Novi pristup otvara vrata globalnoj ulozi normi EU-a za zeleno i digitalno jedinstveno tržište

U ovoj strategiji predložene su mjere u pet područja:

1. Predvidjeti, prioritizirati i odraditi normizacijske aktivnosti u strateškim sektorima: naše norme moraju nastajati brže i u skladu s europskim programom za inovacije i politike. Komisija je utvrdila hitne normizacijske potrebe u području cjepiva i lijekova za COVID-19, recikliranja kritičnih sirovina, lanca vrijednosti čistog vodika, niskougljičnog cementa, certifikacije čipova i podatkovnih normi. Normizacijski prioriteti za ovu godinu bit će jasno utvrđeni u Godišnjem programu rada Unije za normizaciju 2022. Osnovat će se forum na visokoj razini koji će služiti za informiranje o budućim normizacijskim prioritetima. Komisija će uvesti funkciju glavnog službenika za normizaciju. Njegova će uloga biti sastavljanje smjernica visoke razine koje će se primjenjivati na normizacijske aktivnosti u cijeloj Komisiji. Tim će aktivnostima podršku pružati centar izvrsnosti EU-a za norme, koji će biti sastavljen od predstavnika službi Komisije.
2. Poboljšati upravljanje i cjelovitost europskog normizacijskog sustava: O europskim normama, koje služe za podršku politikama i pravu EU-a, moraju odlučivati europski dionici. Komisija predlaže izmjenu Uredbe o normizaciji radi unapređenja europskog normizacijskog sustava. Bitna obilježja postojećeg sustava neće se promijeniti: on će i dalje biti otvoren, transparentan, uključiv i nepristran. Promjena koju donosi prijedlog je ta da zahtjeve za normizaciju koje Komisija zada europskim organizacijama za normizaciju moraju voditi nacionalni predstavnici – nacionalna tijela za normizaciju – država članica EU-a i EGP-a. Time će se izbjeći neprimjeren utjecaj faktora izvan EU-a i EGP-a na donošenje odluka u izradi normi u ključnim područjima kao što su kibersigurnost ili vodik. Komisija će posebno paziti na uključivost sustava, tj. da u njemu sudjeluju MSP-ovi i civilno društvo. Komisija poziva europske organizacije za normizaciju da moderniziraju upravljanje te s državama članicama i nacionalnim tijelima za normizaciju namjerava pokrenuti preispitivanje kako bi se uspostavilo normizacijsko okruženje koje će biti uključivije za civilno društvo, korisnike i MSP-ove. Uz to će pokrenuti evaluaciju Uredbe o normizaciji.
3. Unaprijediti europski vodeći položaj u području globalnih normi: Komisija će u forumu na visokoj razini raditi na uspostavljanju novog mehanizma za razmjenu informacija, koordinaciju i jačanje europskog pristupa međunarodnoj normizaciji u kojem će sudjelovati države članice i nacionalna tijela za normizaciju. Nastojat će i poboljšati koordinaciju među državama članicama EU-a i partnerima koji razmišljaju na sličan način. EU će financirati normizacijske projekte u Africi i zemljama u susjedstvu.
4. Podržavati inovacije: Komisija predlaže da se bolje iskoristi potencijal istraživanja koja financira EU kako bi se provođenjem normizacijskih aktivnosti i proaktivnim predviđanjem potreba za normama povećala vrijednost inovacijskih projekata. Uspostavit će se normizacijski pokretač inovacija za podupiranje istraživanja u okviru Obzora 2020. i Obzora Europa, koji će služiti da bi se rezultati istraživanja razmatrali u kontekstu normizacije. Do sredine 2022. počet će sastavljanje kodeksa prakse za normizaciju, namijenjenog istraživačima, što će poboljšati vezu između normizacije i istraživanja/inovacija unutar europskog istraživačkog prostora (ERA).
5. Otvoriti vrata novoj generaciji normizacijskih stručnjaka: izrada normi oslanja se na najbolje stručnjake, a pred Europom je smjena generacija. Komisija će promicati značenje normi u akademskoj zajednici, npr. na budućim EU-ovim danima sveučilišta i kroz obrazovanje istraživača.

Dodatne informacije dostupne su na biserka.sladovic@hup.hr ili na stranicama Komisije: ec.europa.eu