16.05.2018.
HUP Skor pokazuje da
Hrvatska ima najveći broj procedura plaćanja poreza od svih promatranih EU10 zemalja
kao i da je porezno opterećenje značajno raslo od 2013. Omjer poreza, doprinosa
i sličnih nameta naspram BDP-a povećan je s prosječnih 34% prije 2014. na
aktualnih 36-37% što niti mini porezna reforma 2017. nije uspjela promijeniti.
Hrvatska ima pozitivan fiskalni saldo jer je opterećenje strukturno poraslo, a
to usporava zapošljavanje i rast.
„Ovu godinu Vlada je
proglasila godinom u kojoj će se intenzivirati reforme, a i ovaj rezultat
pokazuje kako nam je nužno potrebno ubrzanje promjena. Napredujemo vrlo polako
i tim tempom nemamo šanse priključiti se najuspješnijima. Ono što je ključno
razumjeti je da reforme nisu nešto što se provede jednom i tako ostaje
desetljećima. To je ono što mi imamo sada. Međutim ta vremena su odavno prošla,
današnji svijet se brzo mijenja i uspješne zemlje se kontinuirano prilagođavaju
i vode računa o konkurentnosti. Upravo je u tome vrijednost HUP skora jer nam
pokazuje gdje smo u odnosu na druge odnosno prikazuje nam realno stanje“,
istaknula je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.
Hrvatska udruga
poslodavaca posebno se osvrnula ne porezno opterećenje pozvavši još jednom Vladu
da učini značajniji iskorak u smanjenju poreznih i drugih opterećenja koji
otežavaju poslovanje i umanjuju izvoznu konkurentnost hrvatskih tvrtki.
„Sadašnja situacija i
stanje proračunskih financija otvaraju prostor za nastavak započete porezne
reforme i daljnje porezno rasterećenje i tvrtki i građana. Situacija na tržištu
rada ukazuje na potrebu smanjenja poreza
i doprinosa na plaće kako bi one mogle rasti. Sadašnji rast koji ne prati rast
produktivnosti umanjuje ionako nisu profitabilnost hrvatskog gospodarstva što
je dugoročno neodrživo jer ugrožava rast i razvoj tvrtki pa i sama radna
mjesta. Članice HUP-a mogu svako porezno rasterećenje plaća u potpunosti
prenijeti na zaposlenike“, poručio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić
dodajući kako je jasno da smanjenje opterećenja gospodarstva i građana mora
biti praćeno reformama na rashodnoj strani proračuna.
Na tržištu rada zabilježeni
su pozitivni pomaci, međutim taj skor je i dalje u crvenom području (s 20 povećan je na 24), što znači da kritično
ograničava rast i razvoj. Nužna je daljnja fleksibilizacija radnog
zakonodavstva i u području postupaka zapošljavanja
i otpuštanja što naročito opterećuje poslovanje manjih poduzeća.
Treće kritično područje su obrazovni, zdravstveni i
mirovinski sustav (26/100). Pokazatelji cjeloživotnog obrazovanja i udjela visokoobrazovanih
u populaciji 30-34 godine starosti su u padu, dok u drugim zemljama uglavnom
rastu. HUP upozorava da je to duboko zabrinjavajuće jer će imati negativan
utjecaj na mogućnosti gospodarskog razvoja osobito u industrijama koje se
temelje na novim tehnologijama i znanju. Liberalizacija obrazovnih usluga i
poticaji za obrazovanje su do sada slabo korištene mjere na koje je HUP još
jednom apelirao.
„Prestanimo samo raspravljati o reformi obrazovanja i
pokrenimo konkretne promjene na svim razinama obrazovnog sustava. Kvaliteta obrazovanja ključna je za
gospodarski i svaki drugi razvoj, a mi po svim usporedivim podacima i nismo ni
u tom području konkurentni u odnosu na duge. Znanja i vještine koje danas
trebaju imati zaposlenici naša djeca uglavnom ne mogu dobiti unutar školskog
sustava. U oblikovanju programa i pri definiranju upisnih kvota i dalje se
premalo uvažavaju stvarne potrebe tržišta“, upozorila je Gordana Deranja,
predsjednica HUP-a.
U predstavljanju HUP skora poslodavci su upozorili i na zabrinjavajuće
i slabe pokazatelje očekivanja trajanja zdravog života u Hrvatskoj, konstatiravši
kako ohrabruje podatak da je na kraju
prošle godine zaustavljen rast broja umirovljenika.
Od kroničnih problema i
dalje se ističe područje pravosuđa sa skorom 33 od mogućih 100 koje bilježi pad
u odnosu na 2016. godinu. Pad za dva boda bilježi i javna administracija koja
ima skor 45.
Od
pozitivnih promjena ističe se HUP skor investicijskih i poslovnih barijera (porastao
je s 20 na 35) te fiskalna konsolidacija (s 32 na 36 u 2017. godini). Na
temelju predstavljenih rezultata HUP skora poslodavci su Vladi uputili tri konkretna
zahtjeva koja smatraju prioritetima za pokretanje bržeg gospodarskog rasta i
zapošljavanja:
1. znatno
smanjenje opterećenja rada za minimalno 2 postotna boda BDP-a u prvoj fazi, uz
reforme koje će donijeti racionalizaciju rashodne strane proračuna radi
očuvanja fiskalne discipline.
2. olakšano
zapošljavanje i otpuštanje radnika, naročito kod malih poduzeća koja stvaraju
gospodarski dinamizam i najviše doprinose zapošljavanju
3. hitna
modernizacija obrazovanja kroz djelomičnu liberalizaciju, uvođenje sustava
poticaja i sveobuhvatnu reformu
Država je i dalje preskupa, teško je investirati u nove tehnologije i dizati plaće. Očekujemo reformu javne administracije i pravosuđa koje je sporo i koje koči razvoj gospodarstva. Reforma tržišta rada nužna je za lakše zapošljavanje nove radne snage. Važni su kvalitetni radnici i dobra tehnologija za uspjeh poduzeća u cjelini. - zaključio je Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora HUP-a.
Poduzeća u Hrvatskoj nisu konkurentna na tržištu u dovoljnoj mjeri i ne stvaraju nove proizvode radi previsoke cijene poslovanja. Klima neizvjesnosti je problematična posebno kod privlačenja novih investicija. Obuhvat poreznih opterećenja je nepravedan i ne tretira sve poslodavce jednako što otvara prostor za nelojalnu konkurenciju. Velik je problem i rad na crno iz istog razloga, jer otežava pravedno tržišno natjecanje onim poslodavcima koji legalno posluju. - istaknuo je Ivan Bračić, predsjednik HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika.