24.04.2024.
Članstvo u Uniji, ulazak u Schengen, uvođenje eura, porast kreditnog rejtinga i makroekonomska stabilnost - sve to pridonijelo je boljoj ulagačkoj klimi u Hrvatskoj. Nove investicije otvaraju nova radna mjesta, pridonose rastu BDP-a. Kako dodatno poboljšati investicijsku klimu, raspravljalo se na Investments forumu u Zagrebu na kojem su sudjelovali Irena Weber, glavna direktorica HUP-a i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Stranim investitorima od novih europskih zemalja Poljska je najprivlačnija za ulaganja. Hrvatska posljednjih godina stoji sve bolje. Ipak, još ima prostora za napredak.
- Cjelokupna okolina da bi podržavala inovativnost, razvoj zemlje sa stajališta visoke tehnologije, to nekako nije na najvišoj razini. Tu su druge zemlje puno brže i efikasnije, rekao je Marko Derča, partner u konzultantskoj kući Kearney.
Bez investicija nema gospodarskog rasta. Ekonomisti upozoravaju da su sadašnje stope rasta potaknute novcem iz europskih fondova, no taj će priljev početi usporavati.
Za nama su izazovne, ali ipak dobre
poslovne godine, a pred nama prilika da rast standarda kojeg smo zabilježili u
razdoblju za nama dodatno ojačamo kako bi dosegnuli prosječnii standard
Europske Unije, ušli u krug zemalja s prestižnim investicijskim rejtingom i
pridružili se OECD-u u kojem ravnopravno članstvo imaju samo oni najuspješniji.
U srednjem roku Hrvatska ima veliku
šansu pozicionirati se kao destinacija atraktivna za investicije s visokom
dodanom vrijednošću, a to znači veliki broj novotvorenih dobro plaćenih radnih
mjesta, rast standarda, promjenu strukture gospodarstva i definitivnu odluku da
želimo njegovati kulturu rada, stvaranja i ulaganja.
Kako postići takav rast – pa pitajte
nas poduzetnike, menadžere i investitore! Mi smo rješenje!, istaknulaje Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
- Ako ne stvorimo uvjete za investicije privatnoga sektora onda već nakon 2027. mi padamo prema 2% ili u slučaju nekih većih ekonomskih šokova izvana čak i niže, upozorio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
Iznimno važna stavka je radna snaga, koje će biti sve manje dostupno.
- Ja bih rekao jedan duži rok, sljedećih 10 godina, neki pokazatelji su još lošiji, očekujemo pad radno sposobnog stanovništva za otprilike 200 tisuća i ne samo da broj stanovnika pada nego i struktura stanovništva se mijenja, ono postaje sve starije, istaknuo je Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke u Zagrebu.
Trebalo bi biti dovoljno novca za investicije. Hrvatska udruga banaka vjeruje da bi uskoro mogao početi ciklus pada kamatnih stopa.
- Nekakav je konsenzus među ekonomskih analitičarima da bi prvo smanjenje kamatnih stopa mogli vidjeti u lipnju dakle vrlo brzo. Dakle, do kraja godine najveća je vjerojatnost da ćemo se nalaziti na razini od 3,5%, rekla je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.
Ulagači priželjkuju jasnu strategiju useljavanja i zadržavanja radne snage, o kojoj ovisi realizacija investicija.