučene energije.
Emanuel Kovačić,
predsjednik HUP- Udruge energetike u uvodnom je obraćanju izjavio: „Usvajanjem propisa o energetskoj
učinkovitosti završava se transponiranje EU regulative iz klimatsko-
energetskog paketa 2020 u hrvatsko zakonodavstvo. Navedeno će imati značajan
financijski utjecaj za obveznike iz energetskog sektora, ali i priliku za sve
poduzetnike da razmotre učinkovitije korištenje energije u poslovnim procesima.“
Ivo Milatić, državni
tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike istaknuo je: „Izmjene i dopune Zakona o energetskoj
učinkovitosti koje je Hrvatski sabor donio u prosincu 2018. godine imaju dva
bitna cilja. Prvi je da se nacionalno zakonodavstvo uskladi s europskim
zakonodavstvom, točnije člankom 7. Direktive o energetskoj učinkovitosti, a
drugi je da se potakne tržište energetskih usluga. Kako bi se uskladili s
navedenim člankom direktive bilo je potrebno uvesti sustav obveznih shema
ušteda za opskrbljivače. Iako je tržište energetskih ušteda postojalo i do
sada, mehanizmi kojima su se mjere energetskih ušteda provodile nisu bili posve
orijentirani na krajnje kupce energije. Mjere su prije svega provođene kao
alternativne mjere politika koje provodi država, a koje se prvenstveno
fokusiraju na obveze javnog sektora. Pozitivna europska praksa govori da su
upravo opskrbljivači ti čije aktivnosti najviše doprinose postizanju ciljeva
energetske učinkovitosti i izgradnji svijesti o mogućnostima štednje energije
kod krajnjih kupaca. Također treba napomenuti da u Republici Hrvatskoj postoji
potencijal ušteda koje nisu vrednovane odnosno zabilježene, poput obnove kuća
koje su rađene ulaganjem fizičkih osoba.
Sustav energetskih certifikata dokazao je da svaka ušteda može biti, na
tržišnim osnovama, preuzeta od strane opskrbljivača.“