10.12.2019.
„Imamo isti cilj, misiju i viziju –
prihvatiti zajedničke izazove i Vlada i poslodavci. Napravili smo dobre
pretpostavke za daljnji razvoj gospodarstva i ne očekujem katastrofično stanje
za 2020. godinu kako neki mediji najavljuju. Sve su se naše prognoze za 2019.
godinu obistinile. Stavili smo u proceduru i platformu Start – koja pomaže
pokretanje poslovanja digitalnim putem. Gospodarski rast ne može biti temeljen
samo na investicijama privatnog sektora, država također treba dati svoj
doprinos investicijama kroz velike infrastrukturne projekte i to namjeravamo
provoditi u djelo kroz 2020. godinu. Pojeftinit će cijena rada u idućoj godini
jer ćemo dio neporeznih davanja ukinuti, a dio umanjiti te ćemo pokušati
smanjivati razliku između onoga koliko radnik košta poslodavca i realne neto
plaće koju radnik prima. Također, krenuli smo s liberalizacijom tržišta usluga
te četvrtim krugom porezne reforme.“ – izjavio je uvodno Darko Horvat,
izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike napravio je za
Hrvatsku udrugu poslodavaca pregled mjera za rasterećenje gospodarstva koje je
Vlada RH objavila u svom izbornom programu. U povezanim dokumentima u listopadu
2016. godine postavila je nekoliko ciljeva: 1) rast, 2) zapošljavanje, 3)
socijalnu uključenost, 4) demografsku obnovu i povratak iseljenih. Instrumenti
za ostvarivanje tih ciljeva uključivali su: poreznu reformu i aktivaciju
državne imovine, održive javne financije uz pomoć boljeg povlačenja EU fondova,
smanjenje omjera javnog duga za 10 postotnih bodova BDP-a (i rast rejtinga
zemlje), povećanje investicija, posebno u izvoznim industrijama, povećanje
efikasnosti institucija (reforma pravosuđa i javne administracije uz naglasak
na digitalizaciju i regulatornu reformu), te obrazovnu reformu. Ciljevima su
dodijeljene ocjene na skali do 1 do 5 :
Ocjena cilja rasta = 2: Hrvatski
rast je među najsporijima u Srednjoj i Istočnoj Europi. Hrvatski rast je veoma spor i u svjetlu
činjenice da je polazna točka bila niska i da je tome prethodila duga recesija.
Hrvatski rast je potaknut inozemnom potražnjom i tuđim novcem (EU fondovi,
doznake)
Ocjena cilja zapošljavanja = 2: Zaposlenost ne raste dovoljno brzo da bi
omogućila ostvarivanje drugih strateških ciljeva kao što su povećanje socijalne
uključenosti te demografska obnova i povratak
Ocjena cilja socijalne uključenosti =
3 Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti
smanjila se za malo više od 3 postotna boda od 2016. godine i danas iznosi 24%
Ocjena cilja demografske obnove i
povratka = 1
Za razliku od ciljeva u kojima se
isprepleću odgovornosti više dionika, kod ocjene instrumenata stvari su jasnije
- to je ono što Vlada RH bira i za čiju je provedbu sama odgovorna, a učinci
ovise o efikasnosti same Vlade. HUP je
instrumentima dao sljedeću ocjenu: Aktivacija državne imovine = 1; Porezna reforma = 3; Održive javne financije = 3; Investicije, posebno za izvoz = 2;
Efikasnost institucija = 2; Obrazovna reforma ostala je neocijenjena. Ukupna
ocjena instrumenata = 2,2 (bez obrazovne reforme). Prihodi opće države u Hrvatskoj i dalje su
uvjerljivo najveći među zemljama Nove Europe, a „komotna“ prihodna strana
omogućila je odgodu reformi na rashodnoj strani proračuna uz istovremeno
postizanje fiskalne konsolidacije. Vladina statička procjena rasterećenja
gospodarstva iznosi oko 9 milijardi kuna, međutim i dalje izostaje
vjerodostojan i ažuran registar parafiskalnih nameta s uključenim procjenama
troškova.
