Paket oporavka tržišta kapitala - Vijeće usvojilo stajalište

Izmjene i dopune usredotočene su na Direktivu o tržištima financijskih instrumenata (MiFID) II, Uredbu o prospektu i okviru sekuritizacije utvrđene Uredbom o sekuritizaciji i Uredbom o kapitalnim zahtjevima. Vijeće pruža punu političku potporu paketu Komisije, istovremeno predlažući izmjene nekih njegovih detaljnih odredbi.

„Tržišta kapitala moraju igrati ključnu ulogu u pružanju podrške europskom oporavku od krize COVID-19. Moramo olakšati dokapitalizaciju tvrtki, ulaganje u gospodarstvo i bankarske kredite malim i srednjim poduzećima. Ciljane izmjene i dopune pravila tržišta kapitala učinit će to zadržavajući visoku razinu zaštite investitora. Radujem se brzom završetku rada na ovom zakonodavnom paketu s Europskim parlamentom. Moramo pružiti ovu dodatnu podršku tvrtkama i gospodarstvu što je prije moguće,“ izjavio je Olaf Scholz, njemački savezni ministar financija i vicekancelar.

Prilagodbe zahtjevima MiFID II

U svjetlu krize COVID-19, Komisija je predložila niz izmjena i dopuna pravila MiFID II radi pojednostavljenja zahtjeva za informacijama i zadovoljenja potreba tržišta robnih derivata. 

Nova pravila smanjit će razinu informacija koje će se morati pružiti profesionalnim ulagačima, poput institucionalnih ulagača i banaka, te, u nekim ograničenim slučajevima, malim ulagačima. To uključuje postupno ukidanje podataka na papiru, osim ako maloprodajni klijenti ne zatraže da ih prime. Vijeće također oslobađa nekompleksne obveznice prodane i maloprodajnim i profesionalnim ulagačima od određenih zahtjeva za informacijama u vezi s upravljanjem proizvodima pod određenim uvjetima. Podržava prijedlog Komisije da suspendira izvješća o najboljem izvršavanju po mjestima trgovanja (takozvani „RTS 27“) kako bi se oslobodili resursi.

Uz to, Vijeće dotjeruje promjene pravila MiFID-a usmjerene na potporu rastu tržišta derivata denominiranih u eurima. 

Novi Prospekt za oporavak EU

Jedna od ključnih promjena je uvođenje "Prospekta za oporavak EU-a" - kraćeg prospekta koji bi tvrtke s uspješnim rezultatima na javnom tržištu mogle koristiti za otkrivanje informacija svojim investitorima kada izdaju dionice i obveznice. Ova nova vrsta prospekta olakšat će tvrtkama izdavanje kapitala i na taj način zadovoljiti njihove potrebe za financiranjem.

U svom je stavu Vijeće proširilo minimalne podatke koji se uključuju u Prospekt oporavka EU-a u usporedbi s prijedlogom Komisije, kako bi osiguralo bolju zaštitu ulagača. Također uvodi ograničenje njegove upotrebe kako bi se izbjegla razvodnjena izdanja, istovremeno osiguravajući da se može koristiti kao osnova za znatna povećanja kapitala: Prospekt oporavka EU-a stoga bi trebao biti ograničen na ponude jednake ne više od 90% nepodmirenog kapitala, izražen kao omjer između broja ponuđenih dionica i ukupnog broja dionica prije izdavanja.

U kontekstu COVID-19, Vijeće je također predložilo izmjene i dopune takozvane Direktive o transparentnosti, kako bi se državama članicama pružila mogućnost da za godinu dana odgode zahtjev da tvrtke koje kotiraju na burzi pripreme sva godišnja financijska izvješća u europskom Jedinstvenom formatu elektroničkog izvješćivanja (ESEF) za financijske godine koje počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020. To može osloboditi resurse tvrtki za hitnije potrebe.

Jednostavnija upotreba sekuritizacije

Ostali prijedlozi uključeni u Paket za oporavak tržišta kapitala imaju za cilj olakšati upotrebu sekuritizacije kako bi podržali banke u održavanju njihove sposobnosti da financiraju oporavak. Sekuritizacija je praksa združivanja imovine poput bankovnih zajmova u vrijednosne papire kojima se trguje na tržištima kapitala. To pomaže bankama da oslobode kapital i stoga povećava njihovu sposobnost kreditiranja realne ekonomije.

Predložene izmjene proširuju postojeći okvir EU-a za jednostavne, transparentne i standardizirane (STS) sekuritizacije na sintetičke ekuritizacije. Sintetska sekuritizacija važan je alat za upravljanje kreditnim rizikom za banke jer im omogućuje prijenos kreditnog rizika niza zajmova, obično velikih korporativnih zajmova ili zajmova za mala i srednja poduzeća, na investitore. To povećava ukupnu privatnu podjelu rizika u financijskom sustavu, a time i doprinosi ciljevima Unije tržišta kapitala.

Uz to, uklanjaju se regulatorne prepreke za sekuritizaciju nekvalitetnih izloženosti (NPE) kako bi se podržale banke u iskrcavanju NPE iz njihovih bilanci u kontekstu krize COVID-19, uz održavanje visokih bonitetnih standarda.

Vijeće predlaže da se prijedlozi Komisije dopune namjenskim bonitetnim tretmanom sintetskog prekomjernog širenja (SES) u Uredbi o kapitalnim zahtjevima. SES je alat za poboljšanje kredita i uobičajena značajka u transakcijama sintetske sekuritizacije, koji bi se, međutim, mogao zloupotrijebiti kao regulatorni arbitražni alat. Uvođenje namjenskih i sveobuhvatnih zahtjeva regulatornog kapitala za SES rješava rizik od potencijalne zlouporabe SES-a u arbitražne svrhe za sve transakcije sintetičke sekuritizacije, bez obzira na to ispunjavaju li STS kriterije ili ne.

Sljedeći koraci

Na temelju ovog pregovaračkog mandata, predsjedništvo započinje pregovore s Europskim parlamentom čim Parlament usvoji svoje stajalište.