11.06.2021.
U Komunikaciji se poziva na dodatan rad na zaštiti morskih
resursa, i to održavanjem visoke razine ambicije unutar EU-a i nastojanjem da
se jednako visok standard postigne i u suradnji sa zemljama izvan EU-a. Države
članice, savjetodavna vijeća, sektor ribarstva, nevladine organizacije i
zainteresirani građani pozivaju se da u javnom
savjetovanju do 31. kolovoza iznesu stajališta o ribolovnim
mogućnostima za 2022.
Komunikacija iz 2021. pokazuje da je, posebno u sjeveroistočnom
Atlantiku, gotovo postignuta održivost ribljih fondova (tzv. stokova) kojima se
upravlja u okviru najvišeg održivog prinosa (riječ je o najvećoj količini ribe
koja se smije uloviti, a da se pritom ne ugrozi obnova ribljeg fonda ni buduća
produktivnost u njegovu ulovu).
Zdravi riblji fondovi dodatno pridonose socioekonomskoj
uspješnosti sektora, koji je tako ostao profitabilan unatoč posljedicama
pandemije. Sanitarne krize ostavile su ozbiljne posljedice na ribolovne
aktivnosti. Procjenjuje da se vrijednost iskrcane ribe 2020. smanjila za
17 % u odnosu na 2019. Brza potpora Komisije sektoru, posebno stavljanjem
na raspolaganje 136 milijuna eura iz Europskog fonda za pomorstvo i
ribarstvo, omogućila je da se što prije započne s ublažavanjem učinaka
pandemije.
Međutim, da bismo budućim naraštajima ostavili zdrave riblje
fondove, ne smijemo se uspavati. Komisija će za Atlantski ocean i Baltičko more
za sljedeću godinu predložiti da se za riblje fondove za koje je određen
najviši održivi prinos ribolovna smrtnost održi ili pak smanji u skladu s tim
prinosom te da se u cijelosti provedu planovi upravljanja kojima se utvrđuju
rasponi smrtnosti određeni prema tom prinosu. U Sredozemnom i Crnom moru stope
iskorištavanja i dalje su dvostruko više od održivih razina, ali je ipak
primjetno blago poboljšanje. Stoga će se puno truda uložiti u dodatnu provedbu
višegodišnjeg plana za zapadno Sredozemlje i mjera koje je donijela Opća
komisija za ribarstvo Sredozemlja. Dodatna poboljšanja u Jadranskom moru imat
će istaknuto mjesto u ribolovnim mogućnostima za 2022.
Države članice trebaju se dodatno usredotočiti na kontrolu i
provjeru izvršenja obveze iskrcavanja, prije svega upotrebom odgovarajućih
suvremenih kontrolnih alata kao što su sustavi daljinskog elektroničkog
praćenja, koji su najdjelotvorniji i najisplativiji način kontrole obveze
iskrcavanja na moru. Komisija će nastaviti surađivati s Europskim parlamentom i
Vijećem na postizanju dogovora o revidiranom sustavu kontrole ribarstva kojim
bi se mogla olakšati upotreba tih alata. Osim toga, ribari se potiču na sve
veće korištenje inovativnijih i selektivnijih ribolovnih alata. Takva se
ulaganja mogu poduprijeti iz Europskog
fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).
Komisija će u odnosima s trećim zemljama nastojati postići
visoku razinu usklađenosti ribolovnih mogućnosti i povezanih mjera s visokim
standardima održivosti. To će biti presudno za održivo iskorištavanje resursa i
postizanje jednakih uvjeta za industriju EU-a s obzirom na izraženu
međupovezanost flota u predmetnim vodama. Kad je riječ o ribljim fondovima koji
se dijele s Ujedinjenom Kraljevinom, Sporazum o trgovini i suradnji (TCA) čvrst
je temelj za to da se njima održivo upravlja, kako u okviru godišnjih
savjetovanja o ribolovnim mogućnostima tako i u okviru Posebnog odbora za
ribarstvo.
Kontekst
Komisija svake godine objavljuje komunikaciju u kojoj se
prikazuje stanje ribljih fondova te organizira široko javno savjetovanje o
utvrđivanju godišnjih ribolovnih mogućnosti za sljedeću godinu. U predmetnoj se
Komunikaciji izvješćuje o napretku u postizanju održivog ribarstva u EU-u te se
preispituju usklađenost ribolovnog kapaciteta s ribolovnim mogućnostima,
socioekonomska uspješnost sektora i provedba obveze iskrcavanja. Usto se
obrazlaže prijedlog o ribolovnim mogućnostima za sljedeću godinu.
Daljnji koraci
Komisija će najesen, nakon savjetovanja, predstaviti prijedloge
uredaba o ribolovnim mogućnostima za 2022. u Atlantskom oceanu, Sjevernom,
Baltičkom, Sredozemnom i Crnom moru. U tim prijedlozima u obzir se uzimaju
višegodišnji planovi, a temelje se na znanstvenim savjetima Međunarodnog vijeća
za istraživanje mora (ICES) i mišljenjima drugih neovisnih tijela te na
ekonomskoj analizi Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo
(STECF).
Prijedlozi će uključivati i prilagodbe koje proizlaze iz
provedbe obveze iskrcavanja. Naposljetku, Vijeće ministara EU-a nadležnih za
ribarstvo raspravljat će o prijedlozima Komisije i utvrditi raspodjelu ribolovnih
mogućnosti.
Dodatne informacije:
Komunikacija „Prema
održivijem ribarstvu u Uniji: trenutačno stanje i smjernice za 2022.”,
Pitanja
i odgovori