Stoga se moramo zapitati koja je to
ocjena s kojom se može proći, ali ne i stvarno napredovati? Unatoč umjerenom
rastu, Hrvatska gubi ambiciju, energiju i ljude i politika treba imati samo
jedan cilj: vratiti ljude koji su otišli
i privući nove ljude koji žele doći živjeti u Hrvatsku. „Zahvaljujući velikodušnosti Vlade, pritisku
štrajka u školama i prijetnjama drugim štrajkovima, ove godine javni sektor pod
bor dobiva nevjerojatna povećanja plaća i materijalnih prava. Kažem
nevjerojatna, jer se radi o povećanjima koja su značajno veća od stopa
gospodarskog rasta. Svi mi koji živimo od tržišta i svoga rada na to ne možemo
gledati nikako drugačije nego s nevjericom i negodovanjem. Pokloni koje mi
dobivamo i možemo očekivati od vlade bitno su skromniji. Mi ćemo pod bor sebi i
našim radnicima staviti samo ono što možemo zaraditi sami i to iz onoga što
ostane dok namirimo potrebe ove ranije spomenute i vrlo brojne grupe zaposlenih
u javnom sektoru. Njihova su prava zajamčena, nemoguće ih je smanjivati, mogu
samo rasti, za rezultate i kvalitetu rada nitko ih ne pita, radili ne radili
oni svoje dobivaju. I među njima ima sjajnih i vrijednih ljudi, ali su u
neravnopravnom položaju – jer njihov dobar rad nije nagrađen boljim uvjetima.
Upravo suprotno često su izloženi
nekorektnim postupcima većine koja ne želi da im itko remeti njihovu
idilu u kojoj se nikad ništa ne mijenja.“ – izjavila je u svom obraćanju Gordana
Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca.
Agan Begić, direktor tvrtke za istraživanje javnog
mnijenja, Promocija Plus, predstavio je rezultate istraživanja „Poslovna
očekivanja HUP-a“ koje se među članovima provodi već osam godina. Poslodavci
Hrvatske, njih 58% gospodarsko stanje u 2019. godini ocijenili su osrednje
dobrim. Najoptimističniji su bili poslodavci u Primorsko goranskoj i Istarskoj
županiji te sektor graditeljstva s ocjenom 3,25, dok su naniže ocjene dali
poslodavci u Slavoniji - 2,8 te poslodavci u proizvodnom sektoru koji su
gospodarsku situaciju ocijenili s 2,75.
U prognozama za 2020. poslodavci su
jednako rezervirani. Njih 58% očekuje približno isto gospodarsko stanje tek 22%
očekuje „malo bolje“ uvjete poslovanja. U Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj,
dijelu zemlje koji je najviše proizvodno orijentiran ukazuju da 50% poslodavaca
misle da će biti lošije nego 2019. Uvjeti za investiranje ostat će isti za 56 %
poslodavaca, a da će biti malo bolje misli njih 24
posto. Pet glavnih prepreka u poslovanju vidi 60% svih ispitanih poslodavaca i
to su: visoki porezi i doprinosi (25%), radna snaga (12,1), loše pravosuđe
(8,9%), neefikasna javna uprava (8,1%) i korupcija (7,3%).
Prostor za promjene i potencijal za veći
optimizam nalaze se u uklanjanju ovih pet ključnih prepreka: „ Ljudi koji nisu
zadovoljni pakiraju kofere i odlaze. Ne iz državnih službi, iz lokalne uprave i
samouprave, iz javnih poduzeća – odlaze uglavnom oni iz privatnog, realnog
sektora. Odlaze oni koji trebaju napuniti proračun i osigurati sredstva iz
kojih će se plaćati sve veći i veći troškovi države. Svima koji su svladali barem osnove
matematike u osnovnoj školi trebalo bi biti jasno da ta računica ne može držati
vodu. Bez ljudi koji rade, bez onih koji stvaraju dodanu vrijednost, koji
izvoze, inoviraju – nitko ne može računati ni na bolju budućnost, niti na
održivost ovakvog stanja. Promjene i reforme u Hrvatskoj ostaju na čekanju, a
vrijeme curi. Navlače se tamniji oblaci koji donose usporavanje gospodarskog
rasta i u najsnažnijim članicama Unije.
U takvim okolnostima, kada govorimo o našim željama i očekivanjima, mi
poslodavci želimo da nam 2020. ne donese promjene na gore. Da se Vlada uspije
othrvati daljnjim pritiscima i vlastitim porivima za nova povećanja privilegija
i troškova proračuna.“ – zaključila je u svom obraćanju Gordana Deranja.
Na panel raspravi koja je uslijedila
sudjelovali su članovi Izvršnog i Nadzornog odbora HUP-a:
Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave
Spinvalisa d.d. i član Izvršnog odbora HUP-a: „U okvirima mogućeg, ministar Marić
učinio je mnogo, no ne dovoljno. Optimist sam, ali i dalje smatram da smo
uspavani i da presporo gradimo bolje okruženje, a uspoređivati se moramo s
okruženjem naspram kojeg stagniramo.“
Goran Markulin, predsjednik Uprave
Cromarisa i član Izvršnog odbora HUP-a: „Pomaci se vide u ovoj godini i porezno rasterećenje je
veće, ali pitanje je s čim se uspoređujemo. Mi se kao tvrtka borimo na stranom
tržištu i tamo se uspoređujemo s našom konkurencijom i tržištima na kojima ona
posluje. Naša porezna reforma u odnosu na druge zemlje nije učinila mnogo za
hrvatsku konkurentnost jer su drugi puno manje porezno opterećeni od nas.“
Branko Roglić, predsjednik Nadzornog
odbora Orbica d.o.o. i predsjednik Nadzornog odbora HUP-a: „Nedostatke koji su danas detektirani
trebalo bi eliminirati, nadamo se da će Vlada to dovesti do razine koja može
potaknuti razvoj gospodarstva. Nedostaju nam strana i domaća ulaganja. U RH je
nemoguće oploditi kapital u usporedbi s nama susjednim zemljama. Udio proračuna
u BDP-u je preko 46%, a kod drugih je ispod 40%, dakle u startu smo
opterećeniji od ostalih, a još kad k tome dodamo pravosuđe i korupciju, svakako
smo u lošijoj poziciji od ostalih EU zemalja.“
Ivan Bračić, osnivač, savjetnik Uprave i
prokurist PIP d.o.o. i član Izvršnog odbora HUP-a: „Gledamo li odnos uvoza i izvoza,
vidimo gdje nam je proizvodnja. Nedostatna nam je proizvodnja, a trebala bi
biti u fokusu države za održivost, rast i razvoj. Naravno, potreban nam je i
kapital tj. investicije. Poslovanje treba pojednostaviti, ali dignuti razinu
odgovornosti svih subjekata u lancu. Proizvodnja danas zahtijeva znanje i
povezivanje svih industrija, stoga nam je nužna i digitalizacija te bolje
umrežavanje malih i velikih tvrtki.“
Jako Andabak, predsjednik Nadzornog
odbora Sunce koncerna d.d. i član Izvršnog odbora HUP-a: „Sve što je ova Vlada poduzela ima
određen pozitivan trend međutim to je daleko nedovoljno s mjesta na kojem se
gospodarstvo Hrvatske danas nalazi. Zaostajemo za svim ostalim zemljama i dalje
te je na tome potrebno jače raditi.“
Damir Zorić, predsjednik Uprave
Euroherca d.d. i član Izvršnog odbora HUP-a: „Državna i javna uprava u RH neproporcionalno je velika
naspram veličine zemlje. Gradimo preveliku administraciju u odnosu na premalu
zemlju. Potrebna nam je mala skupina ljudi koja zna svoj posao i koja bi
uredila stanje u državi. Rodoljublje neće vratiti ljude koji su otišli van
zemlje već uređen sustav.“